Nakon što je predsjednik uprave Plive Mihael Furjan kazao u izjavi našem portalu da je Vlada HNŽ-a zadnjom odlukom o listi lijekova, s koje su izbačeni EU lijekovi ugrozila zdravlje pacijenata oglasio se i ministar zdravstva u HNŽ-u Goran Opsenica. Iz Vlade HNŽ-a poslali su pismene odgovore na pitanja koje smo slali ministru, a iz kojih bi se moglo isčitati da je s listom lijekova u HNŽ-u sve u redu.
Zašto su na Pozitivnoj listi lijekova u HNŽ-u srezani EU proizvođači, te se Pliva na istoj našla sa samo 14 lijekova?
-Pozitivna lista lijekova HNŽ revidirana je sukladno Odluci o izmjeni i dopuni odluke o utvrđivanju liste lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ prema kojoj se na Pozitivnoj listi lijekova obavezno nalaze domaći proizvođači i originatori, a u slučaju da isti nisu zastupljeni, odnosno da je zastupljen samo jedan domaći proizvođač, odnosno originator uvrštavaju se inozemni proizvođači lijekova čime se osigurava kontinuiranost i dostupnost lijekovima koji su u svom generičkom obliku zastupljeni na listi lijekova. U tom smislu zadržani su domaći proizvođači (prema Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH to su trenutno Hemofarm, Bosnalijek, Farmavita, Zada, Amsal i NaturaPharm) i originatori, a tamo gdje nema tih ponuđača zadržani su i inozemni proizvođači. Sličan princip primijenjen je u Sarajevskoj i Herceg Bosanskoj županiji, a u pripremi je i u još nekim županijama.
Je li time direktno narušen kvalitet liječenja kroničnih bolesnika koji su godinama pili određene lijekove za određena zdravstvena stanja, a sada im je terapije promijenjena?
-Svim osiguranim osobama dostupni su kvalitetni i provjereni lijekovi koji imaju rješenje Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH o registraciji lijeka i kontroli prve i svake naredne serije lijeka. Na Pozitivnu listu lijekova uvršteno je šest novih lijekova – generika a nijedan lijek-generik nije skinut s liste (izuzetak metil fenobarbiton- Phemiton na zahtjev proizvođača, jer se prestao proizvoditi), tako da nije ni na koji način ugrožena kvaliteta liječenja pacijenata.
Kako su se na listi našla dva lijeka iz tvornice u Gornjim Mamićima, gdje je direktor sin Ante Kvesića?
-Navedeni lijekovi se nalazi na Pozitivnoj listi lijekova od ranije temeljem njihovog zahtjeva i potrebne dokumentacije. Kao domaći proizvođači ostali su zastupljeni na Pozitivnoj listi lijekova kao i drugi lijekovi domaćih proizvođača i originatora. Lijekovi se na Pozitivnu listu lijekova stavljaju ako zadovoljavaju sve stručne kriterije prema zakonskim regulativima, i to se u potpunosti primjenjuje za sve farmaceutske firme koje prijavljuju svoj lijek na pozitivnu listu.
Je li se pogodovalo Belupu, tj. Farmaviti, koja je dobila nemali prostor na Pozitivnoj listi lijekova.
-Ističemo da se o revidiranju Pozitivne liste lijekova isključivo radi o poštivanju postojećih zakonskih propisa – Zakona o lijekovima kojim je utvrđeno da se na Pozitivnu listu lijekova obvezno uvrštavaju lijekovi domaćih proizvođača i originatora. Naprotiv upravo se na ovaj način izbjeglo ničim opravdano ranije pogodovanje daljnjem povećanju uvoza lijekova što znači još veći izvoz financijskih sredstava iz BiH. Strane generičke kompanije putem svojih predstavništava posluju isključivo komercijalno, zapošljavaju minimalan broj zaposlenika, dok cijeli ostvareni prihod povlače u svoje matične zemlje i time doprinose rastu ekonomija tih zemalja. Za razliku od njih, domaći proizvođači kontinuirano ulažu u razvoj, investicije i zapošljavanje, uz snažnu društvenu i socijalnu odgovornost, te aktivan doprinos izgradnji održivog zdravstvenog sustava pri tome uvijek stavljajući u prvi plan interes pacijenata i nikada ne dovodeći u pitanje vrhunsku kvalitetu i djelotvornost generičkih lijekova iz domaće proizvodnje. Za sve podatke o farmaceutskoj industriji u BiH možete pratiti zvanične godišnje objave na stranici Agencije za lijekove BiH, navodi se u odgovoru Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ.
Treba dodati da su naši tekstovi o lijekovima i listi u HNŽ-u uzburkali javnost. Čitatelji nam pišu razna iskustva s novim lijekovima, zbog kojih su neki završavali i na CUM-u. Drugi pak kupuju Plivine lijekove koje godinama troše, a nisu više na listi, jer ne žele mijenjati terapiju. U ZHŽ-u je na listi preko 90 Plivinih lijekova, u HBŽ-u preko sto. U HNŽ-u ih je bilo oko 60, a na novoj listi svega 14. Upućeniji tvrde da bi morala biti varijanta za pacijente da izdvoje koju marku više, a dobiju lijek koji žele. Do tada imaju dvije mogućnosti, trošiti lijekove s pozitivne liste ili kupovati one koji im više odgovaraju. Oglasili su se i iz Plive, koja je nekorektno izgurana s tržišta, navodno na nekom kavanskom dogovoru, gdje su se navodno otvorila vrata Farmaviti, a provizije slile u pojedine džepove. Bilo kako bilo, u ovoj igri s lijekovima pacijenti se osjećaju donji.
Vezani članci