U sklopu akcije 'Vratimo oteti parking građanima' razgovaramo sa brojnim prometnim stručnjacima, urbanistima, pravnicima i običnim ljudima čije se mišljenje rijetko čuje.
Odvjetnik iz Mostara, gospodin Milenko Krčum, nedavno je uputio tužbu protiv poduzeća 'Mostar parking'. Predmet tužbe je upisivanje Grada Mostara u vlasništvo nad dvorištima zgrada i oduzimanje prava 'služnosti stanarima'.
Dok je njegov predmet u procesu, razgovarali smo s njim o nedavnom 'razjašnjenju' koje je objavila tvrtka J.P. 'Mo parking' u vezi s vlasništvom nad parking mjestima u Gradu Mostaru.
Hercegovina.info: Gospodine Krčum, možete li nam reći vaše stajalište o ovom pitanju?
Milenko Krčum: Naravno, zahvaljujem na pozivu. Najprije bih kazao da je parnica u fazi zakazivanja pripremnog ročišta, nakon što je tuženik dostavio odgovor na tužbu. Napominjem da sam nakon podnošenja tužbe angažirao odvjetnika Harisa Hakalovića da me zastupa. Čini mi se da ima nešto istine u izreci: 'Tko ima sebe za odvjetnika ima magarca za klijenta'.
E sad o pitanju vlasništva i tumačenju tog pitanja od strane 'Mo parkinga'. Naravno, konačno tumačenje će dati sudovi. Stoga sam rezerviran o vođenju pravnih rasprava u medijima. S druge strane radi se o važnom pitanju od javnog interesa, pa je potrebno ipak reagirati na tumačenja 'Mo parkinga'. U objavi J.P. 'Mo parkinga' 3. srpnja, izneseno je pravno shvaćanje koje, po mom mišljenju, nije ni ispravno niti odlučno za pitanje naplate parkinga od građana koji su godinama koristili parking mjesta uz zgrade u kojima stanuju.
Hercegovina.info: Za naše čitatelje, prenosimo objavu 'Mo parkinga' u cijelosti:
"Propisima o privatizaciji koji su stupili na snagu nakon ratnih sukoba u BiH, definiran je prijelaz iz sustava komunizma kojemu je temeljni princip bio da je sve zajedničko, narodno (često viđen izraz u starim dokumentima iz toga vremena je 'opštenarodna imovina'), da nema vlasništva, samim tim ni diobe na javno i privatno, u sustav kapitalizma kojemu je jedan od temeljnih principa vlasništvo i koji poznaje privatno vlasništvo i jasno ga razgraničuje od javnog. Po ovim propisima žitelji su imali pravo otkupiti stanove na koje su imali stanarsko pravo i podrumske prostorije ako ih je u zgradi bilo, ali nisu imali pravo otkupiti bilo kakvu površinu izvan zgrade, te su kvartovski parkinzi samim time postali javno vlasništvo kojim upravlja Grad Mostar kao što upravlja i sa svim ostalim javnim površinama".
Hercegovina.info: Možete li nam pojasniti u čemu točno leži neslaganje s pravnim shvaćanjem tvrtke J.P. 'Mo parking'?
Milenko Krčum: Naravno. U toj objavi, J.P. 'Mo parking' se poziva na promjene u sustavu vlasništva koje su nastale nakon ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini. Spominju se propisi o privatizaciji i prijelaz iz komunističkog sustava u kapitalistički. Međutim, ovdje je bitno napomenuti da taj prijelaz nije bio iz komunističkog, već iz socijalističkog sustava s posebnim oblikom socijalizma - samoupravljanjem. To je u izravnoj vezi s oblicima vlasništva i njihovom transformacijom kroz proces privatizacije.
Hercegovina.info: Možete li nam protumačiti te razlike između komunističkog i socijalističkog sustava, kao i prijelaz u sadašnji sustav vlasništva?
Milenko Krčum: Pokušat ću. Razlika je bila, s jedne strane ideološka, a s druge stranke praktična s implikacijama na ekonomski sustav i oblike vlasništva. O ideologiji ne želim trošiti riječi – na to pitanje je vrijeme dalo svoj odgovor. No želim naglasiti: U političkom smislu, bivša Jugoslavija jest imala totalitarni komunistički sustav, u smislu da je politička vlast bila isključivo rukama jedne političke stranke, Saveza komunista odnosno njenih lidera. U ekonomskom smislu, bio je uspostavljen sustav samoupravljanja, koji je imao naglašenu dimenziju industrijske demokracije. Nebitno je sada pitanje je li takav sustav bio ekonomski održiv. Kao što rekoh, vrijeme je pokazalo ekonomsku realnost. No, važno je da su na njegovom temelju nastali oblici vlasništva, koji su bili različiti od onih u drugim zemljama. To je od značaja za proces privatizacije i pitanje pravnog sljedništva.
Nadalje, sadašnji sustav vlasništva u Bosni i Hercegovini temelji se na jedinstvenoj koncepciji vlasništva. Ne postoje različite vrste vlasništva. Državno vlasništvo nije posebna vrsta vlasništva. Ono je vlasništvo javno-pravnog subjekta koji se zove Bosna i Hercegovina. Zakonom o stvarnim pravima uveden je jedinstveni koncept vlasništva. Također, važno je napomenuti da sadašnji sustav ne poznaje pojam 'javnog vlasništva', kako su ga spomenuli stručnjaci iz J.P. 'Mo parkinga', jer u stvarno-pravnom smislu javno dobro ne može biti u vlasništvu. Postoji javno dobro, dakle stvari na kojima nije moguće nikakvo vlasničko ili koje drugo stvarno pravo. Parkinzi uz stambene zgrade, ako se ne nalaze na javnom putu, sasvim sigurno nisu javno dobro.
Hercegovina.info: Kako objašnjavate postupak upisa Grada Mostara kao vlasnika na parkinzima uz stambene zgrade?
Milenko Krčum: Ovdje dolazimo do ključne pogreške u argumentaciji koju iznosi 'Mo parking'. Prema mom shvaćanju, postupak upisa Grada Mostara kao vlasnika na parkinzima uz stambene zgrade temelji se na pogrešnoj logici da je SIZ stanovanja bio organ Općine Mostar. Samoupravne interesne zajednice, u koje su spadali i SIZ-ovi, nikada nisu bili organi vlasti, bilo lokalne bilo više razine. One su se formirale kao samoupravne organizacije udruživanja na interesnoj osnovi. Nemali broj parkirališta bio je barem u katastru upisan na SIZ-ove stanovanja.
Nadalje, u izrazu 'gradsko zemljište' pridjev gradsko nije oznaka vlasnika – Grada. Pridjev 'gradsko' je oznaka mjesta, lokacije, pozicije, a nije posvojni pridjev.
Ako bi se prihvatila teza da je sva 'društvena' imovina postala državnom, to bi važilo i za zemljište u gradovima. U novijim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine jasan je stav da do donošenja zakona na razini Bosne i Hercegovine, javno-pravni subjekti ne mogu preuzimati vlasništvo nad državnom imovinom. Stajališta Ustavnog suda su protivna domaćoj kulturi koju izražava izreka 'Tko je jamio, jamio je'.
Hercegovina.info: Je li onda 'Mo Parking' radi grešku u koracima prilikom tumačenja privatizacije?
Milenko Krčum: Zakonima o privatizaciji privatiziran je državni kapital u poduzećima i bankama. Tekst okvirnog Zakona o privatizaciji državnog kapitala u poduzećima i bankama može se pogledati na sljedećem linku.
Zakonodavac je jednostavno zaboravio imovinu u udrugama i drugim oblicima 'samoupravnog udruživanja' koji nisu poduzeća ili banke. Tako su udruge, recimo sportske, koje su imovinu u pravilu stekle iz 'doprinosa' kao dotacije 'samoupravnih interesnih zajednica' (SIZ-ova), dakle financiranjem iz dohotka građana, recimo za sport ili za kulturu, postale vlasnici. Nikad nije privatiziran kapital udruga u nekom pravnom postupku: udruge nemaju kapitala, pa time ni vlasnika kapitala, za razliku od poduzeća, koja imaju.
Tako se dogodilo da imovina udruga ne bude privatizirana, nego priHvatizirana i njom upravljaju i njome raspolažu članovi udruga putem svojih samoupravnih tijela, a često i samoproglašeni pravni sljednici ranijih udruga.
U druge oblike pravnih osoba koje je zakonodavac zaboravio spadaju i tzv. samoupravne interesne zajednice.
To što se Grad upisao kao vlasnik na parkinzima uz stambene zgrade temelji se na pogrešnoj logici da je SIZ stanovanja bio organ Općine Mostar. Samoupravne interesne zajednice NIKAD nisu bili organi općina ili gradova. One su se samo formirale za područja općina i/ili gradova, kao što su se formirale za šira područja (regionalne interesne zajednice). Sama bit SIZ-ova je bila da ne budu organ vlasti, bilo lokalne (općine), bilo više (republičke), nego negacija vlasti - samoupravne organizacije udruživanja na interesnoj osnovi.
Hercegovina.info: Kako vidite rješenje ovog spora oko vlasništva parking mjesta?
Milenko Krčum: Moguća su barem dva načina rješenja spora. Jedno je sudska odluka, a drugo je promjena odluka Gradskog vijeća. Pri tom je moguća kombinacija ta dva scenarija. Vi ste svojom kampanjom barem natjerali gradske vlasti da se zamisle o svom odnosu prema javnosti i interesima građana. E sad, koliko je vlastima uopće stalo do mišljenja javnosti i građana, to zaista ne znam.
Hercegovina.info: Zahvaljujemo vam na vašem vremenu i objašnjenjima.
Milenko Krčum: Hvala vama na pozivu i prilici da iznesem svoje stajalište. Nadam se da će se ovo pitanje riješiti na korist svih građana Grada Mostara.
Čitatelje podsjećamo kako peticiju u okviru projekta 'Vratimo oteti parking građanima' mogu potpisati na dvije lokacije u Mostaru i to na prostoru Španjolskog trga, kao i u Ulici Stjepana Radića (kod sata). Ulični štandovi će biti postavljeni u razdoblju od 18 do 22 sata u trajanju od pet dana, točnije od 24. do 28. srpnja.
Pored peticije koju ćete od danas imati priliku potpisati uživo, nedavno je objavljena i online peticija putem koje također možete dati svoju podršku ovoj misiji, a ona se nalazi na ovom linku.
Ova aktivnost je realizirana u sklopu projekta ''Vratimo oteti parking građanima'' koji je dio šireg programa "Podrška građanima u borbi protiv korupcije" implementiranog od strane CCI uz financijsku podršku USAID. Sadržaj je isključiva odgovornost Udruge Bura info i ne mora nužno održavati stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Vezani članci