Od kud bin Ladenu bh putovnica?

Hercegovina.info
Vidi originalni članak
Pitanje kako je Osama bin Laden 1993. godine dobio putovnicu BiH u Beču ni danas nije razjašnjeno, ali je poznato da su o tome uništeni tragovi, pišu Nezavisne novine koje napominju da su sarajevski Dani 1999. godine objavili kako su se u hitnoj i tajnoj operaciji, koju je koordinirao Husein Živalj, nastojali izbrisati svi tragovi koji upućuju na one koji su bin Ladenu dali putovnicu BiH.

Živalj je bio veleposlanik BiH u Beču, veleposlanik BiH pri UN, te zamjenik ministra vanjskih poslova BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novinar Domagoj Margetić pisao je o grupi bošnjačkih ekstremista, među kojima su bili Irfan Ljevaković, Alija Izetbegović, Hasan Čengić, Husein Živalj i Faris Nanić, koji su imali dobro uspostavljene odnose i suradnju s islamističkom međunarodnom organizacijom TVRA.

- Upravo je ta grupa posredovala i kod izdavanja putovnice BiH Osami bin Ladenu 1993. godine u veleposlanstvu BiH u Beču. Na njegovom rješenju o primanju u BiH državljanstvo osobno je potpisan Hasan Čengić, tvrdi Margetić.

Agencija Asociated Press objavila je prije nekoliko godina da su hrvatski i američki tajni agenti upozorili da su islamski ekstremisti povezani s al Kaidom premrežili Balkan još početkom devedesetih.

Aganecija Srna podsjeća kako se Hrvatska s terorizmom susrela u listopadu 1995. godine kada je pred sjedištem policije u Rijeci eksplodirao automobil sa 70 kilograma eksploziva. Tada je poginuo atentator - 35-godišnjak iz Kuvajta. Bomba je eksplodirala u znak odmazde jer je Hrvatska uhitila Abu Talala, odnosno Talata Fuada Kasema, jednog od osnivača Džama Islamije, egipatske ekstremističke grupe.

Egipćanin Abu Talal koji je uživao azil u Danskoj i imao dokumente na ime Ibrahim Jacob Ezat, u Hrvatsku je stigao 12. rujna 1995. na putu u BiH, navode Nezavisne novine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osama bin Laden boravio je osamdesetih u Zagrebu i Beogradu, gdje je za 100 milijuna dolara kupio oružje za Afganistan, ali i šest stanova u zagrebačkom naselju Borovje, piše pak Večernji list, pozivajući se na službenu "zabilješku" ondašnje Savezne direkcije za promet robe.

Vezani članci