Od borbe protiv građevinskog kaosa do legalizacije kriminala prethodne vlasti

Ishod „borbe protiv nelegalne gradnje“ na Ilidži, kojom se hvali aktualna vlast u toj općini, jeste taj da će oni koji su nelegalno gradili za to još i biti nagrađeni, piše Impulsportal.net.

Tako se može tumačiti i odluka općine da vlasnicima nelegalno sagrađenih objekata, koji su krajem ožujka porušeni, direktnom pogodbom proda građevinsko zemljište na istoj lokaciji. Osim toga bit će im omogućena i veća katnost lokala, čime će bezakonje u urbanističkom sektoru ove općine još jednom biti "legalizirano", bez šanse da za kršenje zakona itko odgovara.

Za odluke o prodaji gradskog građevinskog zemljišta vlasnicima nelegalno sagrađenih lokala 26. svibnja glasovali su svi prisutni vijećnici općinskog vijeća.

Na ovaj način, tvrde upućeni, aktualna općinska vlast nastavila je praksu prethodne vlasti podilaženja interesima lobija na čelu s Adilom Šurkićem, predsjednikom udruženje ugostitelja.

I sam Šurkić je vlasnik jednog od porušenih objekata kome je općina odlučila prodati gradsko građevinsko zemljište za cca 55 tisuća maraka.

Nelegalna legalizacija

Odlukama općinskog vijeća vlasnici nelegalno sagrađenih i srušenih objekata će postati vlasnici građevinskog zemljišta po cijeni od 760,76 maraka po kvadratu. Ta cijena, s obzirom da se radi o strogom centru Ilidže, više je nego povoljna.

Osim Šurkoviću, građevinske parcele će po ovoj cijeni dobiti još 5 vlasnika, a među njima i poznata estradna zvijezda Hajrija Gegaj.

S obzirom na površinu parcela koje se prodaju, očito je da će vlasnicima porušenih lokala biti omogućeno da svoje lokale povuku prema školi, čime će ugroziti školsko dvorište.

Da su ugostitelji više nego zadovoljni što će umjesto da snose odgovornost za nelegalnu gradnju dobiti mogućnost proširenja po vrlo povoljnim uvjetima, poručio je i sam Šurkić.

"U interesu je svima da se što prije ovo završi. Mi vlasnici smo svi bili suglasni, odmah smo krenuli u rad. Nadamo se da će se kompletna aleja otvoriti i da se napravi dio kružni i da se uklone objekti privremenog karaktera“, poručio je Šurkić povodom rušenja nelegalnih objekata 24. ožujka ove godine.

Adil Šurkić je široj javnosti poznat po organiziranju prosvjeda protiv epidemioloških mjera u Sarajevskoj županiji i zabrane rada ugostiteljskih objekata.

Kako kažu izvori na Ilidži, odličnu poslovno-političku suradnju koju je imao s bivšim načelnikom općine Senaidom Memićem, nastavio je i s Nerminom Muzurom.

Početak kaosa

Iako je urbanistički kaos na Ilidži počeo i prije nego što je na čelo te općine 2013. došao načelnik Senaid Memić, za njegovog mandata ovaj problem je kulminirao. Memić je začetnik do tada neviđene prakse u kršenju zakona, kada je u pitanju nelegalna gradnja u ovoj općini, zbog čega je privukao i pažnju medija. Mimo tada važećeg regulacijskog plana na Ilidži su nicale zgrade, za koje nisu ni mogle biti izdate zakonom propisane dozvole.

Građeno je na osnovu prvostupanjske građevinske dozvole koju izdaje općina. Međutim, po zakonu bi istu dozvolu morao potvrditi nadležni organ županije . Bez te potvrde investitor, između ostalog, nema pravo na komunalne priključke.

Međutim, na Ilidži u Memićevo vrijeme nisu važili ni zakoni županije, a ni države, pa su tako mimo propisa nikli mnogi objekti i stambene zgrade, uključujući i one u Rustempašinoj ulici u centru Ilidže. U skladu s takvom praksom Memiću nisu smetali ni nelegalno sagrađeni ugostiteljski objekti u centru ove općine.

Naprotiv, nakon dramatičnih intervencija na Regulacijskom planu „Ilidža centar“ 2018. godine došlo je do njihove svojevrsne legalizacije.

Sve je počelo kada je vlasnik hotela „Holivud“ zatražio izmjenu dijela regulacijskog plana radi proširenja objekta. Općinsko vijeće u kojem je Memić, preko tada vladajuće stranke SDA, imalo je neprikosnovenu većinu, pa je ekspresno izašlo u susret ovom zahtjevu. Regulacijski plan „Ilidža centar“ izmijenjen je po skraćenom postupku, a općinsko vijeće je o izmjenama donijelo odluku već 25. siječnja 2018. godine.

Istovremeno udovoljavajući zahtjevima ugostiteljskog lobija, vlasnicima lokala (koji su krajem ožujka ove godine porušeni) dozvoljeno je postavljanje tendi i proširenje bašti, zbog čega je pješačka zona u ovoj ulici svedena na svega dva metra širine. Ovakva odluka općine Ilidža, nije dobila potvrdu na županijskoj razini što je bila zakonska obaveza.

Dakle, bila je potpuno nezakonita. To i jeste ključ problema, jer se na osnovu sumnjivih izmjena regulacijskog plana 2018. i nezakonitih rješenja tadašnje vlasti sada donose nova rješenja. Umjesto da odgovara za grubo kršenje zakona i trajnu štetu koju je na taj način napravio općini Ilidža, bivši načelnik Memić nagrađen je foteljom veleposlanika Bosne i Hercegovine.

Nasljednik i „legalist“

Aktualni načelnik Nermin Muzur je u vrijeme donošenja spornih odluka bio vijećnik SDA i dio većine koja je podržavala načelnika Memića. Međutim, iste godine Muzur je promijenio stranački dres, pristupajući novoformiranoj stranci Narod i pravda (NIP) i tako postao glavni protivnik tadašnjeg načelnika i njegovih nezakonitih urbanističko-građevinskih rješenja.

Odlučno najavljujući borbu protiv građevinske mafije i zaustavljanje urbanističkog kaosa na Ilidži, Muzur je 2020. pobijedivši na izborima postao novi načelnik općine Ilidža.

Kako se borba protiv kriminala prethodne vlasti pretvorila u legalizaciju nezakonitih radnji, od Muzura nismo uspjeli čuti. Nakon više obećanja iz njegovog ureda da će nam se javiti i dati odgovore, odgovora nije bilo.

Muzur je bio otvoreniji za medije, kada se prilikom rušenja nelegalno sagrađenih objekata 25. ožujka ove godine hvalio uvođenjem urbanističkog reda.

"Jedan od najvažnijih projekata uređenja Ilidže je sigurno uređenje centralnog trga, što podrazumijeva uklanjanje bespravnih objekata, a kao rezultat ćemo dobiti veliki trg između Četvrte gimnazije Ilidža i Prve osnovne škole, modernu šetnicu od Male aleje do tramvajske stanice“, rekao je Muzur u obraćanju medijima.

On međutim nije objasnio po kom osnovu vlasnicima istih tih nelegalnih objekata omogućuje kupovinu gradskog građevinskog zemljišta i time legalizaciju kriminala prethodne vlasti, koji je i sam glasno kritizirao.

U nevladinoj organizaciji „Eko akcija“, kažu da nisu iznenađeni time što nova vlast nastavlja tamo gdje je prošla stala. Kažu da na području Sarajevske županije ima više takvih primjera. Ilidža je svakako specifičan slučaj zbog čega je postala sinonim za urbicid i nelegalnu gradnju.

Hotel „Hilss“, izgrađen na području nacionalnog spomenika BiH arheološkog nalazišta Butmir, vjerojatno je najdrastičniji primjer. Dozvolu za gradnju hotela na zaštićenom području izdala je općina Ilidža za vrijeme mandata bivšeg načelnika Memića.

Međutim, bez obzira na to u ovom hotelu je prošlog tjedna održana i konvencija oporbene koalicije i predstavljanje kandidata za opće izbore. Skupu je nazočio i aktualni načelnik Ilidže Nermin Muzur.

"Nažalost, građani pokušavaju mijenjati, ali kako god izaberu na vlasti opet dobiju građevinsku stranku, kako mi imamo običaj reći. Imali smo sjednicu općinskog vijeća Ilidže gdje je ova nekadašnja oporba, koja je sada na vlasti, zaključila da vodozaštitnu zonu treba nekako smanjiti. Premijer županije ih je na toj sjednici podučavao kako da naprave marketinšku strategiju: Da se ne govori da je to atraktivno građevinsko zemljište, nego da se ističe pravo na gradnju“, kaže Adis Podić iz „Eko akcije“.