FOTO  Obitelj Vukoje ima 1000 stabala masline i ne pamte bolju sezonu. Glavni 'krivac' je talijanski stručnjak

U proteklih desetak godina raste broj maslinjaka u Hercegovini. Pogodno tlo i mediteranska klima prouzročili su ekspanziju uzgoja maslina, a posebno uljarica iz kojih se cijede ulja vrhunskog kvaliteta.

U Trebinju postoji više uzgajivača maslina, a pionir u uzgoju maslina uljarica je Radovan Vukoje. Nakon što je studiozno analizirao uvjete uzgoja ove masline, u čemu mu je pomogao Italijan Luigi Goci, zasadio je prve masline. Danas njegov maslinjak broji preko 1000 jedinki. Njegovo opredjeljenje je uzgoj isključivo maslina uljarica i proizvodnja visokokvalitetnog maslinovog ulja organskog porijekla.

‘‘Mi smo se opredijelili isključivo za uljarice i posadili smo uljarice na lokalitetu Zasad polje, sve zajedno s talijanskim stručnjakom Luigijem Gocijem koji je radio tri godine analizu zemljišta. Moja je ideja bila da najadekvatnije sorte posadimo na ovom lokalitetu. Napravili smo ovaj maslinjak s pet talijanskih sorti: Lecciono, Pendolino, Frantolo, Buga i Bianchera. To je sortiment koji mi ovdje posjedujemo. Sada smo obrali prve tri sorte, ostale su nam još Buža i Bjelica i mogu da kažem da je ovo najbolja berba od svih 12 koje smo imali na ovom lokalitetu‘‘, govori Vukoje za hercegovina.info.

Kako je Hercegovina jedina regija u BiH koja može proizvoditi maslinovo ulje, a uzmemo li u obzir i činjenicu da ni u svijetu nema mnogo regija pogodnih za uzgoj maslina, Vukoje kaže da nema bojazni za plasman maslinovog ulja na tržište jer kvalitetno ulje je traženo u svim krajevima svijeta.

‘‘Što se tiče samog plasmana, ono je vrlo jednostavno, samo je do vas da napravite ekstradjevičansko maslinovo ulje. Znači, da se beru masline na vrijeme, da imamo više zelenih nego plavih ili crnih maslina tijekom cijeđenja, da bi imali bolju aromatiku, da bi imali bolji aftertaste i da bi taj kvalitet natjerao ljude da to ulje i kupe.

Ulje sve više dolazi na cijenu u svijetu. U BiH trenutno postoje četiri uljare, mi to sve prerađujemo u Ljubuškom. Sigurno da će i razvoj maslinarstva u ovom dijelu Istočne Hercegovine dovesti do toga da i mi ovde imamo svoju uljaru. Ono što bih istaknuo je da je maslina mnogo jednostavnija biljka nego vinova loza, imamo mnogo manje tretiranja. Kod nas su masline ovdje isključivo u organskom uzgoju, jer uz sami maslinjak imamo i farmu ovaca, pasu travu, đubre masline, tako da nemamo nikakvih pesticida i herbicida u maslinama", nastavlja.

Ako je vinova loza maćeha, onda je maslina majka

"Ja bih rekao da je to naše trojstvo. Maslina, smokva i vinova loza. U ovom trenutku vinova loza je u velikoj prednosti. Mnogo je više tržište gotovih proizvoda od vinove loze. Međutim, maslinovo ulje dolazi sve više na cijenu u svijetu. Sve veći broj stabala imamo u Istočnoj Hercegovini i sigurno u narednih 50 ili 100 godina imat ćemo i maslina možda toliko koliko sada imamo vinograda jer je generalno gledajući, dosta jednostavnija kultura maslina nego što je vinova loza. Ako se kaže da je vinova loza maćeha, onda je maslina majka‘‘, kaže Vukoje za hercegovina.info.

Vukoje planira u skorije vrijeme napraviti uljaru kako bi u Trebinju cijedio ulje, nakon čega će izaći na šire tržište budući da sada njegovo ulje mogu konzumirati samo gosti restorana. On tvrdi da će u narednom razdoblju autohtono hercegovačko trojstvo koje čine vinova loza, smokva i maslina biti od izuzetnog značaja za razvoj kako proizvodnje, tako i turizma ovog kraja.