NOVE TEHNIKE Listić skeniran za 45 sekundi, SIP dobio rezultate za minut i pol

Prosječno vrijeme koje je bilo potrebno za skeniranje glasačkog listića na biračkim mjestima u BiH gdje su primijenjene nove tehnologije iznosilo je 45 sekundi, a rezultati glasanja dostavljeni su SIP-u BiH za minute i pol.

Kazao je ovo Dario Jovanović, projektni menadžer Koalicije "Pod lupom", koji za Nezavisne novine ocjenjuje da je proces glasanja na biračkim mjestima koja su imala skenere, elektronsku identifikaciju birača i elektronsko brojanje glasova bio neusporedivo bolji nego na biračkim mjestima s tradicionalnim glasanjem.

Nove tehnologije primijenjene su na 448 biračkih mjesta, što čini 8,5 posto od ukupnog broja u državi, a prema riječima Jovanovića, ovaj eksperiment bio je uspješan.

"Na 97,9 posto biračkih mjesta gdje su implementirane nove tehnologije nismo imali nikakvih izazova. Četrdeset i pet sekundi bilo je prosječno vrijeme potrebno da se skeniraju oba glasačka listića. Mislim da tih 45 sekundi vrijedi za demokraciju u BiH. Elektronski transfer rezultata s razine biračkog mjesta prema CIK-u BiH putem skenera za oba nivoa vlasti trajao je 92,6 sekundi, uključujući preferencijalne glasove. To je jako važno jer znamo da i sada, mjesec i više dana nakon izbora, imamo biračka mjesta gdje se ponovo broje glasovi zbog određenih nepravilnosti", poručuje Jovanović.

Na 96,6 posto biračkih mjesta nije bilo problema

Što se tiče elektronske identifikacije birača, naglašava da na 96,6 posto biračkih mjesta nije bilo problema u identifikaciji glasača.

"U 311 slučajeva, od 322 koliko je prosječan broj birača koji je izašao na glasanje po biračkom mjestu u BiH, nismo imali nikakvih problema u identifikaciji. Na preostalim mjestima su se dešavali određeni izazovi, u smislu da strojevi za otisak prsta nisu mogli skenirati otiske birača, koji su tada glasali samo putem obrade osobnih dokumenata", pojasnio je Jovanović za Nezavisne novine. Dalje navodi da je izborni dan u većini mjesta protekao u skladu s izbornim pravilima, da su pojedini procesi bili bolji nego na prethodnim izborima (otvaranje i zatvaranje biračkih mjesta, pakiranje izbornog materijala…), ali da i dalje postoje tradicionalne izborne nepravilnosti koje se ponavljaju iz izbornog ciklusa u ciklus.

"Proces glasanja i brojanje glasova su dva najkritičnija, a istovremeno najvažnija indikatora koji su i dalje kompromitirani, te smo na ovim izborima imali isti, pa čak i povećan broj nepravilnosti koji se dešavaju za ta dva procesa", poručuje Jovanović.

Problem s novim tehnikama

Međutim, oba problema, tvrdi, bila su manja tamo gdje su primijenjene nove tehnologije.

"Jedina dva indikatora koja ne idu u prilog novim tehnologijama, odnosno koja statistički nisu dobra, jesu zatvaranje biračkih mjesta, jer su ona u prosjeku kasnije otvarana i zatvarana, vjerojatno zbog postavljanja i testiranja novih tehnologija. Drugi, puno ozbiljniji problem, jest tajnost glasanja. Na biračkim mjestima gdje nije bilo tehnologija tajnost glasanja bila je ugrožena na 4,7 posto, dok je kod novih tehnologija to bilo 6,7 posto od promatranih biračkih mjesta", naglašava Jovanović.

Na pitanje kako to unaprijediti, ističe da je problem u tome što su glasački listići u BiH veliki i imaju više stranica, te da bi se moralo djelovati u skladu s tim.

"Problem je bio što zaštitna folija koja se koristi da se ne bi vidjeli strani listići ili sam listić nije bila dovoljno duga, jer je bila A4 formata, a listić 70 cm. Jedno od rješenja je da ta folija bude duža. Drugi način je da se educiraju birači i birački odbori da listići budu okrenuti prema dnu skenera, tako da se ne može vidjeti za koga je tko glasao. Još jedno rješenje je razmotriti redizajn glasačkog listića, a budući da će idući opći izbori imati više kandidata, trebalo bi razmisliti o uvođenju dva skenera na velikim biračkim mjestima", navodi Jovanović.

Unatoč svemu navedenom, uvjeren je da će već na idućim općim izborima u BiH, koji bi trebali biti održani 2026. godine, na svih 5.400 redovnih biračkih mjesta biti primijenjene barem dvije nove tehnologije: elektronska identifikacija birača i skeneri.

Ono što je obilježilo ove izbore bila je jedna od najnižih izlaznosti u povijesti BiH, koja je iznosila svega 47,1 posto, što je tri posto niže nego 2020. i 2022. godine.

Jovanović kao veliki problem vidi i način sankcioniranja političkih subjekata u predizbornom periodu, jer su, tvrdi, izricane minimalne kazne, a čak su u pojedinim slučajevima izbjegavane kazne za višestruke prekršitelje.

Pored toga, imali smo i nikada veći broj primjedbi, prigovora i žalbi na izborni proces.

"Prema sadašnjim podacima, bilo je skoro 10 puta više prijava nego na prethodnim izborima. 55 posto tih prijava dolazi od građana, 23 posto od civilnog društva, dakle devet od deset svih prijava koje su otišle prema SIP-u BiH. Ipak, prema mnogima je predizborni period bio najdosadniji, i nikada nismo imali dosadnije izbore u BiH. Mislim da je to dobro, jer to znači da su izbori bolji nego ranije", zaključio je Jovanović za Nezavisne novine.