NITKO NE ZNA ŠTO JEDEMO Domaća piletina gubi bitku s uvoznom. Na turskoj piše jedno, a u stvarnosti je nešto drugo

Domaća piletina, iako je njena kvaliteta na visokoj razini, teško se bori s uvoznom, najviše sa onom iz Turske, a bh. peradari posebno upozoravaju na način deklariranja te robe.

"Imamo vrhunski proizvod kojem je glavna primjesa u hrani kukuruz, što se donekle razlikuje od Europe jer je tamo počesto pšenica. Kvaliteta mesa koju imamo znatno je bolji nego u mnogim dijelovima Europe. S druge strane, imamo i standarde, kao što je halal, koji je vrlo popularan u Europi. Jako se bunimo protiv odleđivanja, što je čak i zakonski kažnjivo, jednom zaleđena roba se smije samo jednom odlediti i nikada više. Tu imamo ozbiljnih problema. Inspekcije se bore protiv toga, ali ne u onoj mjeri u kojoj bismo mi željeli. Što se to najviše uvozi iz Turske? U papirima je to tvornički otkošteno meso, a u stvarnosti znaju biti često neke druge stvari, to je problem. Deklaracija počesto ne prati pošiljku", kaže Edin Jabandžić, predsjednik Koordinacijskog odbora peradara BiH.

BiH je s Turskom potpisala međudržavne sporazume i otvorila joj svoje granice, navode iz Kancelarije za veterinarstvo BiH, između ostalog i za uvoz ove vrste proizvoda.

"Kako smo zaštitili naše proizvođače? Pa, na takav način što smo dozvolili da se iz Turske smiju uvesti samo smrznuti pileći filei koji su namijenjeni za preradu, a ne za konzum, odnosno za potrošnju u restoranima i u nekim drugim mjestima. Problem nastaje onog momenta kada se takva odluka zloupotrebljava. Mi smo to već uočili i određeni inspekcijski organi entiteta su utvrdili da se ti proizvodi troše, odnosno koriste na način kako to nije dozvoljeno. Kako možemo pomoći? Pa, pomogli smo na takav način što smo jako rigorozni pri izdavanju dozvola za uvoz mesa i mesnih prerađevina iz Turske", izjavio je Saša Bošković, direktor Ureda za veterinarstvo BiH.

O problemima koji ih muče peradari namjeravaju raspravljati na međunarodnom kongresu koji će biti održan u Banjoj Luci od 10. do 12. svibnja.

U ovoj oblasti je zaposleno više od 20.000 radnika, a za razliku od pilećeg mesa, domaća konzumna jaja lakše pronalaze put do bh. trpeza, ali i europskih, jer tvrtka "Agrex" iz Donjeg Žabara jedina iz BiH ima pristup europskom tržištu.

"Doduše, iz BiH mogu ići jaja samo za industrijsku preradu i do ovog momenta smo bili prisutni na hrvatskom tržištu, talijanskom, slovačkom, češkom i otvaraju se čak sada potrebe i kada su Austrija i Mađarska u pitanju. S obzirom na probleme koji su se dogodili na europskom tržištu, osjeća se manjak i stvaraju se mogućnosti za pojačani izvoz, ali mi samo reducirane ili ograničene količine izvozimo na vanjsko tržište, čuvajući domaće tržište kao najvažnije, najbitnije i dugoročno tržište koje nas zanima. Mi u najboljem slučaju nikada nismo izvozili više od 20 posto naše ukupne proizvodnje", kazao je Predrag Miličić, direktor "Agrexa".