NIŠTA NOVO Pripravnički za kćerku, posao za nećakinju direktorice Miličević

Pažnju bilećke javnosti u svibnju je privukao natječaj za pedagoga pripravnika u Srednjoškolskom centru "Golub Kureš", jer se i prije konačnih rezultata provedenog natječaja znalo tko će biti primljen na to mjesto, tvrde sugovornici “Direkta”. Priliku da obavlja pripravnički staž dobila je kćerka dugogodišnje direktorice škole Zdravke Milićević. Prema saznanjima Direkta, u istoj školi posao je dobila i nećakinja direktorice Milićević.  

Naime, za prvi natječaj za pedagoga pripravnika bila je zainteresirana samo kćerka direktorice Milićević, ali je nakon tihog negodovanja bilećke javnosti taj natječaj poništen. U obrazloženju odluke o poništenju natječaja navedeni su samo razlozi tehničke prirode. 

Za razliku od prvog natječaja na kome je tražen pripravnik na određeno vrijeme, u drugom oglasu je izostavljena vremenska odrednica. U drugom pokušaju tako su se prijavile dvije kandidatkinje, od kojih je jedna ponovo bila kćerka direktorice Milićević, koja je, istina, imala nešto viši prosjek ocjena od druge kandidatkinje. Direktoricina kćerka ostvarila je maksimalan broj bodova na testu i na intervjuu, no sugovornici apostrofiraju regularnost njene diplome i njene kompetencije da obavlja posao pedagoga. 

Pitanje je i je li školi slučajno ili namjerno baš tada trebao pedagog bez iskustva. 

“Ona se odjednom pojavila, nitko nije ni znao da je negdje studirala i završila taj fakultet, a direktorica se hvalila da je komisija njena”, kaže izvor, svjestan činjenice da je zakon izjednačio privatne i javne fakultete. 

Pitanja o tome koji je fakultet završila njena kćerka, a sada i radna kolegica, kada i gdje, Direkt je poslao direktorici škole Zdravki Milićević, ali do objave ovog teksta nisu dobili odgovore na ta pitanja. 

Također, u dijelu bodovanja koji se odnosi na boravak na zavodu za zapošljavanje, direktoricina kćerka nije imala bodove. 

“Mislim da je sve to smišljeno kako bi direktorica osigurala posao svojoj kćerki, prije nego što ode u mirovinu. Vidjet ćemo kad istekne razdoblje pripravničkog staža, vjerojatno je namjera da njena kćerka dobije posao tu za stalno”, tvrdi izvor. 

Kako se saznaje, druga kandidatkinja, koja je diplomu stekla na fakultetu u Palama, iz bunta zbog izvjesnih rezultata natječaja i sumnje da je direktoricina kćerka unaprijed znala sva pitanja, odbila je raditi testove, što je i predočila povjerenstvu, iako je na intervjuu, koji je bio netom poslije testa, ostvarila maksimalan broj bodova. Ona o tome nije željela da govori. 

Sve u skladu sa zakonom

U Srednjoškolskom centru “Golub Kureš” ne vide problem i naglašavaju da je sve urađeno u skladu sa zakonom.

“Na natječaj su se u ostavljenom roku prijavila dva kandidata koja su ispunjavala uvjete natječaja. Nakon obavljene procedure u skladu s Pravilnikom u postupku za prijem u radni odnos u srednju školu i načinu bodovanja i kriterijima za prijem na oglasnoj tabli škole je istaknuta rang lista kandidata koji ispunjavaju uvjete natječaja s bodovima ostvarenim po svakom kriteriju pojedinačno i ukupan broj bodova za svakog kandidata. Nakon isteka žalbenog roka škola će sa izabranim kandidatom zaključiti ugovor o radu u kome će biti definirana međusobna prava i obaveze”, ranije su naveli u odgovoru u Srednjoškolskom centru “Golub Kureš" koji je potpisala direktorica Milićević.

U Bileći ništa novo

Da se unaprijed zna tko će biti najbolji kandidat na natječajima u Bileći, nije neka novost za predsjednika Skupštine Opštine Bileća Mata Vujovića, pogotovo, dodaje, kada su u pitanju kadrovi SNSD-a. Direktorica Milićević je upravo bila kadar ove stranke. 

“Ljudi koji konkuriraju na radna mjesta u prosvjeti godinama doživljavaju nepravde po pitanju testiranja za prijem. Samo oni koji su podobni imaju maksimalan broj bodova na testu i intervjuu, koji u suštini i postoje samo zato da bi se mogao regulirati broj bodova kandidatima koji moraju da prođu”, smatra Vujović.

On dodaje da zbog toga većina mladih ljudi koji imaju potrebnu diplomu i ne konkuriraju. 

“Ono što je najzanimljivije u svemu je da svi mi u Bileći znamo kako je primljena kandidatkinja došla do svoje diplome. To zaista ne želim komentirati. Zakon je ono što njima odgovara. U Bileći ima još diplomiranih pedagoga, ali oni se nisu prijavili na ovaj natječaj”, zaključuje Vujović. 

Ćuskić: Vlast svjesno izbjegava regulirati oblast javnog zapošljavanja

Na rezultate natječaja nije bilo žalbi. To i ne čudi, kaže za “Direkt” Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava, jer osobe koje su žrtve javnih natječaja s unaprijed jasnim ishodom rijetko se odlučuju progovoriti o svojim iskustvima. 

“To rade iz straha da možda drugi put neće moći da nađu zaposlenje, ukoliko se za njih pročuje da su problematični i traže pravdu. Sudski procesi za one koji se ipak odluče tražiti pravdu pred zakonom su jako skupi i dugotrajni i najčešće zbog jakog utjecaja politike na sudstvo rezultiraju negativnim odlukama po oštećene. Jedini način da se izborimo protiv ovako negativnih pojava u društvu jeste da ohrabrimo građane i građanke koji se s ovim problemima suočavaju, da o njima progovore i da ih zaštitimo. Također, na nama je odgovornost da svakodnevno pozivamo pravosudne i tužiteljske institucije da postupaju u skladu sa zakonom i najoštrije kažnjavaju svaki vid korupcije i malverzacija prilikom javnog zapošljavanja”, kaže Ćuskić za naš portal. 

Natječaji s unaprijed odlučenim ishodom realnost su u BiH, kaže ona, a nositelji javnih funkcija i osobe na upravljačkim i direktorskim pozicijama ne biraju sredstva da svom srodniku omoguće poziciju u javnoj ustanovi ili poduzeću. 

“Znajući ovo, veliki broj sposobnih, kvalificiranih kandidata/kinja se uopće ni ne prijavljuje na raspisane natječaje te time ostavlja prostor nadležnima za manipulaciju i ostvarivanje vlastite volje. To je nešto što zajedno kao društvo moramo mijenjati. Ne smijemo iz straha šutjeti na sve što se oko nas događa i što dovodi do toga da iz godine u godinu sve veći broj ljudi napušta našu zemlju. Korupcija, nepotizam i druge zloupotrebe zahtijevaju da protiv njih govorimo javno i glasno, jer jedino na taj način možemo omogućiti bolje sutra generacijama koje odrastaju i žive u BiH”, ističe ona i dodaje da nadležni u javnim institucijama vrlo svjesno izbjegavaju reguliranje oblasti javnog zapošljavanja, a naročito potencijalne sukobe interesa te provođenje i bodovanje usmenog intervjua. 

“Svakako da se ova oblast može regulirati i zakonima i pravilnicima, ali za ove procese u BiH ne postoji politička volja, jer bi se na taj način direktno suzio prostor za manipulacije prilikom zapošljavanja”, zaključuje sugovornica.