Središnje izborno povjerenstvo BiH uklonilo je gotovo 200 kandidata s popisa za imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora zbog njihove povezanosti s političkim strankama.
„Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi političke partije niti obavljati dužnost u organima političke partije, udruženja ili fondacije organizacijski ili financijski povezanim s političkom partijom, niti smiju biti uključeni u bilo kakve aktivnosti političke partije i moraju biti u mogućnosti obavljati svoje dužnosti na politički nepristran način“, jasno stoji u članu 2. Izbornog zakona.
S popisa kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora uklonjena su imena osoba zbog njihovih veza s brojnim strankama, najviše sa Strankom demokratske akcije (SDA). Na primjer, u izbornoj jedinici Živinice s popisa je uklonjeno 69 osoba zbog povezanosti sa SDA, a tijekom procesa je otkriveno da su te osobe podnijele ostavke na stranačke funkcije između raspisivanja izbora i objave natječaja za predsjednike i zamjenike predsjednika. U Mostaru je uklonjeno 22 kandidata zbog veza s HDZ-om, no ta odluka nije bila jednoglasna jer je član SIP-a, Vlado Rogić, bio protiv.
Rogić je izjavio da je prvotna odluka SIP-a bila ukloniti osam kandidata za koje je dokazano da su povezani s HDZ-om, što bi on podržao, ali se protivio uklanjanju dodatnih 14 kandidata samo na temelju imena, smatrajući da je u Mostaru moguće pronaći 10 ili 15 osoba s istim imenom i prezimenom, što ne bi trebao biti kriterij.
"Nismo dokazali da su to osobe s istim matičnim brojem. Ne znam zašto je zauzet tako strog stav i ne slažem se s tim", rekao je Rogić.
Na osnovu prijave SNSD-a, SIP je u Sokocu uklonio 13 osoba s popisa zbog njihove povezanosti sa SDS-om, dok je u Konjicu uklonjeno 46 osoba povezanih sa SDA. Prijave protiv kandidata SDA podnijele su stranke SDP, Narod i pravda, DF, SBiH, NeS i Platforma za progres.
"Ne smijemo dopustiti da uloge u biračkim odborima preuzmu osobe koje su politički angažirane, pa smo zauzeli strog stav. Nemamo vremena čekati na dokaze koji možda nikada neće doći", izjavila je Irena Hadžiabdić, predsjednica SIP-a BiH.
Važno je napomenuti da su odluke Središnjeg izbornog povjerenstva BiH u ovim slučajevima konačne i da ne postoji pravo žalbe.
Tijekom sjednice SIP-a naglašeno je da mehanizmi provjere nisu savršeni, ali i da se ne smije dopustiti imenovanje u biračke odbore osobama za koje postoji i najmanja sumnja.
"Ne možemo si dopustiti kompromitiranje izmjena Izbornog zakona koje smo kao institucija nametnuli", rekla je Hadžiabdić.
Jedan od ciljeva izmjena Izbornog zakona BiH bio je uklanjanje stranačkog utjecaja u biračkim odborima, koji su smatrani najslabijom karikom izbornog procesa. Terenski podaci pokazali su da mnogi kandidati za predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora imaju političku pozadinu, što je SIP potvrdio, no problem ostaje u nemogućnosti provjere više od 8.000 kandidata koji su se prijavili za te funkcije.
Vezani članci