NIJE NI ČUDO ŠTO SU NAVALILI Solarna elektrana od 4,9 MW će vam za 30 godina donijeti profit veći od 20 milijuna KM

Koliko puta ste u posljednjih nekoliko godina, kada je počela solarmanija u Hercegovini čuli rečenicu "Solari su novo smilje"?

 Vjerojatno puno. 

Je li vam bilo zanimljivo vidjeti imena ljudi i kompanija koje su se odmah na početku bacili u solarni biznis, ne prezajući puno ni od devastacije okoliša ni od krčenja državnog zemljišta, ne obazirući se na protivljenje mještana?

Energetska tranzicija za odabrane

Cijela priča zapravo je krenula od ideje zelene energetske tranzicije. Iako su solarna, vjetro i hidro energija poznate i korištene i u ranijem razdoblju, tek od 2010. pojavljuje se ideja da te vrste energije do 2050. moraju zamijeniti većinu energije koju je svijet dotad dobivao iz uglja i plina.

Pariški sporazum, potpisan 2016. godine, poziva zemlje na smanjenje emisija stakleničkih plinova i prijelaz na izvore energije s niskim udjelom ugljika kako bi se ograničio porast globalne temperature na ispod 2 °C, s ciljem da se porast ograniči na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina. Sporazum zahtijeva od zemalja da redovito izvještavaju o svojim energetskim politikama i naporima za prilagodbu klimatskim promjenama, te da usmjere financijske tokove prema održivom razvoju s niskim emisijama. 

Nakon potpisivanja tog sporazuma, pojavljuju se prve ideje o postavljanju solarnih panela po Hercegovini koja zaista ima jako dobre predispozicije za proizvodnju energije iz tog resursa. Početkom sukoba Rusije i Ukrajine, Europa dodatno ubrzava energetsku tranziciju, a to lokalni investitori shvaćaju kao dobivanje dozvole da rade što žele, gdje žele i kako god žele.

Praćenje tokova novca

Međutim, energetska tranzicija u zemljama EU podrazumijevala je da i običan čovjek dobije pravo sudjelovanja u istoj, dok je u BiH došlo do pervertiranja te ideje, pa se sve radilo u smjeru toga da samo bogati i politički povezani pojedinci sudjeluju i predvode u energetskoj tranziciji.

U istraživačkom novinarstvu jedno od glavnih pravila je praćenje tokova novca, pa je portal Hercegovina.info došao do podataka o predviđenim troškovima i očekivanoj dobiti solarnih elektrana na području Hercegovine.

Kada vidite ove brojke, bit će vam puno jasnije zašto su pojedinci tako agresivno krenuli u ovaj biznis.

Najprije, potencijal iskorištenja solarne energije na području Bosne i Hercegovine se kreće od 1300 do 1800kW/h po m2 površine solarnog kolektora pod optimalnim kutom. U Hercegovini se kreće između 1500 i 1800 kW/h po m2.

Kako se izračunava buduća proizvodnja?

U obzir se uzima nekoliko elemenata, najprije ukupan broj instaliranih panela, njihova instalirana snaga, ukupna površina plohe postavljenih panela, ukupna instalirana DC snaga, ukupna instalirana AC snaga,  maksimalna iskoristivost invertera, te energija dobivena od 1Kwp (Vršni kilovat. Pik kilovata, poznat i kao nazivna snaga)

Naravno, kako je u cijeli proces uključeno puno faktora, ne postoji neki univerzalan način izračunavanja troška izgradnje, kao ni konačne zarade, no princip je uvijek isti ili veoma sličan.

Što vam treba da postavite elektranu od 4,9 MW

Da biste izgradili vlastitu fotonaponsku elektranu, najprije trebate zemljište. Neki investitori kupuju privatno, no većina ipak traži načine za dobivanje koncesija na državnom zemljištu, što je sporno s aspekta zabrane raspolaganja državnim zemljištem, no taj dio ćemo obraditi u jednom od budućih članaka.

Kupnja zemljišta višestruko je skuplja od dobivanja koncesije na 30 godina, te u staru povećava trošak, odnosno smanjuje finalni profit, stoga je logično da je investitoru lakše povlačiti veze i dobiti od jedinice lokalne samouprave osunčano zemljište na 30 godina za nekih 30.000 KM.

Investitor zatim mora angažirati tvrtku koja će mu izraditi idejni projekt, te tvrtku koja će vršiti nadzor nad radovima. Taj trošak okvirno je između 30.000 KM, pa sve do preko 100.000 KM ovisno o zahtjevima, veličini elektrane i sl.

Mi ćemo za primjer uzeti elektranu snage 4,9 MW, jer je takvih po Hercegovini najviše, kako bi lakše baratali sa brojkama.

Idejni projekt jedne takve koštao bi oko 50.000 KM.

Za snagu od 4,9 MW potrebno je nešto malo manje od 10.000 pojedinačnih komada solarnih panela 525 w. Isti koštaju od 300 do 500 KM, ovisno o proizvođaču i količini nabave, pa možemo okvirno uzeti cijenu od 370 KM, čime dobivamo cijenu investicije od 3,7 milijuna KM.

Sljedeća bitna stavka je izmjenjivač ili inverter koji pretvara istosmjernu u izmjeničnu električnu energiju u sustavu. Za 4,9 MW treba vam 50 komada, a cijena jednoga je oko 10.000 KM, pa će investicija za invertere iznositi oko pola milijuna KM.

Sljedeće ulaganje je u pet komada transformatorskih stanica određene nazivne snage koja se uklapa u projekt elektrane. Jedna košta oko 90.000 KM, pa je ulaganje oko 450.000 KM.

Za elektranu ove snage potrebno je nabaviti i tri vrste kabla, te platiti njihovo postavljanje i polaganje. Potrebni su NN kabel, DC kabel i 12/20 kV XHE kabel, od kojih svaki s polaganjem košta 200.000 KM, te se iznos od 600.000 KM nadodaje na ukupni trošak.

Potrebno je zatim osigurati uzemljenje što se plaća otprilike 30.000 KM. Čišćenje i ravnanje terena na oko 25.000 metara kvadratnih koliko bi ovakva elektrana zauzimala plaća se između 15 i 30.000 KM. Uzet ćemo srednju vrijednost od 20.000 KM, radi lakšeg računanja.

Isti taj teren od 25 tisuća kvadrata morate i zaštititi ogradom od žičanog pletiva i pocinčanih stupova koja košta oko 30.000 KM.

Aluminijska konstrukcija za 10.000 panela košta oko 1,3 milijuna KM s ugradnjom. Da se projekt kompletira još je potrebno uložiti u DC ormare kojih vam treba 50, po jediničnoj cijeni od 1.000 KM, pa se ta investicija penje na 50.000 KM.

Ni tu još nije završeno. Taksu za priključak investitor plaća 4999,99 KM po kW, a potrebno je platiti 25 takvih taksi, te je iznos za takse 124.997,75 KM. Cijena različitih dozvola koje plaća investitor su za elektranu ovakve snage oko 30.000 KM, te na kraju još imate platiti udio u trafostanici 20/110 kV, snage i priključnom 110 kV dalekovodu nekih 1,2 milijuna KM. Projektanti za nepredviđene raove u proračunima ostavljaju još nekih 30 do 50 tisuća KM.

Za lakše snalaženje stavit ćemo troškove u tablicu:

Dakle, ulaganje u 4,99MW fotonaponsku elektranu investitor u Hercegovini platit će oko 8 milijuna KM.

I treba napomenuti da su ovo okvirne projektantske cijene koje često znaju biti malo napuhane, te da na slobodnom tržištu investitor pregovaranjem sa prodavačima i izvođačima radova može proći i znatno jeftinije.

U 30 godina čiste zarade više od 20 milijuna KM

Sada uzmimo da je investitor koncesiju dobio na razdoblje od 30 godina, pa ćemo izračunati povrat investicije.

Ovakva elektrana prosječno bi godišnje proizvodila oko 7400 MWh. Pretpostavimo da su svi uvjeti idealni pa se sva proizvedena električna energija preda u mreže po trenutnoj otkupnoj cijeni od 0,15 KM po kWh, te uzmimo u obzir faktor smanjenja proizvodnje zbog starenja panela do 0,5 posto na godišnjoj razini, i životni vijek fotonaponske elektrane, pa možemo računati sljedeće:

Dakle, u idealnim uvjetima, vaša elektrana snage 4,99 MW uprihodovat će skoro 31 milijun KM za 30 godina, više od milijuna godišnje.

Investiciju ćete vratiti nakon nekih osam godina, te će sva ostala zarada uz izuzetak plaćanja godišnjeg održavanja koje je otprilike 10.000 KM godišnje što za vrijeme trajanja koncesije iznosi 300.000 KM i eventualnih kamata ukoliko ste za izgradnju podigli kredit kod banke, ostati vama. Ako imate kredit kod banke, time se i rok povrata investicije povećava ovisno o godinama povrata kredita i visini kamatne stope.

Naravno, nemoguće je znati kolika će otkupna cijena struje biti kroz razdoblje od 30 godina, no ona je trenutno na tržištu i više nego povoljna, pa uz rast otkupne cijene, raste i konačna dobit.

Kad se sve zbroji i oduzme, investitor u ovakvu elektranu kroz 30 godina koncesije, uz odbitak početne investicije i dodatnih troškova na kraju će ostvariti čisti profit od 22,5 milijuna KM. S ovim brojkama puno je jasnije zašto ovaj biznis privlači baš određeni tip osoba i zašto vlada panika među investitorima koji su ulagali nemale novce u solarne elektrane koje sada ne mogu priključiti na mrežu iz ovih ili onih razloga.