NEW YORK TIMES O ČOVIĆU 'Zaustavlja projekt koji umanjuje utjecaj Rusije'

Američki list The New York Times objavio je tekst o oslobađanju Bosne i Hercegovine od ruskog energetskog utjecaja. Izgradnjom južne interkonekcije, kako se navodi, BiH bi se spojila na plinovod u Hrvatskoj i time se oslobodila ovisnosti o ruskom plinu, no jedna od najvećih smetnji tom projektu je lider HDZ-a Dragan Čović, koji inzistira da novim plinovodom koji bi trebao biti izgrađen, upravlja tvrtka koju će voditi onaj koga predloži HDZ i čije bi sjedište trebalo biti u Mostaru.

Podsjećaju i na kritike koje je Čoviću, baš zbog toga uputio američki državni tajnik Antony Blinken.

U uvodu autor Andrew Higgins navodi da Sjedinjene Američke Države i Europa zagovaraju novi plinovod za dovođenje plina u Bosnu i smanjenje opskrbe iz Rusije, ali je projekt zaustavljen zbog sukoba među etničkim skupinama.

Objašnjava se da predloženi plinovod, koji bi dovodio prirodni plin iz susjedne Hrvatske, članice NATO-a i Europske unije, bio bi dug samo stotinu milja i stajao bi otprilike 110 milijuna dolara, što nije puno kad se usporedi s 15 milijardi dolara koliko je trebalo za izgradnju Sjevernog toka – plinski konektor između Rusije i Njemačke, ali i da bi to ozbiljno smanjilo utjecaj Moskve u vrlo nestabilnoj regiji.

“Rusija je često koristila svoju kontrolu nad energijom kao oružje protiv Ukrajine u godinama koje su prethodile invaziji u veljači 2022. i od tada ju je koristila za potkopavanje europskog jedinstva nudeći energetske ugovore zemljama poput Mađarske i Srbije. Rusija nema teritorijalne pretenzije prema BiH ili drugim balkanskim zemljama, a njezin glavni cilj bio je spriječiti ih da se integriraju sa Zapadom”, navodi se u tekstu.

Bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić je kazala da je zaustavljeni plinovod “mnogo važniji od same Bosne i Hercegovine ili buduće infrastrukture u maloj balkanskoj zemlji”.

“Ovdje se radi o zatvaranju puteva za destabilizirajući utjecaj Rusije u Europi. Velika avenija je naravno Ukrajina, a ova je mala. Ali ako se ne zatvori, rast će i zračiti nestabilnošću i izvan Balkana”, kazala je Pusić.

Za razliku od drugih europskih zemalja koje su diversificirale opskrbu energijom nakon ruske invazije na Ukrajinu, Bosna je ostala u potpunosti ovisna o Moskvi kad je u pitanju prirodni plin.

Pomoćnik američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja James O’Brien izjavio je da bez alternativne opskrbe sa Zapada Bosna riskira da zaostane i postane ranjiva na pritisak iz Moskve.

Glavni izvori energije u Bosni su hidroenergija i lokalni ugljen. Ali dok prirodni plin iz Rusije čini manje od pet posto ukupne energetske mješavine zemlje, on pomaže u opskrbi velikom tvornicom aluminija i gorivom za toplane koje zimi griju Sarajevo.

“Nastanjena muslimanskim Bošnjacima, pravoslavnim Srbima i rimokatoličkim Hrvatima, od kojih je mali broj praktičnih vjernika, Republika Bosna i Hercegovina posrće iz krize u krizu od 1995. godine, kad je Daytonski mirovni sporazum okončao godine krvoprolića na području bivše Jugoslavije.

Mirovni sporazum je zaustavio ratove koji su ubili oko 100.000 ljudi početkom devedesetih godina, ali je opteretio Bosnu razrađenim i vrlo nefunkcionalnim političkim sistemom. Zemlja je podijeljena na dva uglavnom samoupravna ‘entiteta’ — muslimansko-hrvatsku federaciju i pretežno srpsko područje koje se zove Republika Srpska”, opisuje autor, kako prenosi Klix.ba.

Pojašnjava da tom “klimavom, nepovezanom strukturom upravlja slaba centralna vlada s tri predsjednika, po jednim za svaku etničku skupinu, koji bi trebali dijeliti vlast, ali čiji politički lideri uspijevaju potpirivati podjele”.

“Republika Srpska, predvođena ratobornim srpskim nacionalistom Miloradom Dodikom, opetovano je prijetila odcjepljenjem, što je potez koji bi riskirao pokretanje novog krvoprolića. Dodik, redoviti posjetitelj Rusije, na sastancima s predsjednikom Vladimirom Putinom, gura zasebni projekt plinovoda koji bi povećao opskrbu plinom iz Rusije. Njegov feud ima vlastitu plinsku kompaniju, Gas-Res, koju kontroliraju etnički Srbi te rafineriju nafte u ruskom vlasništvu koja ovisi o ruskoj sirovoj nafti. Vođa etničkih Hrvata u Bosni, Dragan Čović, kaže kako podržava predloženi zapadni plinovod, ali želi da se on stavi pod kontrolu kompanije koju će voditi etnički Hrvati umjesto postojećeg bosanskog operatera plinovoda, BH-Gasa, sa sjedištem u Sarajevu, koju vode Bošnjaci. Tvrtka koju Čović želi osnovati imala bi sjedište u bosanskom gradu Mostaru, etnički mješovitom, ali dugo bastionu hrvatskog šovinizma“, navodi autor.

New York Times podsjeća da je američki državni tajnik u svojim pismima ministrima vanjskih poslova Bosne i Hercegovine te Hrvatske, Blinken osudio Čovića zbog opstruiranja projekta. Njegovi zahtjevi za novom, etnički hrvatskom kompanijom, rekao je, “dvostruki su, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt”.