NERADNA NEDJELJA - DOBRA ODLUKA 'To ne bi smjelo značiti produženo radno vrijeme, inspekcije i to trebaju kontrolirati'

Predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, Mersiha Beširović, za neradnu nedjelju kaže da je to dobra odluka, ali da to ne bi smjelo značiti produženo radno vrijeme – radna tjedan je 40 sati. Inspekcije, kada budu kontrolirale zabranu rada nedjeljom, trebaju istovremeno kontrolirati i prekovremene sate, podsjeća ona i ističe da su male plaće ipak problem broj jedan.

„Tu odluku smo kao Sindikat trgovine zagovarali. To je opcija koju smo i predložili resornom ministarstvu. U prošlom sazivu smo išli s ovom opcijom, mislim da je ovo bio najjednostavniji korak kako bismo osigurali da radnici danas budu slobodni“, rekla je za Federalnu Beširović.

Ipak, u svakom zakonskom rješenju moraju biti izuzeci, kazala je Beširović. Kako je rekla, u idealnom okruženju ovaj zakon donosio bi se paralelno s izmjenama Zakona o radu.

„Mi smo krajem prošle godine predložili izmjene Zakona o radu, kako bismo obuhvatili cijeli realni sektor i borili se protiv radne tjedna duže od 40 sati. Radnici bi trebali raditi 40 sati – u ovom sektoru to nije realnost, pa smo ponovo ove godine aktivirali to pitanje. Ovo je prvi korak kako bismo mijenjali Zakon o radu da bi ovi radnici bili adekvatno zaštićeni. Ali nismo mogli paralizirati cijeli sektor.“

Beširović je navela da su predložili model kao u Hrvatskoj – s određenim brojem radnih nedjelja tijekom godine, no da su u razgovorima Ministarstva sa socijalnim partnerima i unutar grupacije zaključili da to baš i nije izvodljivo.

„Taj sektor bi trpio zbog selektivne primjene u općinama. U 17 općina imali smo zabranu rada nedjeljom i praznicima, a to je stvaralo poslodavcima problem. Mislim da je to jedan od razloga zašto su i prihvatili ovo rješenje – harmonizacija, odnosno sistemsko rješenje na razini Federacije bilo je nešto što je dobro došlo poslodavcima, odnosno vlasnicima kapitala.“

Kad je riječ o produženju radnog vremena u ostalim danima u tjednu, pa čak i otkazima, Beširović kaže da ne bi trebalo biti negativnih posljedica.

„Već smo imali takve općine, nije bilo pada prometa, nije bilo otkaza. Pojedini trgovački centri jesu produžili radno vrijeme. Ne smijemo zaboraviti da to nikako ne bi smjelo značiti produženo radno vrijeme za same radnike – radna tjedan je 40 sati, radnici ne smiju raditi više od 40 sati.“

Beširović je dodala da je sada zimski period – nije isto zatvoriti objekat i ići kući u 21. i 22. sat, ali i da trgovački centar nije samo trgovački objekt.

„Unutra imaju i ugostiteljske objekte, pa trgovine koje su izuzete iz ovog zakona. Mislim da je to neki kompromis jer se vlasnicima tih biznisa uskraćuje ta radna nedjelja i ovo produženje je išlo u njihovu korist. Nadam se da će inspekcije, kada budu kontrolirale zabranu rada nedjeljom, istovremeno kontrolirati i prekovremene sate.“

Za kraj je Beširović govorila i o prosvjedima sedam sindikata 29. studenog.

„Svjesni smo da sindikati u javnom sektoru najčešće i dobiju u tim prosvjedima ispunjenje svojih zahtjeva. U privatnom sektoru nemate tu vrstu sindikalne akcije, borbe – tu niti je to moguće organizirati, niti se radnici odlučuju na takve akcije. Mislim da je priča o malim plaćama problem broj jedan. A ono što je naš nacionalni problem – da dva entiteta u BiH, i kad radite za istog poslodavca, imate različite plaće.“