Kako se u Bosni i Hercegovini dobiva posao dosta se pisalo, i manje više je svima jasno. Kada je u pitanju državni posao presudna je jaka stranačka veza. Dok se do jučer o tome govorilo samo među četiri zida kuće, sve je više sudskih procesa kojima se utvrđuje nepotizam kako praksa pri zapošljavanju. Nepotizam često dolazi u paketu i s raznim diskriminacijama, jer su stranački podobnici, poznanici i članovi obitelji ispred čak i trudnica. Jedan takav slučaj završio je na Vrhovnom sudu, koji je potvrdio presude nižih sudova da je trudnica iz Stoca Emina Đonko diskriminirana po osnovu trudnoće, te u JU Dječji vrtić Ciciban nije dobila posao. U konačnici je dobila posao prezimenjakinja mostarskog dužnosnika SDA.
Općinski sud u Mostaru u presudi donesenoj 4. srpnja 2019. godine donosi presudu da je u sporu tužiteljice iz Stoca Emine Đonko i tuženika Javna ustanova Dječji vrtići – Ciciban Mostar kaže da je tuženik izvršio diskriminaciju tužiteljice temeljem trudnoće (opa. tužiteljica je bila trudna sedam i pol mjeseci) na način da je donošenjem Odluke Upravnog odbora o poništenju natječaja propustio da nakon obavljenog testiranja prijavljenih kandidata izvrši izbor najuspješnijeg kandidata sa kojim će zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme i to tako što je natječajno povjerenstvo trebalo izvršiti bodovanje kandidata i dati svoj prijedlog Upravnom odboru za prijem najuspješnijeg kandidata. Presudom se poništava Odluka Upravnog odbora tuženika o poništenju natječaja od 30.3.2018. godine. Dalje, presudom se nalaže natječajnom povjerenstvu tuženika da otkloni posljedice diskriminacije. Također, tuženika, u ovom slučaju vrtić Ciciban se obvezuje da tužiteljici isplati 5.000 maraka nematerijalne štete, kao i troškove postupka.
Tužiteljica se prijavila na radno mjesto psihologa u Cicibanu, pismeni dio je održan 23. ožujka, a nakon toga i intervjui. No, rad Povjerenstva je prekinut, a natječaj poništen. Štoviše, Upravni odbor je na sastanku održanom 30. ožujka donio odluku o prijemu u radni odnos osobe Enida Marić Mrgan i s istom potpisuje ugovor do okončanja natječajne procedure. Za napomenuti je da je tužiteljica, trudnica, bila angažirana u Cicibanu po ugovoru o radu, kasnije djelu skoro pune dvije godine, prije nego je morao doći netko drugi. Inspektori utvrđuju da je tužiteljica imala najveći broj bodova, a osoba koja je primljena manje, što govori o razlozima poništenja natječaja.
Također, inspektor je potvrdio da je natječajna procedura provedena do kraja. Prvostupanjsku presudu potvrdio je Vrhovni sud 8. srpnja 2022., pa potom Županijski sud u Mostaru 5. listopada 2022., koji potvrđuje prvostupanjsku presudu, s tim što troškovi za tuženika rastu, te je osim 850 maraka troškova postupka sada dužan tužiteljici isplatiti 2.140 maraka, plus gore navedenu nematerijalnu štetu. Direktorica Cicibana Đenana Šegetalo 26. prosinca 2022. tužiteljici nudi da se tužiteljici ponudi prijedlog sporazuma da osnuje radni odnos, uz povlačenje tužbe i odricanje svih materijalnih potraživanja.
Upitana je li to danas za nju opcija Đonko kaže da nije.
“Naravno da nije, jer u ponudi navode da sam imala najveći broj bodova na temelju dokumentacije, skrivajući da je provedeno pismeno testiranje i intervju, te da je natječaj baš zbog toga poništen. Jednostavno nisu me mogli na drugi način diskvalificirati. Ponuda koju Ciciban naziva sporazumom nije u skladu sa Presudom Vrhovnog suda, više liči na ucjenu, posao, ako odustanem od svih materijalnih potraživanja. JU Dječiji vrtići-Ciciban Mostar nema pravo kao stranka koja je obavezana presudom u postupku postavljati bilo kakve uvjete, već samo provesti presudu i otkloniti diskriminaciju”, kaže Đonko.
Sve ovo zasigurno ne bi dospjelo opet u medije da se predsjednik GV Mostara Salem Marić, čija je prezimenjakinja stigla u Ciciban umjesto Stočanke Emine, nije obraćao ovim povodom na sjednici GV Mostara, gdje su izvješća podnosila vrtići i škole.
„A znate li vi da više nije taj Upravni odbor, da nije više to Povjerenstvo, da je samo završen prvi dio bez intervjua. Znači znate li vi to?...“, obmanjivao je, ne prvi put Marić.
Pitanje je zapravo zbog čega se Marić osjetio potrebnim da govori na ovu temu, ako se radi o sjednici gdje vrtići i škole podnose izvješća Vijeću.
“Prije svega moram naglasiti da predsjednik GV iznosi neistine, savjetuje UO vrtića iako to nije u njegovoj nadležnosti, opravdava nerad Upravnog odbora vrtića na sjednici GV, te čak iznosi da je predlagao da daju svi ostavke. Ne znam zašto se predsjednik GV našao prozvanim na pitanje vjećnice Adele Gosto, koja se obraćala direktorici Šegetalo. Njegovo obraćanje ide u smjeru odbrane direktorice i nezakonito poništenog natječaja. Možda iz razloga što je Enidi (Marić) Mrgan, koja je imala najmanje bodova po dokumentaciji od svih kandidata na natječaju odmah nakon poništenja natječaj dan ugovor o radu 30.03.2018. godine, iako sam tu već radila dvije godine i na prethodna dva natječaja bila izabrana kao najbolji kandidat. Možda je ona razlog njegovog javljanja i iznošenja neistine, kako bi se prolongiralno provođenje Presude Vrhovnog suda u njenu korist, a na moju štetu. Presudom je potvrđeno da ona radi umjesto mene, jer da natječaj nije poništen nastavila bih raditi na mjestu psihologa u Vrtiću. U presudi je jasno navedeno svjedočenje članice povjerenstva da je gospođa Amela Begović, tadašnja predsjednica Povjerenstva i Upravnog odbora na sastanku povjerenstva rekla da je to naredba “odozgor””, kaže nam dalje Đonko.
Imala je najviše bodova i najbolje reference za posao u Cicibanu. Zamolili smo je da ih navede, čisto da se u javnosti dodatno iskristalizira kakve osobe ne mogu do posla.
“Završila sam odsjek Psihologija na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, nakon čega sam nastavila stručna usavršavanja, završila prvi stupanj edukacije iz KBT terapije u trajanju 120 sati, (Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije HUBIKOT Sarajevo, 2015.god.), pohađala edukaciju iz KBT terapije II stupanj u trajanju od 200 sati, (Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije HUBIKOT, Sarajevo,2016-2018.god.), sudjelovala na stručnom usavršavanju iz terapije prihvacanjem i posvećenošću (Sarajevo, 2016. god), završila prvi ciklus edukacije profesionalaca iz oblasti ranog dječijeg rasta i razvoja (Sarajevo, 2016. god.), sudjelovala na edukaciji Razvojni test Čuturić (RTČ)-Ljestvica psihičkog razvoja male djece, (Zagreb, 2016. god.), sudjjelovala na treningu Terapeutske priče (Sarajevo, 2017. god.), završila napredni ciklus edukacije profesionalaca iz oblasti ranog dječijeg rasta i razvoja (Sarajevo, 2017. god. u organizaciji EDUS i UNICEF-a što je bilo neophodno za rad u Resursnoj sobi Vrtića Ciciban). Radno iskustvo do natječaja (6 godina) sam stekla u Javna ustanova Centar za djecu i omladinu sa posebnim potrebama “Los Rosales” Mostar, Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba” Stolac, Javna ustanova “Dječiji Vrtići-Ciciban” Mostar. Nakon svega ovoga, mojih referenci i iskustva, utvrđene diskriminacije prema meni, jasno je da ne radim jer nisam stranački podanik”, odgovara Đonko upitana o referencama i činjenici da unatoč tome ne može dobiti posao.
Salemove intervencije na sudu
Salemu Mariću, predsjedniku GV Mostara ovo nije prvi put da ga se dovodi u kontekst zapošljavanja u istočnom Mostaru. I po pitanju ravnatelja Doma zdravlja Stari Grad morati će svjedočiti.
Naime, Županijski sud u Mostaru donio je nedavno jedno značajno rješenje koje može biti svjetlosna zraka svima koji se svakodnevno susreću s nezakonitim zapošljavanjima, a po stranačkim nalozima, u ovom slučaju SDA. Naime, sudsko vijeće sastavljeno od sudaca Nade Hamović-Kovačević, predsjednice vijeća, Tatjane Mijatović i Zorana Krtalića uvažio je žalbu tužiteljice Lejle Orhan, te će se ponovno suditi oko postavljanja direktora u JU Dom zdravlja Stari grad, gdje se Orhan smatrala oštećenom, a o čemu smo ranije pisali.
Drugo, iz zapisnika sa pripremnog ročišta vidljivo je da je tužiteljica predložila saslušanje svjedoka Salema Marić, iz Županijskog odbora SDA i Gradskog odbora SDA, kao dokaz da SDA ima presudan uticaj u postupcima imenovanja na rukovodeće pozicije u dijelu Grada Mostara koji je tokom rata bio pod kontrolom Armije BiH, a prvostupanjski sud je odbio taj prijedlog „jer nije u direktnoj vezi sa predmetom postupka, već se radi o hipotetičkom pitanju šta bi bilo kad bi bilo“. Tužiteljica žalbom ističe da joj je na ovaj način uskraćeno pravo da izvede bitan dokaz, a Županijski sud smatra isto osnovanim. Ovakvim postupanjem prvostupanjski sud je uskratio tužiteljici pravo da raspravlja, a što je utjecalo na donošenje zakonite i pravilne presude, smatra Županijski sud. Stoga u ponovnom postupku prvostupanjski sud treba ponovo otvoriti glavnu raspravu, na kojoj će tužiteljici dozvoliti saslušanje svjedoka Salema Marić i saslušati svjedoka na predložene okolnosti.
Vezani članci