NEPLAĆENI MILIJUNI Vozači iz BiH na ime neplaćenih prometnih prekršaja državi duguju ogroman novac

Zbog neplaćenih prometnih kazni građani BiH duguju državi 26.736.713 KM.

U vezi s tim, u Republici Srpskoj građani duguju 4.261.378 KM zbog neplaćenih prometnih prekršaja, u Federaciji BiH 21.049.169 KM, a u Brčko distriktu taj dug iznosi 1.425.566 KM.

Ovi podaci dolaze iz Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDEEA), a kako je navedeno na njihovoj web stranici, podaci o neplaćenim prekršajima ažurirani su početkom listopada.

Najveći dužnici, prema njihovim navodima, su u Sarajevu, Maglaju, Ilidži, Gradačcu i drugim gradovima u FBiH, dok najveći dug iznosi 172.020 KM u općini Novi Grad, Sarajevo.

Milija Radović, v.d. zamjenika direktora Agencije za sigurnost prometa RS, pojašnjava za "Nezavisne novine" da, ako napravite prekršaj i ne platite ga u roku od godinu dana nadležnoj policijskoj stanici, sljedeći korak je pokušaj prisilne naplate, koju kod nas provodi Porezna uprava.

"Ako osoba koja je počinila prekršaj nije zaposlena, nije moguće naplatiti kaznu odbijanjem od plaće, ili nema imovinu koja bi se mogla zaplijeniti, tada se predmet vrati s napomenom da ga nije moguće naplatiti," kaže Radović.

Dodaje da, ako se dug ne naplati u roku od dvije godine, nadležna policijska stanica može podnijeti zahtjev sudu za pretvaranje kazne u zatvorsku kaznu.

"No, pitanje je koliko to policijske stanice provode i u kojoj mjeri je ta praksa zaživjela," ističe on.

Prema njegovim riječima, u najekstremnijim slučajevima, kad građani imaju velike kazne, ali vozilo koje posjeduju nije registrirano na njih, nego na nekog drugog, i uz to su nezaposleni, ne može se provesti prisilna naplata.

"U zadnje vrijeme imamo dobru praksu jer policija, ako zatekne osobu u prekršaju i ustanovi da ima velik broj neplaćenih kazni, može joj oduzeti vozilo u skladu sa Zakonom o prekršajima. Sud potom odlučuje o sudbini vozila, može ga vratiti vlasniku ili trajno oduzeti, nakon čega se vozilo uništi ili pokloni humanitarnim organizacijama. U praksi postoje određene razlike među sudovima," pojašnjava Radović.

Napominje kako, ako ovaj mehanizam ne funkcionira, Ministarstvo pravosuđa treba analizirati Zakon o prekršajima i razmotriti bolje načine za postupanje prema onima koji ne plaćaju dugove.

"Problem je što je Zakon o osnovama sigurnosti prometa na razini BiH, a promjena zakona na toj razini može potrajati desetljećima. Već dvije-tri godine se čeka da se u Zakon o prekršajima ugradi mogućnost oduzimanja vozila u određenim slučajevima. To bi policiji olakšalo postupanje, ali, koliko znam, izmjene zakona još nisu donesene. Uvođenje tih izmjena bi zasigurno smanjilo broj dužnika," zaključuje Radović.