Neće se povećavati starosna granica za odlazak u mirovinu

Čamber kaže kako se o takvom potezu čak ni ne razmišlja te kako je strategija samo smjer kojim se planira ići, a kako će izmjene uslijediti tek nakon usvajanja niza zakona. Ovo znači kako će se u idućim godinama kao i do sada mirovina moći ostvariti sa 65 godina starosti i najmanje 20 godina radnog staža ili 40 godina staža bez obzira na starosnu dob.

Glavne izmjene

Strategija reforme mirovinskog sustava koja je usvojena na zadnjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH temelj je za izmjenu seta zakona koji vode k reformi kompliciranog mirovinskog sustava u ovom entitetu.

Glavna izmjena odnosi se na uvođenje bodovnog sustava koji bi na pravedniji način tretirao obračun mirovina s obzirom da su sadašnji umirovljenici stavljeni u isti rang bez obzira na visinu zarade koju su tijekom radnog vijeka ostvarivali. Također, važan segment cjelokupne reforme jest pooštravanje kriterija kada su u pitanju prava na invalidsku i obiteljsku mirovinu, te smanjivanje invalidskih mirovina za polovicu jer trenutačno u cjelokupnom broju mirovina invalidske mirovine imaju udio s oko 20 posto, što nije slučaj niti u jednoj normalnoj državi.

Kada je u pitanju bodovni sustav, važno je kazati kako će se nakon provedene reforme za jednu godinu staža dobivati jedan bod koji bi se na kraju množio s vrijednošću prosječnog boda. Kao mogući pravac reforme spominje se i uvođenje adekvatnih stopa doprinosa za takozvani beneficirani radni staž, te uračunavanje posebnog staža u dvostrukom trajanju samo u slučaju kad je on nužan za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Dva stupa

Federalni ministar rada i socijalne politike Vjekoslav Čamber govoreći o strategiji kaže kako bi se budući mirovinski sustav trebalo modelirati u dva stupa - obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje (stup I), te dobrovoljno, individualno umirovljenje osiguranje (stup II). Prvi stup obuhvaća mirovine koje ovise o zaradi ili visini uplaćenih doprinosa, a koje su osnova mirovinskog sustava. U ovom stupu je predviđeno da minimalnu mirovinu kao pravo treba zadržati u modelu kakav je i danas poznat u vidu minimalne mirovine, koja ima funkciju zaštite od ekstremnog siromaštva. Ovakvom mirovinom, stoji u strategiji, bile bi pokrivene samo osobe koje ispunjavaju uvjete po trenutačnim zakonskim rješenjima, a to znači da imaju najmanje 20 godina ostvarenog mirovinskog staža i 65 godina života. Ovu vrstu zaštite imali bi i korisnici invalidske i obiteljske mirovine.

Poseban dio prvog segmenta obuhvaća osobe koje su uvedene u pravo pod povoljnijim uvjetima u odnosu na opće propise mirovinskog i invalidskog osiguranja, po različitim osnovama i svrstavaju se u takozvane povoljnije mirovine.
Drugi stup mirovinskog osiguranja je dobrovoljan i spada u individualno mirovinsko osiguranje koje funkcionira na kapitaliziranom principu dugoročne štednje. Na kraju valja kazati i to kako ciljevi iz strategije i reforma mirovinskog sustava nisu lagan posao jer će se morati izmijeniti brojni zakoni i donijeti deseci novih odluka, što znači da bi cjelokupna reforma mogla biti gotova za desetak godina.

Dnevni list