NAZADOVANJE Taman ih se riješili, no Dodik vraća plaće u kovertu zbog američkih sankcija

Ne stišavaju se reakcije nakon što je Narodna skupština Republike Srpske NSRS usvojila dopune Zakona o radu ovog bh. entiteta koje bi trebale omogućiti isplaćivanje plaća u gotovom novcu dužnosnicima koji su pod američkim sankcijama.

Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o radu RS definirano je da poslodavac može u gotovom novcu isplatiti radnicima plaću i druga osobna primanja. Kako je obrazloženo u NSRS, takva praksa je u skladu s praksama u Europi i regiji, piše Forbes BiH. 

Ovo je presedan i poruka investitorima

“Izuzetno od člana 126. ovog zakona, u slučaju kada je radniku onemogućena isplata plaće putem tekućeg računa koja nije zasnovana na pravosnažnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci nadležnog organa, poslodavac plaću i druga osobna primanja radnika isplaćuje u gotovom novcu.

Poslodavac je dužan da prije isplate plaće iz stava 1. ovog člana dostavi pismeno obavještenje Poreznoj upravi o načinu i razlogu isplate i podacima o radniku kojem se vrši isplata plaće u gotovom novcu, a način isplate plaće urediti će se instruktivnim aktom ministarstva nadležnog za oblast financija“, navodi se u finalnom dokumentu zakona o dopunama Zakona o radu RS.

Što će u praksi njegova provedba značiti za Forbes BiH pojašnjava Faruk Hadžić, doktor ekonomskih znanosti, makroekonomski analitičar i konzultant. Način na koji je prijedlog formuliran, ne bi trebao, smatra on, utjecati na ekonomski sustav BiH.

“Ovdje je riječ o prijedlogu kako isplaćivati zarađene plaće dužnosnicima ili osobama koje su na crnoj listi SAD-a nakon što su banke krenule sa zatvaranjem računa, u principu to je mali broj osoba. Tačno je tako i formulirano – da bi samo te osobe koje nemaju pravosnažnu presudu, a ne mogu novac dobiti na račun, dobile ga na ovaj način. Međutim, ono što mene kao ekonomista zabrinjava jest činjenica, da ovakvo mijenjanje poreznih propisa, naglašavam poreznih, bez obzira što je u pitanju jedan entitet u BiH, pokazuje da je u pitanju možda neki vid, kako je to u ekonomskoj teoriji objašnjeno, ekstraktivnih institucija i ekstraktivnog ekonomskog sustava koji dovodi do teškoća ili onemogućava ekonomski razvoj. Dakle, ovo je više neka poruka investitorima da vlasti mogu kad god hoće mijenjati propise, da postoji pravna i porezna nesigurnost i da u bilo kojem trenutku neka investicija koja se dogodi može kasnije imati potpuno drugačije efekte”, kaže Hadžić i pojašnjava može li na bilo koji način biti zloupotrijebljen od poslodavaca.

Dodik odustao od osnivanja banke?

“U samom funkcioniranju ovo je tako napravljeno da ne može omogućiti poslodavcima da oni na neki način mogu svojim radnicima isplaćivati plaće u koverti, ali je ustvari presedan sam po sebi, da se ponovo vraća isplata u koverti, a ekonomski sustav se dugo bori protiv toga. Znamo koliko je teško u današnjem vremenu suzbiti naplatu ili isplatu dijela neke plaće u koverti, tako da to nije uopće dobra poruka, ali pokazuje da vlasti mogu mijenjati propise kad god žele i kako to njima odgovora”, kaže Hadžić.

Podsjećamo, usvajanju dopune spomenutog Zakona, prethodila je najava predsjednika entiteta RS, Milorada Dodika da će u RS-u osnovati banku za unutarnji platni promet za sankcionirane osobe, nakon što su ugašeni svi računi preduzeća u vlasništvu njegove djece Gorice i Igora Dodika, kao i restorana „Agape“ u vlasništvu njegove kćerke i snahe, te poduzeća „Fruit eco“ čiji su vlasnici Igor Dodik i Mirko Dobrić, o čemu je prije nekoliko dana pisao Capital.

O osnivanju nove banke govorilo se i ranije. U lipnju prošle godine premijer Republike Srpske, Radovan Višković, izjavio je da treba formirati banku u vlasništvu Republike Srpske, kako bi se izbjegle “ucjene pojedinih banaka” na financijskom tržištu.

Dodik je istaknuo da SAD “tu neće moći ništa učiniti, iako su moćne i neprijateljski raspoložene prema Republici Srpskoj”.

Osim banke, kao moguću opciju isplate osobnog dohotka spominjao je i Pošte RS, ne objasnivši kako misli da će Pošte pristati isplaćivati plaću osobama koje su na američkoj crnoj listi i pod sankcijama. Obje opcije očigledno su ostavljene po strani ili trajno odbačene kao izvodljive, zbog čega se pribjeglo usvajanju dopune Zakona o radu. Kako će se on implementirati i hoće li dugoročno zaživjeti u praksi, Hadžić pojašnjava:

“U praksi on možda čak i zaživi, ali nije dobro rješenje. Ovdje vlast donosi propise, ali isto tako, u ovom slučaju kontrolira i nadzor, a nadzor je Porezna uprava RS gdje je točno precizirano da se i oni moraju obavijestiti. Čisto sumnjam da će Porezna uprava RS smjeti uraditi bilo što, što bi dovelo u pitanje ovakav način isplate. Prema tome, ovo nije dobra poruka”, zaključuje Hadžić.