NAZADOVALI U BORBI PROTIV KORUPCIJE Kako je isparilo 140 miljuna KM uloženih u pravosuđe

U pravosuđe je u zadnjih 19 godina uloženo oko 141 milijun KM, ali se pravosudne institucije ne mogu pohvaliti rezultatima u procesuiranju korupcije. Upućeni upozoravaju da i presude u tim malobrojnim predmetima uglavnom završavaju uvjetnim kaznama, što za posljedicu ima pravnu nesigurnost i nepovjerenje u sustav koji otežava poslovanje u BiH, te odvraća strane investicije.To najbolje ilustriraju dostupne službene informacije. Naime, istraživanja pokazuju da je BiH jedna od zemalja koja je najviše nazadovala u borbi protiv korupcije u proteklih 10 godina i da se nalazi na 110 mjestu od ukupno 180 zemalja koje su dio istraživanja Transparency international BiH.

Problemi koje BiH ima sa korupcijom se ne oslikavaju u podacima iz pravosudnih institucija koje karakterizira mali broj podignutih optužnica za korupciju u odnosu na ostale predmete, te presude koje glavnom za posljedicu imaju uvjetnu kaznu.

"To je pogotovo porazno kada se zna da je povjerenje u pravosudni sustav jedan od osnova za napredak bilo kojeg društva u svim aspektima, a tu spada i gospodarstvo. Stabilan pouzdan i pravedan pravosudni sustav privlači investicije i omogućava ekonomski rast, a prema do sada dostupnim informacijama vidljivo je da pravosuđe ne pomaže puno u tom poslu zaključuje", novinarka Capitala

Miljuni otišli u poboljšanje rada pravosuđa

Koliko novca je otišlo u poboljšanje rada pravosuđa vidljivo je u Izvješću o radu Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV) za 2022. godinu u kojem je navedeno da je u razdoblju od 2004. do 2022. godine VSTV BiH osigurao sredstva u iznosu od 120 milijuna KM za realizaciju projektnih aktivnosti u pravosudnim institucijama na svim razinama vlasti. U pitanju su donatorska sredstva koja su uložena u nabavku opreme, u rekonstrukciju zgrada te održavanje pravosudnog informacijskog sustava.

Iz proračuna institucija BiH VSTV-u BiH za navedeno razdoblje, dodijeljeno je 20,9 milijuna KM za nabavku računalne opreme, softvera i ostale opreme te za održavanje pravosudnog informacijskog sustava i ostale tekuće izdatke za potrebe pravosuđa.

U izvješću su predstavili i statistiku rada. Između ostalog je navedeno da kada je riječ o procesuiranju kaznenih djela korupcije, tužiteljstva su riješila 1.080 predmeta, te podignula 205 optužnica.

"Tužiteljstva su zaprimila 40 predmeta koji se odnose na korupciju visokoe razine što predstavlja povećanje od 48 posto u odnosu na broj predmeta koji su zaprimljeni u prethodnoj godini“, navedeno je u izvješću uz napomenu da su u 2022. godini riješena 33 predmeta korupcije visoke razine i da su tužiteljstva donijela 32 naredbe za provođenje istrage. To je kako su naveli „gotovo dva puta više u odnosu na broj donesenih naredbi u prethodnoj godini“.

"Riješeno je 27 istraga, odnosno 108 posto više u odnosu na broj riješenih istraga u 2021. godini. Podignuto je 17 optužnica za korupciju visoke razine, što je znatno više nego u prethodnoj godini“, precizirano je u Izvješću.

Kako ova institucija vidi svoje dosadašnje dostignuće na ovom polju vidljivo je u uvodnoj riječi izvješća a koje potpisuje Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a BiH.

"Vjerujem da javnost posebno zanima pitanje efikasnijeg i kvalitetnijeg procesuiranja predmeta organiziranog kriminala i korupcije, pa vas želim informirati da je VSTV BiH, uz pomoć međunarodnih eksperata, započeo aktivnosti na identifikaciji slabosti sustava u ovoj oblasti, koji će, pored neovisnog izvješća, u narednom razdoblju izraditi i set kratkoročnih i dugoročnih preporuka za jačanje regulatorne uloge VSTV-a BiH u ovom s segmentu“, navedeno je u uvodnoj riječi.

Precizirali su koje su konkretne mjere poduzeli u 2022. godini.

"VSTV BiH je kreirao nove funkcionalnosti u postojećem Sustavu inteligentnog poslovnog odlučivanja (SIPO), zahvaljujući kojima je omogućeno praćenje podataka u realnom vremenu o kompletnom protoku predmeta organiziranog kriminala i korupcije što omogućava, kako VSTV-u BiH, tako i predsjednicima sudova, pouzdan izvor informacija za kreiranje ciljanih mjera i aktivnosti za unapređenje stanja u ovoj oblasti. Nakon razmatranja preporuka iz Trećeg godišnjeg izvješća Misije OSCE-a u BiH o odgovoru pravosuđa na korupciju, VSTV BiH je usvojio zaključak kojim je obavezao sudove da kreiraju akcijske planove za efikasnije procesuiranje predmeta organiziranog kriminala i korupcije“, navedeno je u uvodnoj riječi predsjednika VSTV-a BiH.

Analize nisu ohrabrujuće

Kako rješavanje tih slučajeva izgleda u praksi, odnosno kakvi su rezultati rada pravosuđa i koji put treba proći jedna prijava slučaja korupcije, vidljivo je u Izvješću o monitoringu procesuiranja korupcije pred sudovima i tužiteljstvima u BiH u 2022. godini, navodi Transparency international BiH.

Oni su u svom izvješću obuhvatili tužiteljstva BiH i Brčko distrikta te tužiteljske sustave u RS i FBiH u razdoblju od 2019. godine do 2022.godine.

U monitoringu je naglašeno da se kvaliteta rada tužiteljstava u BiH ogleda prvenstveno u strukturi i vrstama sudskih odluka koje su donesene po pokrenutom kaznenom postupku, odnosno po podignutim optužnicama. Sudska odluka u kaznenom postupku u ovom kontekstu su odbijajuća presuda, oslobađajuća presuda i osuđujuća presuda.

"Očekivani cilj tužiteljstva, ali i šire društvene zajednice je da se nakon što sud potvrdi optužnicu, donese što veći omjer osuđujućih presuda, a posebno sa obzirom na to da se smatra da se u prethodnim fazama kaznenog postupka potvrdila osnovanost sumnje da je učinjeno kazneno djelo i ko je počinitelj takvog kaznenog djela“, objašnjeno je u monitoringu.

Presude se uglavnom završavaju sa uvjetnom kaznom

U dokumentu je navedeno da je tijekom 2022. godine u BiH zabilježeno povećanje kako broja osuđujućih presuda, tako i povećanje broja oslobađajućih presuda za korupcijska djela u odnosu na 2021. godinu, odnosno povećanje sa 227 osuđujućih presuda u tijeku 2021. godine na 293 osuđujuće presude u tijeku 2022. godine

 "Od 293 osuđujuće presude za korupcijska kaznena djela tijekom 2022. godine, tek njih osam ili 2,7 odsto se odnosi na presude za korupcijska kaznena djela na visokoj razini“, navedeno je u monitoringu.

Iako je povećan broj presuda tvorci ovog dokumenta su ukazali na drugi problem, a to su sankcije koje su proizašle iz tih presuda.

Naveli su da je u 2022. godini donesena 101 presuda sa kaznom zatvora, te da ovaj podatak predstavlja najbolje rezultate u odnosu na razdoblje 2019 – 2021.

"Međutim, zabrinjava podatak da je postotak zatvorskih kazni u ukupnom broju donesenih osuđujućih presuda tek 34,6 posto. S druge strane, čak 62,5 posto osuđujućih presuda za korupcijska kaznena  djela su sa uvjetnom osudom, što nije nimalo odvraćajuće za eventualne počinitelje ovih kaznenih djela, posebno uzevši u obzir težinu korupcijskih djela, kao i štetu koju korupcija proizvodi prema društvu u cjelini. Podatak da je tek u 2,7 posto slučajeva osuđujućih presuda za korupcijska kaznena djela izrečena novčana kazna nam govori da se ovaj institut skoro i ne koristi, te da je uvjetna osuda još uvijek jedan od osnovnih vidova kažnjavanja za počinjenje kaznenog djela korupcije“, naglašeno je u monitoringu.

Procesuiranje korupcije na niskom nivou

Autori ovog dokumenta su naveli da se na osnovu dostupnih statističkih podataka o procesuiranju kaznenih djela korupcije u BiH može zaključiti da procesuiranje još uvijek nije na razini koje zahtijeva trenutno stanje i rasprostranjenost korupcije u društvu.

"Iako je tijekom 2022. godine zabilježeno povećanje ukupnog broja prijava u radu, kako za korupcijska kaznena djela, tako i za ostala kaznena djela, ovi rezultati i dalje nisu na očekivanoj razini, posebno uzimajući u obzir stanje u društvu, kao i sveprisutnu korupciju“, precizirali su u Monitoringu.

Napomenuli su da je zanimljiv podatak i da su tužiteljstva u BiH tijekom 2022. godine podigla ukupno 205 optužnica za korupcijska kaznena djela, a da je od ovog broja tek 175 potvrđeno tijekom 2022. godine.

„To može ukazati i na činjenicu da tužiteljstva  podižu velik broj optužnica koncem godine kako bi ispunili godišnje norme, te veliki broj tih optužnica ne dođe na razmatranje u sudove do početka naredne godine. Značajno je napomenuti da od ukupnog broja podignutih optužnica (205), njih 17 ili 8,2 posto se odnosi na podignute optužnice za korupcijska kaznena djela na viskoj razini. Međutim, od 17 podignutih optužnica za korupciju na visokoj razini, niti jedna od njih nije potvrđena tijekom 2022. godine“, zaključeno je u monitoringu.

Gavran: „Borba protiv korupcije” jedna od najčešće korištenih fraza u BiH

Ekonomist Igor Gavran smatra da pravosudne institucije kroz svoj rad nisu opravdale gore navedeno ulaganje.

"Nažalost, ne samo da nisu opravdale ova sredstva nego su utrošile i mnogo više za dugotrajne propale sudske procese koji na kraju nisu završili očekivanim presudama. Kada se vode uspješno, slučajevi korupcije i drugih oblika kriminala sa financijskom komponentom su i “najprofitabilniji” za državu, jer se mogu naplatiti značajna sredstva oduzimanjem nelegalno stečene imovine i novčanim kaznama, pa time praktično pravosudni sustav može sam sebe finansirati posrednim putem“, rekao je on.

Naglasio je da je “borba protiv korupcije” jedna od najčešće korištenih fraza u BiH, ali također i jedna od najpraznijih floskula koju uglavnom ne prate bilo kakve konkretne aktivnosti a pogotovo ne rezultati.

"Imamo svojevrstan začarani krug gdje bi sustav borbe protiv korupcije trebali uspostaviti i ovu borbu voditi oni koji su ili sami korumpirani ili barem povezani sa korupcijom u okviru njihovih stranaka i struktura vlasti čiji su dio. Obim korupcije u BiH zahtjeva stotine pa vjerovatno i tsiuće procesa i odgovarajućih pravosnažnih sankcija prije nego se dosadašnji troškovi pravosudnog sustava mogu smatrati iole opravdanim“, istakao je o Gavran.

Pravna nesigurnost odbija investicije

Dodaje da trenutna situacija ima pogubne posljedice po gospodarstvo, jer je prisutna pravna nesigurnost i nepovjerenje u sustav koji otežava poslovanje onima koji su trenutno u BiH, a odvraća one koji bi eventualno mogli doći i ulagati.

"Povećava rizik i troškove poslovanja, jer je gospodarstvenicima jako teško naplatiti svoja potraživanja sudskim putem, jako je jednostavno izbjegavati plaćanje poreza i drugih obaveza čime se pogoduje nelojalnoj konkurenciji i sivoj ekonomiji. Korupcija omogućava podobnim neopravdanu dodjelu poslova u javnim nabavkama i zaradu koju inače ne bi mogli ostvariti u tržišnom natjecanju, te posljedično gubitak poslova i zarade objektivno boljima koji posluju legalno“, precizirao je Gavran.

Kako bi se trenutna situacija promijenila potrebne su korjenite promjene, koje polaze od vlasti.

"Nadležne vlasti i jesu uzrok svega navedenog i prije svega bi trebali promijeniti sami sebe, odnosno ukloniti sa pozicija vlasti one koji su sami korumpirani ili povezani sa korupcijom. Bez toga je potpuno nadrealno očekivati da takvi pojedinci učine bilo šta na suzbijanju nečega od čega ostvaruju korist. Mislim da bi automatizacija i nove tehnologije koje isključuju ljudski faktor, povećavaju transparentnost i kontrolu svih procesa podložnih korupciji (zapošljavanje, javne nabavke, administrativne dozvole i procedure) mogli znatno ograničiti prostor za korupciju i djelovati preventivno, ali bez sankcija za već počinjenu korupciju – kako političkih (smjene i isključenja iz javnog života) tako i sudskih (zatvorske i financijsko-imovinske kazne) ne može biti dovoljnog napretka“, zaključio je on.