Nastaje li u BiH još jedno uporište selefija, mještani zabrinuti

Tragom pojedinih strahovanja u Krajini da tamo, niče nova Maoča, „Dnevni avaz" posjetio je selo Stijena.

Islamska zajednica u BiH u veljači 2016. godine takozvanim nezavisnim paradžematima ponudila je integraciju, ili će, u protivnom, zabraniti njihov rad. U travnju iste godine priopćeno je da se sedam od 29 paradžemata pristalo staviti pod okrilje Islamske zajednice, a 22 su to odbila.

Jedan od onih koji su odbili je i paradžemat Stijena kod Cazina. Mještani tog i okolnih sela javno izražavaju zabrinutost, jer oko mesdžida niču nove kuće na zemljištu koje masovno kupuju pripadnici selefijskog pokreta.

"Mi tu ništa ne možemo. Prije tri godine ponudili smo im integraciju, oni su odbili. Tada sam im rekao da će ubuduće biti predmet sigurnosnih službi i države. Teško je razgovarati s tim ljudima", rekao je za Avaz tamošnji efendija Said Mujakić.

Jedan od rukovoditelja paradžemata Bajro Kaljiković pristao je govoriti za Avaz te rekao da u Stijeni ne nastaje nova Maoča.

"Što, zato što imamo brade? Nikoga ne diramo niti nas tko dira. Što je problem? Može svatko kupiti zemlju i na njoj graditi što mu je volja. Ne znam zašto nekome smetamo. Mi smo obični ljudi, koji imaju svoju viziju puta u dženet. Imamo svoje viđenje i to je to. Tko kaže da se mi moramo ponašati i prakticirati onako kako reis kaže? Ne moramo. I još nešto, odavde nitko nije otišao u Siriju. Mi smo spremni svoju državu braniti, uvijek", kazao je Kaljiković za Avaz.

Na pitanje zašto su se odvojili od džemata, a džamija je svega 500 metara od njihovog mesdžida, Kailjković odgovara:

"Ovim ljudima smetalo je kako mi klanjamo i mi smo se sklonili. Našu kuću napravio je naš susjed jer ga je otac istjerao zbog brade." Sanel Zulić, predsjednik Mjesne zajednice Stijena nije želio komentirati situaciju.