NASILNI POLICAJCI IZVLAČE SE NEKAŽNJENO Interne kazne ne sprečavaju policijsko nasilje, korupciju i nedolično ponašanje
Stotine disciplinskih postupaka protiv policajaca otišle su u zastaru zbog proceduralnih nedostataka, a slučajevi policijskog nasilja koji su uznemirili javnost u Bosni i Hercegovini prošli su nekažnjeno ili se dugotrajni postupci još uvijek vode, pokazuje istraživanje Detektora o postupcima svih policijskih agencija u posljednjih pet godina na osnovu dokumenata i podataka koje većina njih pokušava sakriti.
Penava i Vrače vraćeni na posao
Dvojica mostarskih policajaca čiji je snimak premlaćivanja muškarca postao viralan tijekom pandemije, nikada nisu disciplinski odgovarali. Uprkos presudi za nanošenje lakih tjelesnih ozljeda, oni i dalje rade u policiji i nisu snosili nikakve posljedice. Zbog nedostataka u policijskom sustavu njihov slučaj je zastario nakon što nije na vrijeme formirana disciplinska komisija.
Stotine prijava protiv policijskih službenika nisu mogle biti disciplinski procesuirane zbog nepostojanja disciplinskih komisija, pokazuje istraživanje Detektora.
U policiji Hercegovačko-neretvanske županije kažu da se to dogodilo jer četiri godine nije bilo policijskog komesara koji je trebao imenovati članove komisija.
Zbog tog propusta nitko nije snosio odgovornost.
Za to vrijeme je u ovoj županiji bilo oko 700 disciplinskih prijava. Sve koje su ocijenjene kao osnovane, u međuvremenu su zastarjele.
Prema dokumentima koje je prikupio Detektor, u Unsko-sanskoj županiji zastarilo je više od 30 predmeta, veliki broj, jer policija nije pronašla način da tijekom pandemije vodi postupke.
Policijske agencije odbijaju dostaviti novinarima podatke
Širom Bosne i Hercegovine svake godine pokrenu se stotine disciplinskih postupaka protiv policajaca. Oni su, prema zakonima i pravilnicima, javni, ali prema tumačenju policijskih agencija, to nisu i dokumenti iz postupaka. Gotovo sve policijske agencije su odbile zahtjeve Detektora da dostave dokumente o disciplinskim postupcima vođenim u posljednjih pet godina.
U tom razdoblju u BiH je provedeno najmanje 1.900 disciplinskih postupaka protiv policajaca, pokazuju podaci koje je prikupio Detektor.
Sudske policije su otvorile novinarima svoje arhive, a nakon žalbi ili sudskih odluka u procesu traženja podataka koji je trajao duže od godinu dana, to je uradila još jedna županijska policija. Njihovi dokumenti otkrivaju da protiv policajaca građani podnose značajan broj prijava.
Načelnik uniformirane policije Federalne uprave policije Zoran Čegar u Hrvatskoj je u kratkom sudskom postupku proglašen krivim zbog prijetnji novinarki, ali u Bosni i Hercegovini procesi protiv njega traju znatno duže, a disciplinski postupci – zbog prijetnji novinarki i šamaranja radnika na parkingu u Sarajevu – nikada nisu okončani.
Novinar Azhar Kalamujić, koji je istraživao Čegara, kaže da policajci nisu bili zainteresirani za otkrića o svom kolegi niti kada su ga prijavljivali za prijetnje novinarki Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).
“Shvatili smo da zapravo unutar policije postoji jedan zatvoreni krug međusobne zaštite i nediranja policajaca”, kaže Kalamujić.
U slučajevima gdje je policija omogućila Detektoru pristup cijelim arhivama, pojavljuju se obrasci ponašanja policajaca koji ponavljaju prekršaje i slučajevi nasilnih policajaca koji zadržavaju svoje poslove.
Jedan dio postupaka pokreće se nakon prijava građana, ali oni s kojima su razgovarali novinari žale se na način na koji su te prijave istraživane i policijsku šutnju o rezultatima istraga.
Semir Šut, bivši komesar policije u Zeničko-dobojskoj županiji i član državnog Odbora za žalbe građana na rad policijskih službenika Bosne i Hercegovine, smatra da su istrage koje vodi unutrašnja kontrola relativno kratke i efikasne.
“Međutim, kad se krene u provođenje disciplinskog postupka, onda se stvari odugovlače, traju jako dugo i koštaju dosta”, kaže Šut.
Dvojica nasilnih policajaca iz Mostara nisu jedini koji su se izvukli
Slaven Blažević je u travnju 2021. godine bio vani nakon 21 sata, kada je već počeo policijski sat zbog pandemije koronavirusa.
Dvojica policajaca koji su pratili kretanje građana uočili su ga. Dok se probao sakriti od njih, Blažević je došao do ulaza u zgradu, koji je bio zaključan. Tu su ga policajci sustigli i počeli tući.
“Na svu sreću, u svoj toj nesreći, tu je instalirana kamera od čovjeka koji ima neki svoj privatni biznis, i ta kamera je, u biti, zabilježila taj događaj”, prisjeća se Blaževićev odvjetnik Marijo Miletić.
Ova snimka postala je viralna i pokrenula lavinu reakcija i prosvjede građana ispred zgrade policije. Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Hercegovačko-neretvanske županije ubrzo se oglasio, ispričao građanima i obećao brzu reakciju.
Uz informaciju da su sve proslijedili Tužitelljstvu, iz Ministarstva su rekli da “ovakvom ponašanju i ovakvim osobama ne može i ne smije biti mjesto među policijskih službenicima”.
Slučaj je ubrzo zaboravljen. Istraživanje Detektora sada otkriva da policajci ne samo da nisu odstranjeni iz policije nego nikada nisu ni odgovarali disciplinski.
Mostarska policija je pokrenula internu istragu, ali nikada nije formirala disciplinsku komisiju koja bi ispitivala odgovornost policajaca Armina Vrače i Jusufa Penave.
Glasnogovornik policije Ljudevit Marić kaže da su oni napravili povredu službene dužnosti prevelikom upotrebom sile, ali da nije vođen disciplinski postupak.
“U vrijeme njihovog kršenja službene dužnosti nije bilo komesara policije”, kaže Marić.
Hercegovačko-neretvanska županija nije imala komesara od 2018. do 2022. godine jer ga vlada ove županije nikada nije imenovala.
“Nismo imali pravni mehanizam da suspendiramo policijske službenike”, dodaje Marić.
Iako je Ministarstvo reklo da su Vrače i Penava “udaljeni s dužnosti”, u stvarnosti suspendirani su tek u studenom 2022. godine, nakon što je imenovan policijski komesar, godinu i pol od premlaćivanja Blaževića.
Do tada se protiv njih već vodio kazneni postupak.
U međuvremenu su bili samo interno preraspoređeni tako da nemaju doticaja sa operativnim radom.
“Bez obzira na ovo što su napravili, nisu bili suspendirani odmah na početku”, kaže njihov odvjetnik Haris Hakalović.
Dvije godine od događaja, dvojica policajaca pravomoćno su osuđena na uvjetne kazne od po deset mjeseci zatvora zbog napada na Blaževića. Kazna za nanošenje tjelesnih ozljeda neće biti izvršena ako četiri godine od pravosnažnosti ne počine novo kazneno djelo.
Policija u Mostaru je odmah nakon izricanja pravomoćne presude ukinula suspenziju.
Tako su policajci pod suspenzijom proveli šest i pol mjeseci. U međuvremenu su se i ispričali Blaževiću za svoje ponašanje.
Nastupila zastara
Disciplinski postupak protiv njih je obustavljen jer je u međuvremenu nastupila zastara.Vrače i Penava vraćeni su na svoje ranije pozicije u interventnoj jedinici, u koju ulaze samo najspremniji policijski službenici.
Prema Zakonu o policijskim službenicima Hercegovačko-neretvanske županije, njima bi radni odnos prestao ukoliko bi bili osuđeni na kaznu zatvora od šest mjeseci ili više. Tužiteljstvo je u žalbi tražilo da se policajcima izrekne bezuvjetna zatvorska kazna, tvrdeći da bi se višom kaznom postigla svrha kažnjavanja i zaštitio ugled i dignitet policije, kao i da je isprika došla prekasno pa je pitanje koliko je ona iskrena i zašto nije došla ranije.
Navedeno je i kako Penava i Vrače nisu upoznali svoje nadređene o počinjenom djelu.
“Tužiteljstvo kompletan događaj koji je predmet optužbe smatra događajem bez presedana, te je nepojmljivo da tako ugledne osobe koje obnašaju značajne policijske dužnosti u županiji, na tako beskrupulozan i drzak način izvrše djelo”, navodi se u obrazloženju žalbe.
Blaževićev odvjetnik danas smatra da je objava snimke bila presudna za cijeli slučaj.
“Da nije bilo te kamere, sigurno ni mi danas ne bismo pričali ovdje o ovom predmetu i o svim ovim zbivanjima koja su evidentirana. (…) Naravno, kad je u pitanju riječ policijskih službenika, sigurno da ima veću težinu od riječi i glasa običnog čovjeka, i onda tu često zna doći do jednostavno stanja da se te stvari zatome, odnosno zataškaju”, kaže Miletić.
Blažević i policajci Vrače i Penava nisu pristali na razgovor.
Osim u predmetu protiv njih, zastara u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je nastupila u još nekoliko stotina slučajeva, otkriva Detektor.
Jedan nanio teške tjelesne ozljede, drugi vozio službeno vozilo sa tri promila
Marić kaže da se to dogodilo i u slučaju protiv Seada Ćesira, policijskog službenika koji je 2020. pravosnažno osuđen za nanošenje teške tjelesne ozljede u 2014. godini.
On je tada, prema presudi dostavljenoj Detektoru, jednog mladića u grupi koja se sukobila sa zaštitarima uhvatio za vrat i povukao unazad, te ga više puta udario policijskom palicom po lijevoj nozi.
Mladić je pao i desnom stranom glave udario u zid. Dok je bio na zemlji i zapomagao, Ćesir ga je, prema presudi, udario policijskom palicom po ramenu, a potom i nogom u stomak i grudi. Zbog nanošenja teških tjelesnih ozlejda, osuđen je na uvjetnu kaznu od šest mjeseci zatvora koja se neće izvršiti ukoliko u razdoblju od godinu dana ne počini novo kazneno djelo.
Ćesir je bio suspendiran kada je podignuta optužnica, ali je nakon presude vraćen na posao. Također nije odgovarao disciplinski.
Ali Ćesir kaže da razlog nije bio nedostatak komesara.
“Ne, nego nitko nije smatrao da sam kriv”, kaže.
Na pitanje da pojasni odgovor, govori da nije bilo disciplinske prijave niti je policija pokretala predmet prema službenoj dužnosti. Tvrdi da je cijeli sudski proces protiv njega namješten i da se žalio Ustavnom sudu.
Nakon nekoliko godina bez vođenja disciplinskih postupaka, od imenovanja komesara krajem prošle godine u Mostaru se ponovo održavaju ročišta u postupcima protiv policajaca. Novinari Detektora su u studenom 2023. godine prisustvovali ročištu u postuku protiv Đemala Mezića, dugogodišnjeg policajca.
On je optužen za težu povredu službene dužnosti jer je u srpnju 2023. godine sudjelovao u prometnoj nesreći u službenom automobilu sa 3,13 promila alkohola u krvi. U prostoriji koja podsjeća na školsku učionicu, predsjednik tročlane komisije objasnio je Meziću da ga se tereti po dvije točke – “ponašanje koje narušava ugled organa” i “dolazak na posao u pijanom stanju”.
Dok je sjedio u civilnoj odjeći nasuprot članovima komisije, Mezić je priznao odgovornost i rekao da mu je žao zbog onoga što se dogodilo.
“Navodi iz zahtjeva su u potpunosti točni, mislim da je tužitelj u pravu za sve što je iznio”, kazao je.
On ne misli da je alkohol uzrok nesreće, već da je samo pokušavao izbjeći pješaka. To jutro nije popio svoju redovnu terapiju.
“Bilo je vruće u Mostaru i navečer sam osjećao bolove u glavi. Pošto poznajem sebe, znam šta me slijedi, otišao sam na pumpu te na pumpi kupio bočicu rakije, 0,2 litra”, objasnio je Mezić.
Priznao je krivicu i tražio da članovi komisije uzmu u obzir njegovu dobru raniju službu u policiji. Disciplinski tužitelj je zatražio da se Mezić kazni, te da mu se u obzir uzmu olakšavajuće okolnosti, koje podrazumijevaju da je priznao krivnju i iskazao žaljenje, kao i otežavajuće okolnosti, koje podrazumijevaju oštećenje službenog vozila.
“Naučio sam životnu lekciju”, rekao je Mezić.
Kažnjen je smanjenjem plaće od 20 posto tijekom osam mjeseci i zabranom napredovanja u naredne dvije godine. Novinari Detektora su u listopadu 2023. pokušali od policijskih agencija dobiti rasporede ročišta i prisustvovati nekima od njih.
Sipa i FUP potpuno zatvorili disciplinske postupke
Na upite o zakazanim disciplinskim ročištima upućene u 18 policijskih agencija u Bosni i Hercegovini, najčešći odgovor je bio da nemaju zakazanih ročišta i da se ona zakazuju kada se otvore postupci.
Praksa nije ista u svim policijama.
Prema zakonima o policijskim službenicima, disciplinska ročišta su javna osim kada članovi komisije ne odluče ročište zatvoriti za javnost. U Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) disciplinska ročišta su potpuno zatvorili za javnost.
“Uzimajući u obzir specifičnosti, odnosno prirodu posla policijskog službenika, disciplinski postupak nije otvoren za treća lica”, naveli su iz SIPA-e.
Sličan stav imali su i pripadnici Federalne uprave policije (FUP) kada je u veljači novinar Detektora pokušao prisustvovati ročištu u predmetu koji se vodi protiv Zorana Čegara, suspendiranog šefa uniformirane policije.
Nisu precizno odgovarali na upite o točnom terminu ročišta, a kada je novinar saznao termin neslužbeno i pojavio se u prostorijama policije, disciplinska komisija je donijela odluku o isključenju javnosti zato što će biti iznesen niz osobnih podataka disciplinski optuženog, uključujući podatke o zdravstvenom stanju.
Čegar je dobro poznati policajac koji se hvali svojim ratnim i policijskim zaslugama. U posljednjih nekoliko godina u fokusu je zbog snimaka na kojim se vidi kako šamara građanina u Sarajevu te prijeti novinarki u Dubrovniku jer je istraživala njegovu imovinu.
Iz Federalne uprave policije su Detektoru potvrdili da se protiv Čegara vode tri disciplinska postupka, ali nisu željeli dati detalje na što se oni odnose. Pozvali su se na zaštitu osobnih podataka. Detektor je neslužbeno saznao da se jedan postupak vodi za šamaranje radnika parkinga u Sarajevu, drugi za prijetnje novinarki Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) i treći za krivotvorenje isprave na osnovu istraživanja o njegovoj imovini.
Sva tri postupka su obustavljena do okončanja kaznenih postupaka.
Azhar Kalamujić, novinar CIN-a, kaže kako su Čegara u više navrata pokušali prijaviti Jedinici za profesionalne standarde – prvi put tijekom rada na priči o njegovoj imovini, a potom i nakon napada na Renatu Radić-Dragić.
“Nažalost, ono što sam tad doživio, shvatio sam zašto građani zapravo oklijevaju da prijavljuju slučajeve policijskog kriminala, nedosljednog ponašanja, nemoralnog ponašanja”, kaže navodeći da je tada shvatio da unutar policije postoji krug međusobne zaštite i nediranja policajaca.
“[Oni], zapravo, uopće nisu htjeli da uzmu podatke koje smo mi prikupili o njemu”, kaže Kalamujić, koji nije zadovoljan ni radom Županijskog tužiteljstva u Sarajevu jer ne dobiva informacije o rezultatima istrage u ovom slučaju.
Čitav tekst pročitajte na stranici Detektora.
Vezani članci