NAŠ PUT KA EUROPSKOJ UNIJI Deklarativno smo za, a činimo sve suprotno. Europski novac - da, ali reforme i zakoni - ne

Godina na izmaku, sumira se urađeno, Europska komisija ocijenila je učinak zemalja koje teže ka članstvu. Zemlje Zapadnog Balkana optimistično su krenule prvih nekoliko mjeseci, i dok je većina nastavila istim tempom, naša zemlja stagnira. Usvojeno je nekoliko reformskih zakona – i na tome se stalo. Iz Bruxellesa nove najave ekonomske pomoći, a mi nismo uspjeli osigurati ni prvu tranšu od Plana rasta. Zemlje regije ne mogu u Europsku uniju bez nas, ali ne mogu ni čekati.

Novogodišnji poklon od Europske komisije

Kao novogodišnji poklon od Europske komisije stigla najava novih 300 milijuna eura za Zapadni Balkan. Ali samo ako budemo vrijedni i završimo domaću zadaću. Do sada sve zemlje regije uspješno su obavljale tražene reforme kao preduvjet pristupu europskoj obitelji, sve osim Bosne i Hercegovine. Europska komisija za sada nije u duhu kažnjavanja, pa ni od novog paketa pomoći nije eliminisala našu zemlju, piše Federalna.

“Zbog geopolitičke situacije mi ćemo udvostručiti naše napore da bismo podržali zemlje koje žele napredovati. Nije dovoljno samo ostaviti vrata Europske unije otvorena, već treba aktivno raditi na približavanju novih zemalja bloku”, poručila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

Nepotpuno i neusuglašeno

To što smo uključeni u plan ne znači da ćemo na kraju dobiti novac. Jer smo jedini bez usuglašene Reformske agende i Plana rasta. Europska unija je za proširenje, ali mora se raditi. Cijela godina u Bosni i Hercegovini prošla je u znaku – korak naprijed, nazad dva, pa stagnacija. Raditi se ne može ako se ne sastajemo. Ucjenjivačka i politika kažnjavanja za sada.

“Problem je što se još uvijek od nekih trivijalnih stranačkih politika zaustavlja europski put Bosne i Hercegovine kako bi se postavila situacija ucjenjivanja te da se nešto dobije ispod stola, što je, nažalost, do sada mnogo puta viđena praksa u Bosni i Hercegovini”, ističe Jasmin Emrić, zastupnik NES-a u Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine.

Unutrašnja previranja preljevaju se i na regionalna. Susjedi neće čekati na Bosnu i Hercegovinu da se odluči što zaista želi jer su oni u svojim željama bili konkretni, što su dokazali i djelima. Naročito Crna Gora i Albanija, koji su lideri u regionu ka Europskoj uniji. Mada, prema novim porukama iz Bruxellesa, sami će malo teže biti dio ove obitelji, jer zbog nestabilne geopolitičke situacije, Zapadni Balkan željeli bi u cjelini integrirati.

“Znate da je Crna Gora u ovom trenutku, da kažem onu frazu, ‘lider europskih integracija’ i zaista radimo. Podredili smo cijeli svoj rad ideji da budemo 28. članica Europske unije 2028. godine. Znam da će to u Bosni i Hercegovini, možda, biti najteže u cijeloj regiji, ali Crna Gora je tu da, pogotovo fokusirana na svoj međuetnički, međunacionalni sklad unutar zemlje, ukaže smjernicama što treba da se događa i u Bosni i Hercegovini”, izjavio je Jovan Subotić, zastupnik u Skupštini Crne Gore i potpredsjednik Odbora za EU integracije.

“Još uvijek Zapadni Balkan je područje s mnogo starih i novih konflikta. Jedina perspektiva koju vidim jest da budemo članovi Europske unije, a svi znamo, da bismo to postigli, moramo se suočiti s našom prošlošću, da je zaključimo i da pripremimo sebe i svoje zemlje za članstvo u jednoj većoj obitelji koja vrednuje slobodu i demokratiju”, poručio je Kreshnik Collaku, zastupnik u Parlamentu Albanije.

Deklarativno za Europsku uniju, a na tom putu činimo sve suprotno. Konkretnije za europske zakone i reforme baš i ne, ali može europski novac. A on nikad dalji.