Na sjevernom području Mostara dogodila se prava ekološka katastrofa zbog miniranja kamenoloma 'Bijela' od strane koncesionara (HP Investing).
Kako smo već ranije pisali navedena tvrtka nikad nije dobila potrebnu vodnu dozvolu za rad, no prema novim saznanjima hercegovina.info kamenolom 'Bijela' se, prema prostornom planu HNŽ, nalazi u geomorfološkom zaštićenom području, a uz to u zaštićenom pojasu je i nacionalna zaštita 'Klisura Prenja' kao i podatak da se nalazi u zaštitnom vodnom pojasu rijeka Neretva i Bijela.
Najvrijednije prirodne baštine BiH na području HNŽ dijele se na regionalne parkove prirode nulte vrijednosti i nacionalne vrijednosti. Park Prenj ima stupanj zaštite I. - IV. te on obuhvaća dijelove planina Prenj, Čvrsnica, Čabulja s dijelom tijeka rijeke Neretve i njenih pritoka.
Najstroži režim zaštite tog pothvata imaju sljedeće zone: Diva Grabovica po iznimnoj ljepoti prirode i rijetkoj flori, Klisura Prenja (od željezničkog kolodvora Prenj do Drežnice), Klisure na Neretvi – Gradina Valetin; te Vodopad Šištica.
O značenju Neretve za dobar dio Hercegovine bespotrebno je i govoriti. Prema prostornom planu HNŽ, tok Neretve u općini Mostar prostire se na 150 ha i visoko je zaštićena kao najduža krška rijeka na području Dinarida. Kako su prije par godina naveli stručnjaci, najznačajnije prijetnje rijeci Neretvi predstavljaju hidrocentrale zbog uporabe vode, kao i deforestacija i dezertifikacija koje vode ka eroziji tla. Upravo su se na području 'Bijele' obistinile riječi stručnjaka te je nedavnim miniranjem narušen jedinstveni ekosustav koji odiše jednom od najbogatijih bioraznolikosti na području Balkana koji naseljavaju brojne endemične, rijetke, ugrožene i reliktne vrste biljaka i životinja.
Zaštićeno skoro sve što je povezano s Neretvom.
Blatačko jezero, općina Konjic (selo Blaca), površine 2 ha, Vrelo Krupić s vodopadima u selu Duge, općina Prozor-Rama, površine 1 ha, Dolina Bregave, općina Stolac, površine 1.5 ha., izvor Bunice s jezerom i ušćem u Neretvu, općina Mostar, površine 4 ha, vrelo Radobolje, općina Mostar (Ilići) površine 4 ha spadaju u najzaštićenija vodna područja kada je u pitanju Hercegovačko-neretvanska županija.
Osim njih, od rekreacijskih i drugih područja prirode zaštićeno je Jablaničko jezero koje je od lokalne vrijednosti, a na užem području miniranog kamenoloma zaštićen je i prirodni rezervat na potezu Kanjon Neretve od Jablanice do Drežnice.
Na terenu su bile sve nadležne federalne i županijske inspekcije te bi javnost u HNŽ i šire napokon mogla dobiti odgovore o onome što se dogodilo, kao i odgovore o eventualnoj kaznenoj odgovornosti za narušavanje prirodnog ekosustava.
U prostornom planu Hercegovačko-neretvanske županije iz 2021. razvidno je da se u zaštićenim područjima može održavati foto safari, promatranje ptica, kanu safari, rafting, biciklizam, poljoprivreda, stočarstvo, znanstvenoistraživački radovi i sl. aktivnosti koje nikako ne bi mogle ugroziti netaknutu prirodu na tom lokalitetu.
Zbog ekološke katastrofe na lokalitetu kamenoloma 'Bijela' koju je prouzročilo miniranje koncesionara (HP Investing) na terenu je bilo više nadležnih inspekcija, a za hercegovina.info cijeli slučaj komentirali su iz FUZIP-a (Federalna uprava za inspekcijske poslove).
"Na osnovu informacija kojima raspolažu Federalni vodni inspektorat i Federalni rudarski, termo i elektro-energetski inspektorat Federalne uprave za inspekcijske poslove, Ministarstvo gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije je pravnoj osobi HP INVESTING d.o.o. Mostar 2017. godine izdalo dozvolu za izvođenje rudarskih radova, građenje objekata i postrojenja po Glavnom rudarskom projektu eksploatacije tehničkog građevinskog kamena
na ležištu krečnjaka kod Mostara.
Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar je pravnoj osobi HP INVESTING d.o.o. Mostar 2018. godine izdala vodnu suglasnost na dopunski rudarski projekat eksploatacije kamena krečnjaka na PK kamenolomu „Bijela“, Grad Mostar. Točkom 6. vodne suglasnosti propisano je „Investitor je dužan da po odobravanju predmetnih radova, a prije ishođenja dozvole za upotrebu u smislu propisa o rudarstvu, ishodi vodnu dozvolu od nadležnog organa“. Pravna osoba HP INVESTING d.o.o. Mostar nije izradila neophodne objekte definirane u rudarskom projektu, a time nije niti došlo do faze pribavljanja dozvole za uporabu objekata po Projektu od nadležnog ministarstva. Po stjecanju uvjeta za pribavljanje dozvole za upotrebu objekata, prethodno se mora pribaviti vodna dozvola od Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar, kako je i vodnom suglasnošću propisano.
Dozvolom za izvođenje rudarskih radova, građenje objekata i postrojenja po odobrenom rudarskom projektu, odobravaju se radovi za građenje objekata i
postrojenja. Uz zahtjev za dobivanje dozvole iz stava ovog člana, gospodarsko društvo ili izvođač rudarskih radova mora priložiti: a) ugovor o koncesiji, b) revidovan rudarski projekat u dva primjerka, c) dokaz o ispunjavanju uvjeta za izvođenje rudarskih radova, d) dozvolu za eksploataciju određene mineralne sirovine, e) dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti za zemljište određeno za eksploataciju, f) okolišnu dozvolu i urbanističku suglasnost, g) izvješće revidenta o reviziji projekta i h) odgovarajući vodni akt (vodnu suglasnost), no da bi se dobila uporabna dozvola za korištenje objekta potrebna je vodna dozvola koju HP Investing nije nikada dobio.
"Uz zahtjev za tehnički pregled za dobivanje dozvole za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja gospodarsko društvo prilaže: a) rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti, popis objekata i opreme, popis projekata po kojim su izgrađeni objekti, postrojenja i uređaji uz navođenje broja dozvole pod kojim su odobreni, popis kadrova, popis isprava i šifre o izvršenim periodičnim pregledima oruđa za rad i uređaja odnosno radnih i pomoćnih prostorija koji podliježu obaveznim periodičnim pregledima i odgovarajući vodni akt (vodnu dozvolu)", navodi se u odgovoru FUZIP-a za hercegovina.info.
"Prema informacijama dobivenim od strane glavne županijske inspektorice Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, vodni inspektori Ministarstva su na terenu, budući da je dijelom zatrpano korito rijeke Bijela vodotok druge kategorije, koji je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ. Na osnovu službenih informacija dobivenih nakon završenih inspekcijskih nadzora županijske vodne i županijske rudarske inspekcije HNŽ, Federalna vodna inspekcija će izvršiti inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti, u skladu s odredbama Zakona o vodama.
Nadalje, nadzor i kontrolu gospodarskih društava i izvođača rudarskih radova nad eksploatacijom nemetalnih mineralnih sirovina, sekundarnih mineralnih sirovina i ostalih nenabrojanih mineralnih sirovina prirodnog porijekla također vrše nadležne županijske inspekcije, odnosno u ovom slučaju rudarska inspekcija pri Ministarstvu gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije.
Kad su u pitanju dozvole, županije dodjeljuju koncesije i rudarske dozvole za eksploataciju i zatvaranje za nemetalne mineralne sirovine (kamenoloma), a time i inspekcijski nadzor nad istim zakonom vrši županijska inspekcija. Shodno gore navedenom, a imajući u vidu da se u ovom predmetu radi o eksploataciji tehničko-građevinskog kamena na ležištu krečnjaka koji spada u nemetalnu mineralnu sirovinu, za inspekcijski nadzor nadležan je županijski inspekcijski organ (u konkretnom slučaju rudarski inspektorat pri Ministarstvu gospodarstva HNŽ), te ovaj organ uprave nema nadležnost po Zakonu o rudarstvu Federacije BiH", kazali su nam zaključno iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.
"Izdavanje vodne dozvole prethodi izdavanju uporabne dozvole u smislu propisa iz oblasti gradnje shodno čemu vodna dozvola nije vezana za
postupak dodjele koncesije. Prethodna vodna suglasnost je vodni akt vezan za postupak dodjele koncesije i to samo za koncesiju za korištenje vode i vodnog dobra (članak 113. Zakona o vodama FBiH). Kako se u konkretnom slučaju radi o površinskoj eksploataciji mineralne sirovine odnosno rudarskim
radovima ti vodni akti općenito nisu vezani za tu koncesiju.
Vodna dozvola je potrebna prije izdavanja dozvole za uporabu objekta, a njome se propisuju uvjeti za vezani za vodu (način i uvjeti korištenja vode,
način i uvjeti ispuštanja otpadnih voda i drugi uvjeti) i to za one objekte/aktivnosti utvrđene odredbama Zakonom o vodama.
Ključni dokumenti kojima se uređuje pitanje zaštite vodnog pojasa su iz oblasti prostornog planiranja općenito, a kako se u konkretnom slučaju radi o rudarstvu ključni dokumenti su i odobrenja su iz oblasti rudarstva - kako za fazu istražnih radova tako i za fazu izrade/odobravanja glavnog rudarskog
projekta i eksploatacije", naglasili su za hercegovina.info iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora.
"Shvatili smo ovo kao ozbiljan signal i ne mogu ulaziti zbog čega se dogodilo klizište. Od vlasnika kamenoloma/investitora sam dobio saznanje da je bio jedan sloj gline između kamenoloma i ostatka zemljišta i da se zato dogodilo to što jest. Je li se moglo ranije prevenirati nekim ozbiljnim ispitivanjima? Možda jest. Volio bih da struka odradi svoje pa ako je negdje nekakav propust napravljen, naravno da će netko morati odgovarati. Žao mi je što imamo takve incidentne situacije i drago mi je što nitko nije nastradao", kazao je jučer u Mostaru gradonačelnik Mario Kordić.
Još uvijek čekamo odgovore iz nadležnih županijskih inspekcija koje su bile na terenu, a također iz tvrtke HP nisu se oglašavali na naše upite, kao ni na upite drugih kolega.
Vezani članci