Narodna skupština Republike Srpske usvojila odluku o raspisivanju referenduma
Ovu odluku podržalo je 66 zastupnika, dva su bila protiv, a sedam je bilo uzdržano. Zastupnici PDP-a i Demokratske partije bili su uzdržani, dok je SDP BiH bio protiv.
Treba napomenuti da sve odluke usvojene u Narodnoj skupštini moraju proći i verifikaciju Vijeća naroda RS-a, odnosno klubova konstitutivnih naroda i ostalih koji trebaju odlučiti povrijeđuju li vitalne nacionalne interese.
Također, zastupnici su usvojili i set od 29 zaključaka, koji su bili predmet usuglašavanja parlamentranih stranka, te su podržani.
Posebno su usvojili i zaključak u kojem parlament RS-a „smatra da je neophodno održati referendum u RS-u, na kojem bi se građani RS-a izjasnili o nametnutim zakonima i kršenju Konvencije o ljudskim pravima od visokog predstavnika te da će u skladu s tim donijeti odluku o raspisivanju referenduma".
Usvojen je i zaključak kojim je prihvaćena informacija o istraživanju i procesuiranju ratnih zločina i traženju nestalih osoba, koja je bila predmet današnje rasprave. Prihvaćen je i zaključak SDS-a u kojem NSRS traži od Vlade RS-a i entitetskih organa i institucija da u sudskim predmetima u kojima su stranke u sporu prihvate odluku Vrhovnog suda RS-a kao konačnu.
Podijeljen prijedlog
Nešto ranije, zastupnicima Narodne skupštine Republike Srpske (RS) je podijeljen Prijedlog odluke o raspisivanju referenduma na kojem bi se građani ovog entiteta izjasnili o tome „podržavaju li nametnute zakone visokog predstavnika u BiH, posebno o Sudu i Tužiteljstvu BiH, i njihovu neustavnu verifikaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH".
Ova odluka dostavljena je nakon završene rasprave koju je inicirao Milorad Dodik „o posljedicama antidaytonskog i neustavnog instaliranja pravosuđa na razini Bosne i Hercegovine i (ne)djelovanja Tužiteljstva BiH i Suda BiH u predmetima ratnih zločina".
U Prijedlogu odluke se ističe da se za dan održavanja referenduma utvrđuje prvi tjedan po isteku 45 dana od dana stupanja na snagu ove odluke, a referenudum se raspisuje na cijeloj teritoriji RS-a.
Za osiguranje financijskih sredstava i tehničke podrške potrebne za sprovođenje ovog referenduma zadužuje se Vlada RS-a, a odluka bi stupila na snagu narednog dana od objavljivanja u „Službenom glasniku RS-a".
Tijek rasprave
Tijekom rasprave, potpredsjednik Narodne skupštine RS-a i visoki dužnosnik SDA Ramiz Salkić rekao je da ni Bošnjaci nisu zadovoljni procesuiranjem odgovornih za zločine počinjene u ratu nad predstavnicima tog naroda, posebno kada su u pitanju sudovi u RS. Salkić je ovo rekao u obraćanju zastupnicima Narodne skupštine RS-a, nakon početka rasprave o Dodikovim zaključcima.
On je podsjetio i na brojne slučajeve stradanja Bošnjaka tijekom rata u BiH, a dok je izlagao o tome dobacio mu je određene primjedbe Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša RS-a, zbog čega je dobio opmenu pred isključenje iz sale od predsjednika entitetskog parlamenta RS-a Igora Radojičića.
Reagirao je zatim i šef zastupničkog Kluba Partije demokratskog progresa Branislav Borenović ističući da su se nesreće dogodile na sve strane, te naveo da pojedinačni slučajevi „izazivaju emocije".
Zastupnik SDPBiH Slobodan Popović rekao je u svom izlaganju da su zakoni o Sudu i Tužiteljstvu BiH, čije formiranje osporava Dodik u svojoj informaciji, usvojeni u državnom parlamentu i glasovima srpskih zastupnika.
Treba, kaže, otvoriti raspravu o ratnim zločnima i radu pravosuđa, te da svi moraju podržati stav da nema selektivnog pristupa i da pravda mora biti zadovoljena kada su u pitanju svi ratni zločini.
Kada je u pitanju referendumsko pitanje koje Dodik predlaže, Popović je primjetio da su u njemu sadržana u stvari dva pitanja, te postavio pitanje i što nakon izjašnjavanja građana u RS-u.
„Život nije jednosmjerna ulica pa se svi građani moraju pitati što misle, a ne samo Srbi. Tu je i Vijeće za implemetaciju mira u BiH i međunarodna zajednica", rekao je Popović i dodao što će biti s referendumom u RS-u kada oni kažu svoje mišljenje.
Popović je odbacio kao netočne i sve Dodikove optužbe o Zlatku Lagumdžiji i SDP-u, koje je iznio u uvodnom izlaganju.
Željko Mirjanić, šef Kluba SNSD-a u Narodnoj skupštini RS rekao je u diskusiji da je „krajnji cilj bošnjačke strategije da se promjeni pravni i ukupni društveni poredak da bi se kroz taj proces eliminiralo dvoentitetsko uređenje BiH".
Kritike na rad Suda i Tužiteljstva BiH uputili su i zastupnici DNS-a i Socijalističke partije, dok su se iz SDS-a čuli stavovi da RS „ne smije biti žrtva nečijih interesa, ali ni Suda i Tužiteljstva BiH".
Predloženi zaključci
Inače, nakon što je na njegovu inicijativu danas u Narodnoj skupštini RS-a počela rasprava samo o jednoj točki: „Rasprava o posljedicama antidaytonskog i neustavnog instaliranja pravosuđa na razini Bosne i Hercegovine i (ne)djelovanja Tužiteljstva BiH i Suda BiH u predmetima ratnih zločina", Dodik je predložio usvajanje zaključka, među kojima i ovaj o referendumu.
Jedini eksplicitan predloženi Dodikov zaključak je onaj u kojem kaže „da NSRS smatra da je neophodno razmotriti ilegalno nametnute zakone od visokog predstavnika te ustanoviti mogućnost da se ospori njihovo pravno dejstvo".
Također se konstatira da je rad Suda i Tužiteljstva, „selektivan pristup istraživanju i procesuiranju ratnih zločina, različiti aršini u vođenju postupka i presuđivanju bio na štetu srpskog naroda i s jasnom političkom tendencijom stvaranja po Srbe krajnje negativne slike o ratnim zbivanjima u BiH".
U jednom od predloženih Dodikovih zaključaka kaže se da Narodna skupština RS-a „tvrdi da rad Suda i Tužiteljstva BiH generira međunacionalnu mržnju i netrpeljivost", te da RS, kao potpisnica Aneksa 4. Daytonskog sporazuma nije dala suglasnost za prenošenje nadležnosti na Sud i Tužiteljstvo na razinu BiH".
Dodik traži usvajanje zaključka u kojem bi NSRS, kako navodi, utvrdila da parlament BiH ne može donositi zakone izvan nadležnosti koje su Ustavom BiH izričito pobrojane kao nadležnosti BiH".
„Narodna skupština RS-a da konstatira da je viski predstavnik zlorabio ovlaštenja da nametne zakone te da on prema Bonskoj deklaraciji ima isključivo ovlaštenja da donosi odluke iz nadležnosti Predsjedništva i Vijeća ministara", predlaže se u Dodikovom zaključku, te u narednom traži da Valentin Inzko parlamentu entiteta podnese izvještaj o svom djelovanju i na taj način informira RS kao stranu potpisnicu Aneksa 10.
Dodikovi prijedlozi
Inicira se i to da NSRS pokreće inicijativu da se održi međunarodna znanstvena konferencija pravnih eksperata o temi provođenja Daytonskog sporazuma i djelovanja visokog predstavnika, koji se dalje poziva da amnestira sve osobe kojima su ranijim odlukama njegovih prethodnika, a izvan sudske i zakonske procedure, oduzeta ili suspendirana zajamčena građanska prava, te da se ona vrate.
Između ostalog, Dodik predlaže i zaključak u kojem se „smatra" neprihvatljivim apelaciona uloga Suda BiH, zatim da parlament traži da se izmijeni Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, te uskladi s ustavnim poretkom BiH, te da svaka razina vlasti u BiH ima VSTV za pravosuđe na toj razini.
PDP i DP Dragana Čavića protiv, SDS za Dodikove zaključke
"Republika Srpska ne može biti žrtva Suda i Tužiteljstva BiH i Klub zastupnika Srpske demokratske stranke u Narodnoj skupštini RS podržat će odluku o referendumu, ako bude predložena", izjavio je danas šef ovog poslaničkog kluba Vukota Govedarica.
Zastupnik Demokratske partije Dragan Čavić ističe da njegova stranka "neće podržati odluku o raspisivanju referenduma na kojem bi se građani RS-a izjasnili o nametnutim zakonima i kršenju konvencije o ljudskim pravima visokih predstavnika u BiH".
"Zašto danas bilo kome treba referendum kada se BiH nalazi u veoma teškoj krizi. Ovo nije povoljan politički trenutak za tako nešto", smatra Čavić.
Šef Kluba zastupnika PDP-a Zoran Đerić kaže da ni njegova stranka neće podržati održavanje referenduma u RS.
"Postavlja se logično pitanje što nakon referenduma? Ima li RS adekvatnu strategiju kaka djelovati nakon referenduma", upitao je Đerić.(Fena)
Vezani članci