NAMJEŠTANJE POSLOVA U BIH Na natječajima se ukradu stotine milijuna maraka

Četiri milijarde maraka na godišnjoj razini podijele se kroz postupke javnih nabavki! Nije ni čudno što je onda ova oblast primamljiva za bilo koga tko ima neke koruptivne namjere te se tako kroz namještene natječaje ukradu stotine milijuna KM.

Rekao je to za Dnevni avaz Damjan Ožegović iz „Transparency Internationala” BiH, ističući da je, nažalost, mali broj podnesenih zadovoljavajućih ponuda po postupcima javnih nabavki.

Bez konkurencije

"To govori da su postupci javnih nabavki u BiH namješteni i dogovoreni ili između ugovornog organa i ponuđača, ili između samih ponuđača koji dijele tržište, kako bi na taj način bez konkurencije ostvarili veću dobit", istakao je Ožegović.

Kao primjer navodi žalbe na koje pravo imaju samo ponuđači koji su preuzeli natječajnu dokumentaciju.

"Time se ponuđačima štiti njihov osobni, komercijalni interes, dok javni interes nema tko štiti. Također, same sankcije su nedovoljne i ne ostvaruju glavnu svrhu prevencije. Ukoliko vi na namještenom natječaju od nekoliko milijuna KM ostvarite dobit, ta sitna kazna ništa ne znači. Isplati se, štoviše.

Tako sitne kazne možda djeluju i stimulirajuće za one koji imaju takve namjere", poručio je Ožegović.

Prvi korak je, naglasio je, pojačati sankcije, a potom osnažiti organe za provođenje zakona, u prvom redu Agenciju za javne nabavke.

Politička i ekonomska analitičarka Svetlana Cenić naglašava da je cifra od četiri milijarde KM upravo ta koja se „obrće po natječajima“ te da bi voljela da vidi „jedan koji nije namješten“.

"Isporuka odmah“

Za primjer kako se namještaju natječaji uzela je nabavku automobila.

"Samo što još u natječaju ne stoji ime dobavljača. Ali sve se opiše tako, još posebno navedu „isporuka odmah“. Pa, tko to drži deset automobila Audija na lageru? E, taj koji se dogovori, već nabavi ta kola i samo čeka natječaj. Naravno da će biti najuspješniji na natječaju", istaknula je Cenić.

Drugi primjer je suprotnost, a to su tvrtke koje obaraju natječaje po narudžbi.

"To traje beskonačno. Imate tvrtke koje sudjeluju pro forme i onda ide žalba i tako obaraju natječaje. A naravno da se svakom od tih natječaja može naći nešto. I za to uzimaju pare. Mogu uzeti pare ako povuku žalbu, pa će od onoga tko dobije natječaj da uzmu pare ili od konkurencije. Kod nas je od svega napravljen biznis", zaključila je Cenić.

Štedjeti javni novac

Prema riječima Ožegovića, nedostaje jake konkurencije na tržištu koja bi obarala cijene i štedjela javni novac.

"To jeste glavni problem, a naše zakonodavstvo, nažalost, odnosno u prvom redu Zakon o javnim nabavkama s pratećim aktima, ne daje dovoljno prostora kako bi se ova oblast zaštitila od potencijalnih nepravilnosti", rekao je Ožegović.

Brojke
Od 300 do 3.000 KM je kazna za odgovorno lice, a od 1.500 do 15.000 KM za ugovorni organ.