Odluka federalne vlade o povećanju minimalne plaće na tisuću maraka i dalje izaziva reakcije. Sada je pažnja usmjerena i na eventualno utvrđivanje osnovice za plaće zaposlenika u državnoj službi. Iz Sindikata tvrde – jedno s drugim nema veze. Ono što ima veze jest da bi povećanjem te osnovice bile povećane i plaće političara.
Zbog toga što su pojedine analize povezale povećanje minimalne plaće s povećanjem osnovice, stigla je reakcija iz federalnog Sindikata državnih službenika i namještenika. Kažu da je riječ o različitim odredbama. Povećanje osnovice dogovarali su već ranije, kao što rade i svake godine, a pred usvajanje proračuna očekuju i suglasnost. Ono što potvrđuju jest da bi ovim i plaće političara bile povećane.
"Ono što je nama kao sindikalcima važno jest da ovih 7 tisuća članova na federalnoj razini budu koliko-toliko zadovoljni i da im plaće budu usklađene s indeksom rasta potrošačkih cijena. A ovih 16 ministara i jedan premijer, mislim da to njima neće biti neko veliko povećanje", kaže za N1 predsjednik SUFBiH Samir Kurtović.
Pregovara se o povećanju osnovice s 425 na 480 maraka. Koeficijenti službenicima, kao i usklađivanje, predviđeni su zakonom. Povećanje osnovice i povećanje minimalne plaće različite su odredbe, no i zbog samog povećanja minimalca izgledno je da bi trebale rasti i druge plaće.
"Zamislite sada da jedna čistačica ima plaću od tisuću maraka neto, da ima topli obrok, da ima prijevoz, a jedan namještenik koji radi u Vladi Federacije da ima plaću tisuću i pedeset maraka, dok je dosad ta razlika bila najmanje 350 do 450 maraka", dodaje Kurtović.
Poduzetnici najavljuju otkaze i zatvaranja poslovnih subjekata, a udar na ekonomiju svjesni su i analitičari. Posebno zato što je odluka donesena krajem godine, kada su mnoge tvrtke već pripremile planove poslovanja.
"Mislim da je odluka o tisuću maraka minimalne plaće neto dobra. No, je li ona provediva onako kako je politički donesena? Smatram da nije i da će izazvati velike teškoće u ekonomiji te u prilagodbi poduzeća", smatra ekonomist Anto Domazet.
Više od 700 maraka doprinosa poslodavcima stvara problem. Visoke doprinose oporba vidi kao isključivo punjenje proračuna, a komentar je ostavljen i na službenoj Facebook stranici bivšeg premijera Novalića, koji je sada u zatvoru. Upućeni upozoravaju i na moguće malverzacije poslodavaca koji su izbjegavali plaćanje doprinosa.
"Imate jednog poduzetnika koji pošteno plaća sve doprinose i prijavljuje radnike na punu plaću. A imate i one koji prijavljuju radnike na minimalac, ostvaruju značajnu dobit i radnicima ispod stola vraćaju novac u kuvertama", ističe Davor Čičić, bivši ministar financija KS-a.
Da će jedini na gubitku biti proizvođači kuverti, napisao je resorni ministar, obećavši subvencije, odnosno naknade razlike, manjim poduzetnicima koji ne mogu podnijeti veće doprinose. Ipak, očekivanja su da će tijekom godine u proceduru ući dugo najavljivani set fiskalnih zakona. Time bi smanjenjem doprinosa poslodavcima bila olakšana isplata viših plaća radnicima, a potpunom fiskalizacijom sustava spriječene malverzacije, rad na crno i neplaćanje poreza. Međutim, prema listi iz trećeg kvartala, najveći porezni dužnici u Federaciji BiH su javna poduzeća.
"Nadam se da je Vlada planirala u idućih godinu dana, možda i ranije, usvojiti set fiskalnih zakona te smanjiti doprinose poslodavcima, kako je ranije bilo obećano", dodaje Čičić.
Kada će se to dogoditi, jedno je od pitanja na koja se očekuje odgovor na obraćanju Vlade Federacije najavljenom za srijedu. Nakon odluke pojavila su se i mnoga druga pitanja – kako spriječiti otkaze i propast gospodarstva, kako će se rasporediti subvencije, kome i koliko, te hoće li doći do povećanja osnovice plaća državnim službenicima u Federaciji.
Vezani članci