NA UDARU 56 SOLARNIH ELEKTRANA Elektroprivreda RS blokira pravo na energiju, pokreću se tužbe

Na krovovima 11 škola u Bosni i Hercegovini, uključujući dvije u Republici Srpskoj i devet u Federaciji, postavljeni su solarni paneli koji pokrivaju između 40% i 60% njihovih ukupnih potreba za električnom energijom. Među tim školama, Srednjoškolski centar u Loparama iz Republike Srpske postao je prvi prozjumer, odnosno „proizvođač-potrošač“ električne energije, 4. prosinca prošle godine.

Pojam „prozjumer“ označava krajnje kupce električne energije koji istovremeno proizvode vlastitu energiju, najčešće putem solarnih panela, i koriste je za vlastite potrebe, dok višak predaju u elektroenergetsku mrežu. Međutim, u praksi ovaj sustav ne funkcionira onako kako je zamišljen, što je objasnio Damir Miljević, član Upravnog odbora RESET – Centar za održivu energetsku tranziciju, u podcastu Buke.

Miljević je naglasio da, iako je Srednjoškolski centar u Loparama postao prozjumer, još uvijek nije dobio novi ugovor o opskrbi kako bi mogao ostvarivati tzv. „neto obračun“. To znači da škola ne može učinkovito naplatiti višak energije koji isporučuje elektroenergetskoj mreži jer potrebni ugovori nisu sklopljeni.

„Zadnji korak u procesu postajanja prozjumera je kada dobijete sva odobrenja i kada vaša solarna elektrana bude priključena, ali to nije dovoljno. Potreban je novi ugovor o opskrbi u kojem elektroprivreda ne samo da opskrbljuje vas, već vi njima isporučujete energiju. Međutim, Elektroprivreda Republike Srpske već šest mjeseci odbija izdati takav ugovor, iz nepoznatih razloga“, objasnio je Miljević.

Prema njegovim riječima, ovo je u suprotnosti sa zakonodavstvom jer je Regulatorna agencija za energetiku naložila da Elektroprivreda Republike Srpske mora sklopiti ove ugovore i da energija koju preuzmu mora biti obračunata i plaćena. Regulatorna agencija dva je puta izdala rješenje, ali Elektroprivreda još uvijek nije postupila prema tim nalazima, pozivajući se na problem vezan uz PDV, iako je u svibnju ove godine Uprava za neizravno oporezivanje izdala mišljenje prema kojem ne postoji nikakav problem vezan uz PDV koji bi spriječio prozjumere da uđu u taj sustav.

Ova situacija nije izolirana jer, kako navodi Miljević, postoji još 56 prozjumera u Republici Srpskoj koji se suočavaju s istim problemima. Neki od privatnih prozjumera planiraju podnijeti tužbe protiv Elektroprivrede, očekujući da će pravna akcija konačno razriješiti ove nejasnoće i omogućiti pravedan obračun i isplatu energije.

U usporedbi sa zemljama regije, Bosna i Hercegovina, a posebno Republika Srpska, trenutno ima najviše prepreka za razvoj prozjumerskog modela. U Federaciji BiH Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije definira prozjumera kao krajnjeg kupca električne energije koji proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za dio svojih potreba iz vlastitog energetskog postrojenja, s mogućnošću predaje viška proizvedene električne energije u mrežu u obliku energetskog ili novčanog kredita. Međutim, zakon ne eksplicitno navodi pravo na skladištenje ili prodaju električne energije u statusu prozjumera, što može ograničiti mogućnosti prozjumera u Federaciji BiH.

Crna Gora i Hrvatska imaju bolje postavljene regulative, ali ni tamo situacija nije idealna. U Hrvatskoj postoji jasno definiran okvir i mogućnost prodaje viška energije, dok je u Crnoj Gori stanje još uvijek u fazi razvoja, pa nedostaje precizna regulativa za prozjumere.

U Srbiji situacija s prozjumerima također pokazuje slične izazove kao i u Bosni i Hercegovini. Iako postoji pravni okvir koji omogućava građanima da proizvode vlastitu energiju, problem se javlja u praksi, posebno u vezi s obračunom viška proizvedene energije i potrebom za odgovarajućim ugovorima s elektroprivredama.