Može li BiH od daytonskog aneksa doći do pravog ustava?

Dvodnevni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu" započinje danas u Neumu, a na njemu se okupljaju brojni eminentni stručnjaci, ali i visoki dužnosnici iz BiH, Hrvatske i svijeta kako bi dali odgovor na ovo pitanje koje stoji s oznakom status quo neodgovoreno dulje vrijeme te će uskoro postati i realnost s obzirom na ambicije BiH da postane članica Unije, piše Večernji list BiH.

Cilj - članstvo u EU

Skup organizira Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH, Rektorski zbor Republike Hrvatske i Sveučilište u Mostaru, a pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora. Na njemu se uvodnim riječima obraćaju rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić i njegov zagrebački kolega prof. dr. sc. Damir Boras, apostolski nuncij u BiH msgr. Luigi Pezzuto, koji je i doajen diplomatskog zbora u BiH, te predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH prof. dr. sc. Dragan Čović. Prema najavljenome protokolu, uvodno predavanje održat će predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andrej Plenković. Nazočnost visokih dužnosnika i uglednika, a napose dolazak premijera RH, države koja je članica Europske unije i o čijem glasu ovisi članstvo u EU-u i NATO-u, daje posebnu dimenziju ovome skupu i vjerodostojnost. A to je i sam znanstveno-stručni skup na kojemu će se izložiti primjeri iz europske prakse i modeli iz ustavnopravne prakse zemalja Europske unije.

"Konferencija ‘Europski ustav za BiH' ima cilj sagledavanje pitanja o BiH kao višenacionalnoj državi konstitutivnih i jednakopravnih naroda te ostalih u kontekstu procesa pristupanja BiH Europskoj uniji te opće sposobnosti zemlje za provođenje nužnih reformi i ispunjenja europskih standarda. U svemu tome se pitanje ustava nameće kao pitanje svih pitanja. To u konačnici znači pronalazak odgovora na pitanje kako konstitutivnost i ravnopravnost, kao neporecive odrednice Ustava BiH, pozicionirati u okvire europske pravne stečevine, ustavne prakse i teorije na razini EU-a i njezinih članica", navode organizatori. Znanstveno-stručni skup, treći po redu, predstavlja najveći iskorak u odnosu na prethodna dva iako su slične teme kojima su se bavili sudionici. Ponajprije i stoga jer će o ovim pitanjima progovoriti i autori i druga dva naroda, ali i inozemstva kako bi se pronašla formula za izlazak iz sadašnjeg začaranoga kruga. A njega upravo prof. Zvonko Miljko, ustavni stručnjak, opisuje kao istodobno frustrirajuće, ali i sudbonosno važno pitanje. On ističe kako je BiH država bez presedana te se nadao da će do danas postati zemlja čiji će aneks 4 Daytonskog mirovnog sporazuma konačno postati ustav zemlje.

"Očekivao sam da će za ovih četvrt stoljeća svi aneksi Daytonskog sporazuma otići u povijest, a ostati samo bh. ustav, s potrebnim ustavnim promjenama", ocijenio je Miljko s Pravnog fakulteta u Mostaru. Četrdesetak autora na dvodnevnome skupu problematizira današnje potrebe BiH i nemogućnost njezina iskoraka bez promjene Ustava zemlje, ali i istodobno ostavlja ozbiljne dvojbe je li to uopće moguće napraviti u okolnostima sadašnjih mitoloških narativa koje su protkane potrebom isticanja osjećaja žrtava iz proteklog rata te navodnih "građanskih" vrijednosti koje posve isključuju kolektivitete. Prof. dr. Ugo Vlaisavljević nije pretjerano optimističan je li moguća takva tranzicija i za njega uopće nije pitanje treba li građansko ugušiti prava naroda na putu zemlje u EU. Takva BiH, po njemu, neodrživa je.

Izmjene na štetu Hrvata

"Taj sukob u ‘duboko podijeljenoj zemlji', kakva je u novijoj povijesti BiH, pretpostavlja čak sporadične proplamsaje (‘građanskog') rata poslije (međuetničkog) rata", navodi profesor sarajevskog sveučilišta. Njegov mostarski kolega Mile Lasić, pak, smatra kako je moguća europska BiH i ustavna reforma, ali samo metodama koje su poznate u Europi u složenim, višenacionalnim društvima, iako ostavlja upitnik je li to u BiH ipak "mission impossible".

"Zbog toga je preduvjet budućih ustavnih promjena uvažiti bh. višenacionalnost, pa potom osmisliti interkulturalistički projekt održive i uljuđene BiH, uz poštovanje i nacionalnoga i građanskoga. Otuda je iznimno važno čim prije ispuniti sadržajima alternativni, istinski proeuropski kulturološko-politički narativ kako bi se nadvladale dominantne autoritarne kulture separatističkih i unitarističkih ambicija", navodi profesor s mostarskog sveučilišta čija su upravo domena zanimanja za europsku integraciju. Od završetka rata do danas postojalo je nekoliko inicijativa za ustavnu reformu na razini BiH, no nijedna nije rezultirala uspjehom. Od prudskog sporazuma i travanjskog paketa ili pak butmirskog procesa. Dio tih reformi uključivao je čak i novi teritorijalno-administrativni ustroj te, što je najvažnije, pojednostavljenje države. Puno "uspješnije" bile su reforme koje je nametala međunarodna zajednica, ali na entitetske ustave koje su samo uspjele BiH još više podijeliti po entitetskim šavovima, odnosno ojačati ih kao minidržavice Srba i Bošnjaka. Navodi to i Ivan Leko iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH. On tvrdi da su te izmjene u suprotnosti ne samo sa samim Washingtonskim sporazumom već i s Bečkom konvencijom te inzistira da je potrebno uz državni uvesti promjene u ustave entiteta. Prof. Harun Išerić sa sarajevskog sveučilišta, kao i niz drugih sudionika dvodnevnog skupa, ističe da će najveće iskušenje za BiH predstavljati kako uskladiti pitanje konstitutivnih naroda i s pravima pojedinaca. Aktualni supredsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH i čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović navodi pak kako je napredak moguć jedino uz poticaj međunarodne zajednice, a kao uvjet je naveo poštivanje konstitutivnosti naroda i legitimnog političkog predstavljanja. On to naziva ustavnim domoljubljem u kojemu je moguće da svi narodi ostvare jednakopravnost.

"Potreba za osjećajem stvorene ustavne jednakopravnosti konstitutivnih naroda u BiH uvelike nadilazi fenomen jednostavnosti i racionalnosti u organiziranju; fenomen koji se u različitim oblicima prepoznaje unutar članica EU-a, od Irske, Cipra, Švicarske, Belgije", naveo je čelnik HNS-a BiH.

Predaja odgovora na upitnik te otvaranje pregovora o članstvu BiH u Europskoj uniji najsnažnije će aktualizirati pitanje izmjene Ustava BiH iz Daytona. Zajednički nazivnik tih izmjena još uvijek nitko nije ponudio, osim što se tek nazire kako se između dva pola sepratističkih i unitarističkih inicijativa nalazi ideja federalizma koju promoviraju hrvatski političari. Alternativa je zadržavanje statusa quo i vjerovanje da će jedna od strana uspjeti provesti ono što je zacrtala u posljednjem ratu.