FOTO  Mostarski studenti jedini su stvorili bolid formule u garaži fakulteta, ali na svjetsku scenu ne mogu bez naše pomoći

Od 2012. godine u garaži Fakulteta za strojarstvo, računarstvo i elektrotehniku Sveučilišta u Mostaru studenti kroz generacije stvaraju male i velike, a izuzetno važne projekte, uzdižući tako fakultet, Mostar, ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu na svjetsku znanstvenu mapu. Malo ljudi je upoznato da baš u ovoj garaži grupa od 15 ambicioznih studenata radi na izradi Formule Student bolida, vješto koristeći različite materijale i mašine, a sve s ciljem da cijeloj Europi, a onda i svijetu pokažu kako mi imamo mlade ljude sa znanjem, koje itekako može i smije parirati i onim najjačim.

Ipak, iako im znanja, umijeća i volje ne manjka, natjecanja su sve bliže, a i sama izrada projekta se privodi kraju, na što su svi ponosni, ovih 15 studenata susreću se s jedinim problemom kojeg sami ne mogu riješiti – nedostatkom financija. To je ujedno i jedini problem na koji, s obzirom na sve prethodno navedeno, naši mladi znanstvenici nikada nisu smjeli računati.

Počeci znanosti u maloj garaži

 „Sve je započelo s entuzijazmom nekoliko studenata koji su osnovali tim i krenuli u izradu prvog bolida. Nakon toga, uslijedila je izrada bolida druge generacije te sudjelovanje na natjecanjima u Italiji i u Hrvatskoj, u Novom Marofu. To je ujedno i posljednji završeni bolid odnosno u potpunosti kompletirani bolid. Trenutačno, osvrćući se na Vaše pitanje što možemo detaljnije reći o projektu s pravom Vam možemo reći i odgovoriti kako se radi o iznimno velikom projektu kako financijski tako i tehnički zahtjevnom projektu. Ovaj naš projekt je iznimno složen te zahtjeva jako puno rada, ali glavni dio se odnosi na tehnička sredstva i novčanu pomoć o kojoj ovisimo“, započeo je Ivan Šunjić, jedan od studenata, za Hercegovina.info.

Trenutačno posao aktivno obavlja 15 studenata i budućih mladih znanstvenika, a svi su raspoređeni na pojedini dio i obavljaju poslove iz svojih domena.

„Kako se nalazimo pri Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike na izradi ove formule sudjeluju studenti sa sva tri smjera na našem fakultetu. Što se tiče onog dijela gdje priča nastaje, možemo reći da je jedno vrijeme ideja bila pauzirana sve do prošle godine gdje dolaze novi ljudi i priča se počinje ponovno pokretati“, rekao je Šunjić.

Mostar je Bosni i Hercegovini dao mlade reprezentativce znanosti

FS Racing tim, osnovan od strane studenata strojarstva i računarstva, službeno je započeo 2012. godine za natjecanje "Formula Student" i najstariji je projekt te vrste u Bosni i Hercegovini. Natjecanje "Formula Student" poznato je diljem svijeta, a baš njihov tim je dosad samostalno osmislio, dizajnirao, izgradio i marketinški razvio čak dva bolida s uspješnim rezultatima.

Svi oni trenutačno rade na izradi trećeg najmodernijeg Formula Student bolida u BiH, s kojim će se predstaviti na natjecanjima širom Europe tijekom ove godine, a sve kao reprezentativci naše države u ovoj oblasti.

„Postupak od ideje do realizacije izgradnje Formula Student bolida predstavlja složen proces koji uključuje brojne korake i izazove. Sve počinje s idejom ili konceptom koji se razvija u timu. Nakon toga, slijedi faza planiranja u kojoj se definiraju ciljevi, resursi potrebni za ostvarenje projekta te raspoređuju zadaci unutar tima. Jedan od ključnih koraka je konstrukcija, gdje se koriste inženjerske vještine i alati kako bi se stvorio dizajn bolida koji zadovoljava specifikacije i zahtjeve natjecanja. Nakon toga dolazi faza proizvodnje, gdje se koriste različite tehnologije i materijali za izradu komponenti bolida“, kazao je Šunjić.

Testiranje je također bitan korak, ističe on, gdje se provjerava funkcionalnost i performanse svake komponente, kao i integracija svih dijelova u konačni proizvod. Ovaj proces obično uključuje razne simulacije, statička i dinamička ispitivanja, kao i testiranje na samoj stazi.

„Najzahtjevniji dio cijelog procesa može varirati ovisno o specifičnostima projekta, ali često se ističu financiranje, tehnička složenost konstrukcije, pronalazak adekvatnih resursa i materijala te usklađivanje s rokovima. Također, timski rad i upravljanje resursima igraju ključnu ulogu u uspješnoj realizaciji projekta. Svaka osoba ima posebne zadatke, više smo išli ka tome da se podjelimo u par manjih grupa gdje će svaka grupa pojedinačno biti odgovorna za jedan dio svog posla“, objasnio je ponosno Šunjić.

Financije – najteži ispit s kojim su se susreli

Više od godinu dana ovi mladi ljudi kada izađu van garaže i privedu posao za taj dan kraju, svoj fokus prebacuju na traženje financija i te vrste podršku. Projekt kojim se svi trebaju ponositi, vrijedi više od godinu dana rada, truda i znanja 15 mladih znanstvenika, a u novcu je to 50.000 KM, koliko je potrebno da sve ovo ugleda svjetlost dana. Pola od ove sume potrebno je da se projekt završi, jer sama ideja u ovom slučaju ne znači i realizacija, a ostala polovina potrebna je kako bi se ova formula prenijela na natjecateljske scene širom Europe. Nikome od ovih 15 istaknutih studenata oni pravi ispiti, kojima bi i trebali biti zaokupirani, nisu problem, koliko je ovaj jedan koji i nije u njihovoj nadležnosti i spektru djelovanja. 

„Ovo nam je možda i najteže pitanje od svih. Projekt je vrijedan otprilike 50.000,00 KM. Kada govorimo o iznosu koliko nam je potrebno, to je zaista iznimno velika suma novca i već godinu dana svi nastojimo da privučemo pažnju svih nivoa vlasti i poduzetnika kako bi nam izašli u susret koliko god je moguće. Što se tiče podrške, ono čija bi mogla biti veća je definitivno s viših razina od županijske, federalne i državne. Nastojimo se javljati svim županijama u Federaciji BiH, samoj Vladi Federacije BiH i drugim relevantnim faktorima  te biznismenima. Čiju podršku imamo - pa definitivno postoji uvijek dosta ’dobrih ljudi’ i onih koji su vas spremni saslušati. Za sada, jedan od njih je i HT ERONET s kojim smo potpisali sponzorstvo prošli tjedan, novac su nam dali i Grad Mostar, Tomislavgrad, Messer (plin za zavarivanje), Pastor (aparati za gašenje požara), GeoSpektar i mnogi drugi. Trenutno da završimo projekt i da bude u voznom stanju govorimo o nekih minimalnih 25 tisuća konvertibilnih maraka s tim da taj novac bi bio dovoljan za završavanje samog projekta ali ne i odlazak na natjecanje“, pojasnio nam je Zoran Injić.

Natjecanje i kotizacija natjecanja su 3000,00 eura, prijevoz i logistika za odlazak nisu uračunati.

„S pravom naglašavamo da smo jako veliki projekt želimo surađivati sa svima i otvoreni smo uvijek za sve. I na ovaj način apeliramo ukoliko postoji mogućnost kod firmi, i drugih nivoa vlasti da nas pomognu bili bismo iznimno zahvalni“, rekao je Injić za Hercegovina.info.

Iz studentske radionice pravo u svijet - amanet mlađima

Kada je pokrenuta ideja o samoj formuli, studenti su prvo odlučili napraviti jedan iskorak u razmišljanju, koji će biti amanet svim budućim generacijama.

„U samom startu nismo imali puno naših sredstava i drago mi je da mogu reći da smo se potrudili napraviti jednu funkcionalnu radionicu u kojoj imamo sada dosta opreme išli smo i težili smo ka tome da osposobimo našu radionicu i da je ostavimo budućim generacijama studenata koje dolaze iza nas“, kazao je Injić.

Smatraju da je ideja o opremanju radionice, ulaganju novca u ovaj projekt jako dobra reklama za naše Sveučilište, gdje mogu pokazati i drugima da, iako Bosna i Hercegovina nije u Europskoj uniji, mi imamo znanje, volju i želju za dokazivanjem da nismo ništa manje vrijedni u odnosu na druge zemlje.

„Studentima na ovaj način pokazujemo da su i u našoj državi moguće ovako velike stvari, i da je moguće uz veliki trud postići nešto vrijedno. Ponekada postane iscrpljujuće ali sastanemo se razgovaramo pružimo podršku jedni drugima i nastavljamo dalje. Kada govorimo kakav utjecaj ovaj projekt može imati na BiH, nadovezali bismo se na prethodni dio i rekli mi smo dokaz da kada se nešto hoće i može odraditi! Smatramo da zaslužujemo biti dio jedne europske obitelji kao i svi studenti u Europi iznimno nam je važno pokazati da nismo ’treća zemlja’ već da stvarno zaslužujemo biti prvi među jednakim“, izjavio je Injić.

Što se tiče planova koji dosta ovise o financijama, primarni cilj bi bio odlazak na natjecanje u Italiju ove godine u osmom (kolovozu) mjesecu. To bi bila, smatraju studenti, kruna njihovog rada ako bi uspjeli dovršiti započeto. Formulu su spremni postaviti i predstaviti na svom fakultetu, no naravno i pred druge znamenitosti u BiH.

“Neko planirano vrijeme za izradu formule je bilo godinu, godinu i pol. No, znali smo da ćemo naići na dosta problema što se tiče financiranja i to je glavni problem cijele priče”, naglasio je Injić.

Jeste li znali da i uz teški čelik može nastati lagana čarolija?

Pri izradi bolida koriste različite materijale kako bi postigli optimalnu kombinaciju čvrstoće, izdržljivosti i lakoće. Za karoseriju bolida koriste karbonska vlakna zbog njihove izuzetne čvrstoće i lakoće. Karbonska vlakna omogućuju, kažu, izradu aerodinamičnih i čvrstih karoserija koje su istovremeno lagane, što je ključno za postizanje visokih performansi na stazi.

“Šasiju bolida izrađujemo od čelika zbog njegove visoke čvrstoće i otpornosti na udarce. Čelična šasija pruža sigurnu i stabilnu platformu za sve ostale komponente bolida, što je od ključne važnosti za sigurnost vozača i performanse bolida na stazi. Osim toga, koristimo i aluminij za određene dijelove bolida zbog njegove lakoće i dobre obradivosti. Aluminij se često koristi za izradu nekih strukturnih dijelova i komponenti koje zahtijevaju visoku čvrstoću i lakoću”, objasnio je Injić, koji kaže da još koriste i polimere uz kalupe, kako bi dobili željeni oblik i dimenzije.

Polimerni dijelovi se često koriste za izradu detalja unutar bolida, kao i za neke vanjske komponente koje zahtijevaju posebne materijalne karakteristike poput otpornosti na habanje ili visoku temperaturu.

“Kod izrade bolida koristimo različita znanja i vještine, pretežito strojarskog tipa. To uključuje vještine poput zavarivanja, koja se koristi za spajanje čeličnih dijelova šasije, te vijčanih spojeva za spajanje različitih komponenti bolida. Također, koristimo i vještine izrade polimernih dijelova uz pomoć kalupa, što zahtijeva preciznost i pažljivo praćenje procesa kako bi se osigurala kvaliteta i funkcionalnost dijelova. Sve ove vještine i znanja su ključni za uspješnu izradu bolida koji će biti konkurentan na stazi”, istaknuo je Injić za naš portal.

Šta ako bude sve kako treba?

Ukoliko FSRacing Team uspije iznijeti ovaj projekt u javnost, to bi definitivno predstavljalo prekretnicu i uzlaznu putanju za buduće generacije. Predstavljanje ovakvog projekta široj javnosti ne samo da bi donijelo veću vidljivost timu i fakultetu, već bi i inspiriralo buduće studente da se uključe u slične projekte.

“To bi potencijalno otvorilo vrata za nove mogućnosti suradnje s industrijom, dodatno financiranje i resurse za tim, te bi stvorilo pozitivnu reputaciju za FSRacing Team i fakultet. Naš cilj je da i u budućnosti ostavimo studentima u naslijeđe nešto dobro, a i plan je kroz ovo sve da slijedeća formula bude električna. S ovim pretpostavkama i mogućim završetkom ovog projekta otvaramo ogromne mogućnosti i time bi se stvorila pozitivna spirala koja bi mogla unaprijediti i buduće projekte i aktivnosti tima, čineći ih još uspješnijima i konkurentnijima na međunarodnoj razini”, zaključio je Injić, dodajući da su studenti uradili svoj dio posla, ali sada smo im potrebni svi mi kako bismo zajedno i mogli proslaviti budući uspjeh.