Momčilo Krajišnik može tražiti prijevremeno puštanje na slobodu
Hercegovina.info
Krajišnik, koji se od 3. travnja 2000. nalazi u zatvoru, prvo u Hagu, a sada u Belmaršu, u Engleskoj, stekao je to pravo prema engleskom zakonodavstvu, navodi se u priopćenja njegovog Tima za obranu dostavljenom Srni.
"Uz zahtjev za prijevremenu slobodu, Krajišnik treba da predoči mišljenje vlasti zemlje u koju će se vratiti, kako će na javno mnijenje i političku situaciju djelovati njegov povratak iz zatvora. Pošto Krajišnik želi da se vrati na Pale, odlučio je da se u vezi sa tim pitanjem obrati svim nivoima vlasti u BiH", ističe se u priopćenju.
Tim za odbranu dodaje da će se Krajišnik, pored predstavnika vlasti, obratiti i političkim strankama čiji su predstavnici u vlasti kojoj se obraća, kao i određenom broju ličnosti i udruženja.
U priopćenju se naglašava da bi Krajišnik želio da dobije odgovore na pitanja: da li ta osoba ili stranka odnosno organizacija u kojoj je član zna za neki zločin koji je on počinio, osim onih za koje je osuđen pravosnažnom presudom, da li zna za neko pozitivno djelo koje je Krajišnik učinio tijekom rata, te da li bi njegov prijevremeni izlazak pogoršao ili poboljšao političku situaciju u općini, odnosno Republici Srpskoj i BiH ili ne bi značajno uticao ni pozitivno ni negativno.
"Da bi stranke, osobe i druge organizacije znale za koja krivična djela je Krajišnik osuđen svi zainteresirani mogu naći njegovu presudu na internetu. Iz presude se može utvrditi da je Krajišnik proglašen krivim, kao član udruženog zločinačkog poduhvata, za deportaciju i progon civilnog pučanstva koja su učinila druga lica 1992. godine u devet općtina: Trnovu, Sokocu, Bratuncu, Zvorniku, Bijeljini, Banjaluci, Prnjavoru, Sanskom Mostu i Bosanskoj Krupi", objašnjava Tim za obranu Momčila Krajišnika.
U priopćenju se dodaje da će se Krajišnik obratiti predsjedniku RS, predsjednicima Narodne skupštine i Vlade RS, Predsjedništvu BiH, Savjetu ministara i parlamentu BiH, te svim strankama koje čini parlament BiH, kao i Općini Pale, Gradu Istočno Sarajevo, udrugama Srpsko građansko vijeće BiH - Mirko Pejanović i Demokratska inicijativa sarajevskih Srba - Jovo Janjić.
Sa istim pitanjima, Krajišnik će se obratiti i Muhamedu Filipoviću, Muhamedu Čengiću, Naimu Kadriću, Bakiru Izetbegoviću, Rasimu Kadiću, Fahriji Karkinu, Juri Pelivanu, Martinu Ragužu, Stjepanu Kljujiću, Niki Staniću, Ivi Komšiću i Jakobu Finciju.
Tim za obranu je izrazio nadu da će upitani postupiti po savjesti i odgovoriti iskreno i najavljuju da će svi pribavljeni odgovori biti dostupni javnosti. Žalbeno vijeće Haškog tribunala je 17. ožujka 2009. godine pravosnažno osudilo Krajišnika na 20 godina zatvora.
Sudije Žalbenog vijeća su ovom svojom odlukom za sedam godina smanjile kaznu Krajišniku na koju ga je raspravno vijeće osudilo u rujnu 2006. godine.
Žalbeno vijeće je djelimično prihvatilo navode iz žalbi samog osuđenog, prijatelja suda i odvjetnika Nejdžela Deršovica, koji je osporavao argumente o Krajišnikovom učešću u udruženom zločinačkom poduhvatu.
U cjelini je odbačena žalba tužitelja koji je smatrao da je kazna od 27 godina, izrečena u prvostepenom postupku, preblaga i zahtijevao kaznu doživotnog zatvora.
U pravosnažnu kaznu od 20 godina zatvora uračunato je vrijeme koje je Krajišnik proveo u pritvoru Tribunala, to jest od travnja 2000. godine.
"Uz zahtjev za prijevremenu slobodu, Krajišnik treba da predoči mišljenje vlasti zemlje u koju će se vratiti, kako će na javno mnijenje i političku situaciju djelovati njegov povratak iz zatvora. Pošto Krajišnik želi da se vrati na Pale, odlučio je da se u vezi sa tim pitanjem obrati svim nivoima vlasti u BiH", ističe se u priopćenju.
Tim za odbranu dodaje da će se Krajišnik, pored predstavnika vlasti, obratiti i političkim strankama čiji su predstavnici u vlasti kojoj se obraća, kao i određenom broju ličnosti i udruženja.
U priopćenju se naglašava da bi Krajišnik želio da dobije odgovore na pitanja: da li ta osoba ili stranka odnosno organizacija u kojoj je član zna za neki zločin koji je on počinio, osim onih za koje je osuđen pravosnažnom presudom, da li zna za neko pozitivno djelo koje je Krajišnik učinio tijekom rata, te da li bi njegov prijevremeni izlazak pogoršao ili poboljšao političku situaciju u općini, odnosno Republici Srpskoj i BiH ili ne bi značajno uticao ni pozitivno ni negativno.
"Da bi stranke, osobe i druge organizacije znale za koja krivična djela je Krajišnik osuđen svi zainteresirani mogu naći njegovu presudu na internetu. Iz presude se može utvrditi da je Krajišnik proglašen krivim, kao član udruženog zločinačkog poduhvata, za deportaciju i progon civilnog pučanstva koja su učinila druga lica 1992. godine u devet općtina: Trnovu, Sokocu, Bratuncu, Zvorniku, Bijeljini, Banjaluci, Prnjavoru, Sanskom Mostu i Bosanskoj Krupi", objašnjava Tim za obranu Momčila Krajišnika.
U priopćenju se dodaje da će se Krajišnik obratiti predsjedniku RS, predsjednicima Narodne skupštine i Vlade RS, Predsjedništvu BiH, Savjetu ministara i parlamentu BiH, te svim strankama koje čini parlament BiH, kao i Općini Pale, Gradu Istočno Sarajevo, udrugama Srpsko građansko vijeće BiH - Mirko Pejanović i Demokratska inicijativa sarajevskih Srba - Jovo Janjić.
Sa istim pitanjima, Krajišnik će se obratiti i Muhamedu Filipoviću, Muhamedu Čengiću, Naimu Kadriću, Bakiru Izetbegoviću, Rasimu Kadiću, Fahriji Karkinu, Juri Pelivanu, Martinu Ragužu, Stjepanu Kljujiću, Niki Staniću, Ivi Komšiću i Jakobu Finciju.
Tim za obranu je izrazio nadu da će upitani postupiti po savjesti i odgovoriti iskreno i najavljuju da će svi pribavljeni odgovori biti dostupni javnosti. Žalbeno vijeće Haškog tribunala je 17. ožujka 2009. godine pravosnažno osudilo Krajišnika na 20 godina zatvora.
Sudije Žalbenog vijeća su ovom svojom odlukom za sedam godina smanjile kaznu Krajišniku na koju ga je raspravno vijeće osudilo u rujnu 2006. godine.
Žalbeno vijeće je djelimično prihvatilo navode iz žalbi samog osuđenog, prijatelja suda i odvjetnika Nejdžela Deršovica, koji je osporavao argumente o Krajišnikovom učešću u udruženom zločinačkom poduhvatu.
U cjelini je odbačena žalba tužitelja koji je smatrao da je kazna od 27 godina, izrečena u prvostepenom postupku, preblaga i zahtijevao kaznu doživotnog zatvora.
U pravosnažnu kaznu od 20 godina zatvora uračunato je vrijeme koje je Krajišnik proveo u pritvoru Tribunala, to jest od travnja 2000. godine.