Mladi političar uložio u malinarstvo: Dok ne brendiramo malinu, trud je uzaludan
- U vrijeme kada je malinarstvo bilo u ekspanziji, na dvjema odvojenim parcelama u Bristovima zasadili smo 9200 sadnica maline i očekivali kako će se uložena sredstva i trud isplatiti.Nažalost, ova grana poljoprivrede nije više isplativa jer se od početka nije sustavno radilo na uspostavi brenda maline. Država i lokalna zajednica nisu stale iza toga već su, jednostavno, poljoprivrednici bili prepušteni sami sebi - kazao je. Nije bilo sluha, dodao je, da se organiziraju sastanci koje je zagovarao s otkupljivačima kako bi se iznašli primjereno rješenje i zajednički interes kada je u pitanju plasman maline na inozemno tržište.
- Kao posljedica toga ljudi danas sve više krče malinjake koje je, u velikoj mjeri, zahvatila bolest ili su urađeni neprofesionalno. Ako se želimo ubuduće baviti malinarstvom, morat ćemo "restartati" cijeli pogon i krenuti ispočetka, uvesti struku i u sadnju i u obradu malinjaka, gnojidbu, prskanje, zaštitu od pčela... Ovo što sada imamo ne vodi ničemu - naglasio je.
Mišljenja je kako se stanju malinarstva u Bosni i Hercegovini trebala posvetiti veća pozornost jer su mnoge obitelji upravo u toj poljoprivrednoj grani ostvarivale osnovna sredstva za život, kao i da je kompletna lokalna vlast "zakazala u trenutku kada se očekivalo da će napraviti neki iskorak u tom smislu i donijeti mjere za prevladavanje novonastale situacije". - Trebamo naći način kako povećati općinska sredstva koja se izdvajaju za poljoprivredu ili preko kredita, suradnje s otkupljivačima ili višim razinama vlasti, svejedno je. Međutim, poticaj treba biti samo nagrada proizvođaču na kraju godine za njegov trud, koji dobro dođe. Ali, ako ćemo se osloniti i gledati cijelu stvar samo kroz poticaje, onda se ne treba upuštati u ozbiljnu priču kakva je malinarstvo - istaknuo je.
Za proizvođače je najvažnije, tvrdi, da imaju kvalitetan proizvod koji će biti konkurentan na tržištu. - Moramo shvatiti da u svijetu nismo jedini koji proizvodimo malinu. Prije četiri-pet godina neke druge zemlje poput Čilea, Poljske i Srbije "zakazale" su u tome i onda se otvorio prostor na globalnom tržištu za našu malinu. Danas, kada su se na isto tržište vratili stalni igrači, našli smo se u problemu koji možemo riješiti samo ako naša malina bude imala brend koji će privući europske i svjetske kupce - zaključio je. Vrljić je uvjeren kako bi jedno od mogućih rješenja moglo biti i u stvaranju uvjeta za ulaganja u pogone za preradu poljoprivrednih proizvoda, koje im mogu ponuditi "osobe koje su pokazale da žele i znaju raditi, kvalitetna voda, kao i nezagađeno zemljište na području bugojanske općine".
večernji.ba