Mladi odlaze, broj umrlih se povećava, broj stanovnika prepolovit će se
Uzroci ove "bolesti" su brojni, a financijska i socijalna nesigurnost, te politička situacija samo su neki od njih.
- Mladi se sve teže odlučuju na brak i proširenje obitelji. Mnogi su nezaposleni i nemaju riješeno stambeno pitanje, politička situacija je nestabilna, a populacijskoj politici se ne posvećuje dovoljna ili nikakva pažnja, kaže za Faktor demograf Hasan Zolić.
Navodi da je prosječna dob žena koje ulaze u brak 28, a muškaraca 30 ili više godina. Parovi se najčešće odlučuju na jedno dijete, a nerijetko ih uopće nemaju. Obitelji s troje ili više djece predstavljaju pravu atrakciju.
Na smanjenje broja stanovnika, osim negativnog prirodnog priraštaja, utječe i imigracija. Bolju budućnost u drugim zemljama najčešće traže osobe stare između 15 i 34 godine.
- To predstavlja dvostruki problem. Radi se populaciji koja je u reproduktivnoj dobi, ali i o radnoaktivnom stanovništvu. BiH postaje zemlja staraca. Postotak stanovnika starijih od 60 godina dosegnuo je čak 18 posto, dok se znatno smanjuje broj djece do 14 godina, naglašava Zolić.
Jasno je da bi u BiH trebalo voditi jedinstvenu i stimulativnu populacijsku politiku. Istina, entitet RS ima povoljnije propise, ali ni oni se ne provode zbog loše ekonomske situacije. U Federaciji BiH ova oblast je u nadležnosti nižih razina, tako da se situacija razlikuje od županije do županije. I dok u Sarajevskoj županiji rodilje primaju kakvu-takvu pomoć, a djeca dječiji doplatak, u nekim drugim županijama ne dobivaju niti jednu marku.
- Potrebna je politička volja za rješavanje ovog problema, a sredstva bi se našla. Jasno je da ne možemo imati mjere kao mnogo razvijenije zemlje, ali se i u ovako skučenim uvjetima stvari mogu bolje postaviti, zaključuje Zolić.
U BiH je tijekom 2014. godine registrirano 29.247 živorođene djece, dok je u istom razdoblju umrlo 34.824 osoba.
Među svim zemljama bivše Jugoslavije, najveću stopu negativnog prirodnog priraštaja imaju Srbija i Hrvatska. Srbija je u tijeku prošle godine izgubila čak 34.786 stanovnika, a Hrvatska 19.501. Za razliku od od ove tri zemlje, u Sloveniji, Makedoniji, Crnoj Gori kao i na Kosovu evidentiran je pozitivan prirodni priraštaj.
Vezani članci