Ministar Herceg na Konferenciji o klimi

U okviru ove Konferencije, održava se 15. zasjedanje Konferencije zemalja ugovornica (COP15) Okvirne konvencije UN o promjeni klime, 5. zasjedanje Konferencije zemalja ugovornica Kjoto protokola (COP/MOP4), 31. zasjedanje pomoćnih organa Konvencije: Pomoćnog organa za nauku i tehnologiju (SBSTA) i Pomoćnog organa za implementaciju (SBI), 10. zasjedanje ,,Ad Hoc" radne grupe za utvrđivanje narednih obaveza zemalja ugovornica iz Aneksa I u okviru Kjoto protokola, i 8. zasjedanje ,,Ad Hoc" radne grupe za akcije dugoročne suradnje, u okviru Konvencije.Na konferenciji sudjeluje izaslanstvo Bosne i Hercegovine koju predvode ministri Mladen Zirojević i dr.Nevenko Herceg.

Za Bosnu i Hercegovinu ova konferencija je od iznimnog značaja, iako percepcija javnosti nije takva. Na Konferenciji se govori i donose odluke o emisiji GHG (stakleničkih plinova) čija emisija diktira i stupanj razvoja gospodarstva neke zemlje. Običnom građaninu Bosne i Hercegovine ova činjenica i nije tako važna, ali svatko od nas je svjestan evidentnih klimatskih poremećaja koje dovode do nestabilnosti pokretačkih funkcija društva. Osim toga BiH je u vrlo specifičnom položaju u odnosu na neke druge zemlje, jer se referentna točka ili bolje rečeno godina postavlja 1990. u kojoj je emisija GHG bila veće nego danas 35%. Na našu žalost BiH su zahvatili nemili događaji, tako da je 35% gospodarskih subjekata nestalo i prestalo emitirati stakleničke plinove.

Ova činjenica bi značila da mi možemo povećati svoju emisiju za 35 % jer smo je nesvjesno smanjili. Istovremeno preko 50% hidrološki potencijala BiH nije iskorišteno, potencijali za izgradnju vjetro elektarana se vrlo usporeno koriste, dok energija sunca u Hercegovini gotovo da se i nije počela koristiti. Tu su i ogromne rezerve za iskorištavanje biomase što znači da smo mi prava oaza za trgovinu stakleničkim plinovima. Zadatak naše delegacije je zadržati ova prava na postojećoj razini, a istovremeno se ne opteretiti novim ograničenjima koja bi nas dovela na stranputicu ukupnog razvoja gospodarstva. Međutim situacija na konferenciji ne ide nama baš u prilog. Razvijene zemlje svijete nastoje nametnuti mehanizme kojima bi upravljali gotovo svim resursima, a da oni ne trpe značajnije posljedice. Zemlje EU su pokazale najviši stupanj tolerancije, mada se i iz njihovih stavova koje možemo ovdje čuti cijele dane naziru evidentni procesi globalizacije. Naime, Protokolom iz Kyota, koji vrijedi do 2012., industrijski najrazvijenije zemlje dužne su smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova. Novim dokumentom u tu bi se obvezu uključile i zemlje u razvoju, koje pozivaju bogate da snose troškove prilagodbe na obnovljive energije.