MINIMALNA PLAĆA I INVALIDNINE Nepravda i diskriminacija Vlade FBiH?

Benjamin iz Tuzle ima osam dijagnoza i dijete je sa stopostotnim invaliditetom od rođenja. Roditelji ovog 12-ogodišnjaka kažu da on prima osobnu invalidninu od 690 maraka (345 eura) koja nije dovoljna ni za njegove osnovne potrebe. Oni su nezaposleni.

“Do skora je (Benjamin) primao injekciju od 1.000 maraka (oko 500 eura) za hormon rasta i to mi invalidnina nije mogla poklopiti”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Benjaminova mama, Mirjana Pranjić Jusufović.

Navodi da od invalidnine Benjaminu kupuje lijekove i pelene za koje izdvoji oko 250 maraka (125 eura).

“I onda mi 400 maraka (200 eura) dođe za preživljavanje”, iskreno će Pranjić Jusufović.

Loša odluka Vlade FBiH

Ona ističe kako je loša odluka Vlade Federacije da rast invalidnina više neće pratiti rast minimalne plaće, koja je sa 619 maraka (314 eura) krajem prosinca povećana na 1.000 maraka (500 eura).

Izmjenom zakona koji omogućava isplatu naknada osobama s invaliditetom, iznos invalidnine se prestaje vezati za minimalnu plaću. Osnovica za obračun ostaje 495 maraka (245 eura).

O ovom će zakonu 16. siječnja raspravljati Dom naroda Federacije BiH.

Iz Ministarstva rada i socijalne politike pojašnjavaju da će se invalidnine od sada jednom godišnje usklađivati po formuli 50 posto rasta indeksa potrošačkih cijena i BDP-a i da će one kontrolirano rasti.

Invalidnine prema zakonu primaju osobe s invaliditetom od 100 i 90 posto.

Osobna invalidnina je novčana naknada koja se isplaćuje osobi s invaliditetom kao podrška u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, zbog utvrđenog stanja invaliditeta.

‘Svi zakoni vezani za minimalnu plaću trebaju se mijenjati’

Federalno ministarstvo financija je iznijelo mišljenje da se invalidnine ne bi trebale vezati uz minimalnu plaću, jer bi to, kako je pojašnjeno, imalo negativni utjecaj na proračun.

“S obzirom na to da još nije usvojen proračun za 2025. godinu, iskazali smo rezervu s aspekta osiguranja potrebnih sredstava”, kažu iz ministarstva za RSE.

U Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike pojašnjavaju da, ako bi osnovica ostala vezana za minimalnu plaću, troškovi za naknade osoba s invaliditetom bi porasle s trenutnih 280 milijuna (140 milijuna eura) na 490 milijuna maraka godišnje (245 milijuna eura).

“Ova razlika od 210 milijuna maraka (105 milijuna eura) predstavlja značajan financijski teret za proračun Federacije koji nije održiv i dovodi u pitanje mogućnost isplata svih drugih naknada i prava koja se isplaćuju iz proračuna”, kažu u odgovoru za RSE.

Dodaju da se odredba koja vezuje osnovicu invalidnine uz minimalnu plaću mijenja, jer ne postoji “veza između minimalne plaće i socijalnih naknada”.

“Nastavak ovog modela obračuna bi doveo do situacije da invalidnine budu veće od minimalne plaće radnika, što se sa stanovišta radnika, smatra nepravednim i neodrživim”, navede iz Ministarstva rada i socijalne politike Federacije BiH.

Dodaju i kako već unazad dvije godine postoji stav Vlade da se svi zakoni vezani za minimalnu plaću trebaju mijenjati.

Što kažu u udruženjima koja okupljaju osobe s invaliditetom?

U Udruženju građana za podršku djeci i osobama s poteškoćama u razvoju “Imam pravo” kažu kako je Vlada Federacije napravila “nepravdu i diskriminaciju”.

Uradili su i analizu koliko će biti oštećeni kada se invalidnine više ne budu vezale za minimalnu plaću.

“Za ove koji imaju najveće invalidnine, imat će primanja manja za nekih 280 maraka (invaliditet 100 posto), a ovi koji su druga kategorija (invaliditet 90 posto), primit će manje invalidnine za oko 500 maraka (250 eura), ja vjerujem da će Vlada donijeti neku odluku da se to ispravi”, kaže Vahidin Nurikić, predsjednik ovog udruženja za RSE.

Iz Unije osoba s invaliditetom Federacije BiH, pak, ističu za RSE da osobe s invaliditetom ne trebaju imati bojazan da se neće povećavati invalidnine, bez obzira na to što se više neće vezati uz minimalnu plaću.

“Moramo čekati Federalni zavod za statistiku da oni daju procjene koliko je za prošlu godinu bilo rasta BDP i rasta cijena, moguće je da u ovoj godini to ne bude veliki iznos kada govorimo o povećanju invalidnina”, kaže za RSE Adnan Dervišević, predsjednik Unije osoba s invaliditetom Federacije.

Iako nema jedinstvene baze podataka o broju osoba s invaliditetom, procjenjuje se da ih u Bosni i Hercegovini ima oko 295.000.

Podrška ovim osobama u nadležnosti je dva bh. entiteta, dok je u Federaciji BiH dodatno podijeljena na deset kantona.

Primanja se razlikuju, a visina ovisi o uzroku invalidnosti.

Najlošiji status imaju osobe sa tzv. neratnim invaliditetom, a riječ je, uglavnom, o onima koji tjelesna oštećenja ili intelektualne poteškoće imaju od rođenja ili djetinjstva.

Njima je u Federaciji BiH omogućena invalidnina samo u slučaju da im je invaliditet procijenjen na 90 i 100 posto. Osobe sa nižim stupnjem invaliditeta isključene su iz tih prava.