Milijunska prijevara Egipćanina i direktora u 'Šumama Srpske“

Šumama Srpske“ propalo je milijun maraka potraživanja od tvrtke „FL Stakorina” Čajniče, u vlasništvu državljanina Egipta, nakon što je otišla u stečaj. Zbog toga nitko u ovom javnom poduzeću nije odgovarao, jer je tadašnji vršitelj dužnosti direktora ŠG „Vučevica“, protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak, umirovljen.

Suradnja „Šuma“ sa „FL Stakorina“ kreće 2017. godine, a iako već tada poduzeće nije na vrijeme izmirivalo obaveze, „Šume“ su s njim početkom 2018. godine zaključile dva ugovora s odgođenim plaćanjem do 60 dana vrijedna 1,14 milijuna KM bez PDV-a, a potpisano je i nekoliko manjih ugovora s avansnim plaćanjem, piše Capital.

Disciplinski postupak protiv bivšeg direktora obustavljen jer je umirovljen

Već početkom svibnja 2019. godine, na prijedlog vlasnika i zakonskog zastupnika Mohameda Fekry Attia Elazaba, ovo poduzeće odlazi u stečaj koji je okončan početkom prošle godine, a zbog nedostatka stečajne mase „Šume“ su ostale bez milijun KM.

U „Šumama Srpske“ su za CAPITAL rekli da je od kupca kao garancija naplate po ugovorima pribavljena mjenica, ali da je banka prilikom aktiviranja vratila uz obrazloženje da nema mogućnosti naplate jer je nad „FL Stakorina“ pokrenut stečajni postupak.

„Zbog propusta u radu i neblagovremenog reagiranja, a što je dovelo do nastanka spomenutog potraživanja, pokrenut je disciplinski postupak 2018. godine, protiv tadašnjeg v.d. direktora šumskog gazdinstva ’Vučevica’ Neđe Mašića. On je razriješen s mjesta v.d. direktora i početkom 2019. godine je održana rasprava u vezi povrede radne obaveze. Dana 18.03.2019. godine, rješenjem tadašnjeg direktora javnog poduzeća, postupak je obustavljen jer je radnik 16.03. ispunio uvjete za mirovinu te je izricanje bilo kakve mjere od strane poduzeća u tom trenutku bilo bespredmetno“, navedeno je u odgovoru „Šuma“.

Ne objašnjavaju u „Šumama“ što ih je spriječilo da ovaj slučaj prijave policiji i podnesu kaznenu prijavu. Umirovljenjem za njih je slučaj zatvoren.

Pravnici s kojima su novinari Capitala razgovarali potvrđuju da bi se u ovom i sličnim slučajevima trebalo postaviti i pitanje kaznene odgovornosti odgovornih lica za nenaplaćene dugove. Kaznenim zakonom RS propisano je da će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom kazniti odgovorna osoba koje u namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoje ili drugo pravno stavi u povoljniji položaj pravnu osobu prilikom dobivanja sredstava ili drugih pogodnosti koje se toj pravnoj osobi ne bi priznale prema postojećim propisima.

Ta kazna je predviđena i ukoliko odgovorna osoba na drugi način prekrši zakon ili pravila poslovanja u odnosu na raspolaganje, korištenje i upravljanje imovinom.

Revizija: Poslovanje sa ‘FL Stakorina‘ nije nadzirano

Na propuste u poslovnom odnosu „Šuma“ sa „FL Stakorina“ upozorila je i Glavna služba za reviziju javnog sektora RS koja je utvrdila da poslovanje s ovim kupcem nije nadzirano što je imalo za posljedicu nastanak duga koji nije naplaćen.

„Poslovanje s kupcem ‘FL Stakorina‘ koje je započeto u 2017. godini, nije nadzirano od potpisivanja ugovora, isporuke drvnih sortimenata, praćenja dinamike isporuke, rokova naplate potraživanja i korištenja instrumenata osiguranja plaćanja, odnosno nije bilo u skladu s Odlukom o načinu i uvjetima prodaje šumskih drvnih sortimenata, niti je bilo u skladu sa zaključenim ugovorima, što ima za posljedicu da su ostala nenaplaćena potraživanja“, navedeno je u revizorskom izvještaju „Šuma“.

Revizori su naveli da, zbog učinjenih propusta, kako u poslovanju s kupcem ’FL Stakorina’, tako i s drugim kupcima kojih je značajan broj, poslovanje „Šuma“ nije bilo u skladu s ugovorom o korištenju šuma i šumskog zemljišta u svojini RS uključujući i obavezu održavanja, koji je zaključen s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede te da u tijeku revizije nije dokumentirano da su blagovremeno pokretani postupci za nenaplaćena potraživanja i plasmane.

Također, zanimljivo je i da „Šume“ nisu objelodanile u napomenama uz financijsko izvješće informacije o okončanom stečajnom postupku nad ovim poduzećem, iako su im bile poznate u zdoblju izrade izvješća.

Ovo je samo jedan od mnogih primjera gdje su „Šume“ izgubile milijune maraka.

Sumnjivo 10,5 milijuna KM potraživanja

Ukupna potraživanja javnog poduzeća kraju 2020. godine iznosila su 27,2 milijuna KM, a od tog iznosa je čak 10,5 milijuna KM bilo sumnjivo i sporno.

"Na kraju 2020. godine otpisano je 908.235 KM potraživanja koja su uglavnom starija od deset godina. Svi organizacijski dijelovi bili su u obavezi da podnesu tužbe za sva sumnjiva i sporna potraživanja“, kazali su u „Šumama“.

Gomilanje dugovanja, kako kažu u „Šumama“, onemogućeno je uvođenjem elektronske evidencije.

„Ukoliko, ipak, dođe do kršenja zakonskih i podzakonskih akata, protiv svih odgovornih bit će pokrenuti postupci za utvrđivanje odgovornosti, ali i podnesene kaznene prijave od strane poduzeća“, kažu u „Šumama“.

Najveći dužnici nenaplativih potraživanja

Najveći dužnici „Šuma“ čija su potraživanja nenaplativa na kraju 2020. godine bili su „FL Stakorina” Čajniče s dugom od 1,1 milijun KM, „Drvolik“ Rogatica (739.014 КM), „Orah-Stakorina“ Čajniče (295.007 КM), „Nova Forma“ Šamac (247.060 КM), „Danprom-građa“ Prijedor (221.646 КM), „Aqua life“ Sokolac (204.260 КM), „Crvena stijena“ Pale (167.893 КM), „Romanija wood“ Sokolac (105.683 КM).

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS nisu bili mnogo raspoloženi za razgovor na ovu temu.

Pomoćnik ministra za šumarstvo i lovstvo Goran Zubić rekao je za CAPITAL da je u prethodnom razdoblju kupcima koji imaju viši stupanj finalne proizvodnje bilo omogućeno da drvo uzmu na odgođeno plaćanje do 90 dana i da je zbog toga dolazilo do stvaranja određenih dugovanja.

"Takve stvari se sada ne događaju jer su manje više svi kupci prešli na avansno plaćanje jer uvjeti na tržištu to omogućavaju“, rekao je Zubić.

Međutim, nije imao i informacije o tome je li i koliko direktora odgovaralo zbog gomilanja dugova koji nikada nisu naplaćeni.

Pavlović: Tko god radi pošteno u javnom sektoru, vrlo brzo shvatiti da je lud

Stečajni upravnik „FL Stakorina“ Slavko Ilić istaknuo je za CAPITAL da je poduzeće imalo svega oko 200.000 KM pokretne imovine te da iz toga povjeritelji nisu mogli biti namireni.

"Poduzeće je od ’Šuma’ dobivalo drvo, kako je dobivalo ja ne znam, ali dug je ostao. Također, i ’FL Stakorina’ je izvozila u arapske zemlje i nije uspjela da naplati dug od 1,5 milijuna eura“, kazao je Ilić.

Osim „Šumama“ ovo poduzeće ostalo je dužno milijune KM i drugim povjeriteljima, među kojima najviše Izvozno kreditnoj agenciji BiH 2,2 milijuna KM.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže za CAPITAL da o definiranju uvjeta i kvaliteta robe koja se isporučuje odlučuju ljudi koji su skloni primanju mita i da oni kvalitetniju robu definiraju kao manje kvalitetnu.

„U jednom trenutku uvjet povlačenja, a neplaćanja, drveta su bile bankarske garancije. Ako povučete robu i ne platite, šumarija ima pravo da se naplati iz bankarske  garancije. Zašto se od toga odustalo? Vjerojatno zato što je svjesno odobreno nekome da uzima robu na odloženo plaćanje, s konceptom da je nikad neće ni platiti, a da će sve što se ostvari na taj način vjerojatno biti podijeljeno“, rekao je Pavlović.

Dodao je da tko god radi pošteno u javnom sektoru, vrlo brzo shvatiti da je „lud i nepodoban za posao koji radi, jer su mnogo više prisutni oni koji ne rade pošteno i koji ostvaruju osobne interese na račun društvenih dobara“.

On kaže da mehanizmi dobrog poslovanja u javnom sektoru postoje, navodeći kao primjer stambene kredite Investicijsko – razvojne banke (IRB) RS, koji su potpuno transparentni, ali da je problem što su takvi primjeri rijetkost.

Inače, „Šume Srpske“ godinama friziraju financijska izvješća, a ni za to nitko u ovom poduzeću nije snosio odgovornost.

Glavna služba za reviziju javnog sektora RS utvrdila je da je ovo poduzeće u 2020. godini umjesto milijunskog gubitka prikazalo nepostojeću dobit.

Zbog brojnih nepravilnosti javno poduzeće je od revizora dobilo mišljenje s rezervom o financijskim izvješćima i negativno mišljenje o usklađenosti.