Grad Stolac jedan je od prvih gradova u BiH koji su objeručke prihvatili ulazak u zelenu tranziciju, omogućivši brojnim investitorima gradnju solarnih elektrana na svom teritoriju.
Najpopularniji je bio prostor Hodova, no nacrtom novog desetogodišnjeg Prostornog plana koji bi na snazi trebao biti od 2024. do 2034. godine, svi ostali lokaliteti zasjenjeni su planovima za lokalitet Komanje brdo.
"Na širem području Grada Stoca određena su još tri specifična lokaliteta namijenjena za izgradnju sunčanih fotonaponskih elektrana: uz plato Hodova, odnosno Dubrave na kojima se nalaze još tri lokaliteta, još su tu Komanje Brdo i prostor iznad Drenovca, koji se nalazi u južnom dijelu grada. Ovi prostori ukupne površine od 1078 hektara strateški su planirani kako bi omogućili daljnje širenje solarnih kapaciteta i time doprinijeli energetskoj samoodrživosti regije. Područja namijenjena za smještaj solarnih elektrana omogućuju postavljanje samostojećih fotonaponskih sistema s optimalnom orijentacijom i povoljnim klimatskim uvjetima, što je vrlo važno za maksimiziranje proizvodnje energije. Na ovaj način, planom se nastoji osigurati da gospodarske zone koje imaju za cilj korištenje energije sunca budu jasno odvojene od zona industrijskog karaktera, čime se smanjuje potencijalni utjecaj industrijskih aktivnosti na solarne instalacije, a ujedno omogućava koncentrirano razvijanje obnovljivih izvora energije u odabranim područjima", stoji u pisanom dijelu nacrta prostornog plana.
Prostorni plan izradila je tvrtka Ecoplan iz Mostara, a dostupan je OVDJE.
Solarna elektrana na Komanju brdu trebala bi zauzeti čak 146 hektara prostora, a u pripremi je već godinama. Inače, jedno standardno nogometno igralište ima površinu od približno 0,7 hektara (mjereći standardne dimenzije prema FIFA-i od oko 105 x 68 metara) tako da bi 146 hektara odgovaralo približno 208 nogometnih igrališta.
Na problematiku ove elektrane ukazali su iz Općinskog odbora HRS Stolac.
Priča je krenula potiho, najprije probijanjem ceste Dragovilje – Komanje brdo 2022. godine. Grad Stolac je izgradnju i rekonstrukciju ove ceste proglasio javnim interesom. Korisnik eksproprijacije je Tehnomerkur d.o.o. Banja Luka koji je i osigurao sredstva za rekonstrukciju ceste, kao i sredstva za isplatu naknade za izvlašteno zemljište.
Nakon toga, zbog sumnje na miniranost područja Federalna uprava civilne zaštite očistila je područje.
Konačno, tvrtka Aurora Solar registrirana na adresi Kneza Domagoja bb Stolac dobila je i sve potrebne dozvole kako bi otpočela radove na tom lokalitetu. Inače, na istoj adresi je prijavljena i Aurora Energy d.o.o. sa sličnim udjelom vlasništva.
Aurora 2022. nije imala prihode, dok je u 2023. imala 262 KM prihoda, a 332.000 KM rashoda.
Energetska dozvola izdana im je u svibnju 2023. godine. Kako se vidi u dopisu Federalnog ministarstva energetike, dozvola je zatražena za 22 elektrane, svaka snage do 5 MW.
Odluku o dodjeli koncesije za ovaj megasolar izdala je Vlada HNŽ u prosincu 2023. dok je ugovor o koncesiji u trajanju od standardnih 30 godina investitor sklopio sa Vladom HNŽ tijekom 2024. godine.
Prema tom ugovoru, jednokratna koncesijska naknada za sve elektrane skupa iznosi 443.896,64 KM, odnosno oko 220.000 eura.
Radom s ovim investitorom na društvenoj mreži LinkedIN pohvaila se mostarska tvrtka Ecoplan koja im je 2021. godine izradila studiju utjecaja na okoliš:
"U 2021. naš sektor prostornog planiranja u Ecoplanu je izradio izmjene i dopune prostornog plana grada Stoca u smjeru prostornog planiranja solarnih objekata čija se investicija procjenjuje na preko 300 milijuna €.
Danas smo ponosni što nam je pružena prilika za izradu Studije utjecaja na okoliš za solarnu elektranu na Komanjem brdu instalirane snage 105 MW sjeverno od grada Stoca. Ovo je jedan od najvećih projekata solarnih elektrana trenutno u Bosni i Hercegovini. Lijepo je vidjeti kako se prostorni plan realizira i lokalna ekonomija raste" komentirali su tada.
Tvrtka investitor- Aurora solar osnovana je 16.2.2022. godine, a vlasništvo je tvrtki "Tehnomerkur" d.o.o. Banja Luka (obitelj Nikolić) i Green Power Investment Ltd. ,Mađarska, Budimpešta.
Kao zastupnici tvrtke navode se Nikolić Boris, Du Xiaodong, Song Shiwen te Wang Chao kao izvršni direktori, te izvjesni Wu Yi kao direktor kompanije.
Mađara, kao što je vidljivo u vlasništvu nema, no pretragom Green Power Investment Ltd iz Budimpešte, vidi se kako je direktor Liu Zhen, a kao mail adresa navedena je liuzh@norinco-intl.com
O tome da kineska državna tvrtka NORINCO planira ući u suvlasništvo ove investicije detaljno je pisao portal Capital.
Inače, Norinco International Cooperation Ltd. je kineska državna tvrtka specijalizirana za međunarodne inženjerske projekte, uključujući izgradnju infrastrukture, energetskih objekata i nekretnina. Osnovana je 1986. godine i posluje globalno, s naglaskom na inženjering, razvoj nekretnina i investicijsku suradnju.
U Hrvatskoj, Norinco International Cooperation Ltd. djeluje kroz podružnicu u Zagrebu, osnovanu 2018. godine, s primarnom djelatnošću gradnje stambenih i nestambenih zgrada. Jedan od značajnih projekata tvrtke je izgradnja Vjetroelektrane Senj, najvećeg kineskog ulaganja u čistu energiju u Hrvatskoj, vrijednog oko 200 milijuna eura. Ova vjetroelektrana, smještena u okolici Senja i Brinja, prostire se na oko 60 četvornih kilometara, s ukupnom snagom od 156 megavata (MW) i godišnjom proizvodnjom od 530 milijuna kWh.
Na globalnoj razini, Norinco Group je jedan od najvećih svjetskih proizvođača vojne opreme, proizvodeći i plasirajući vojne i komercijalne proizvode diljem svijeta.
Norinco (China North Industries Corporation) i povezane podružnice, uključujući Norinco International, pod američkim su sankcijama zbog izvoza vojne opreme, transfera tehnologija povezanih s nuklearnim materijalima te poslovanja u zemljama poput Irana, Sjeverne Koreje i Sirije. Sankcije obuhvaćaju zabranu poslovanja s američkim tvrtkama, financijska ograničenja poput zamrzavanja imovine i blokiranja transakcija, kao i reguliranje pristupa globalnim financijskim sustavima. Tvrtka je također kritizirana zbog netransparentnog poslovanja i sudjelovanja u kontroverznim projektima u Africi i drugim dijelovima svijeta.
Vezani članci