Teške tjelesne ozljede, maskirani muškarci, metalne palice i bezdušni udarci, jedan običan dan i uobičajeni povratak iz redakcije, zasjeda ispred zgrade – sve ovo dogodilo se prije šest godina u banjolučkom naselju Mejdan Vladimiru Kovačeviću, tadašnjem novinaru BN televizije i portala Gerila.
Napadači su pronađeni, kazne od pet i četiri godine, na koliko su Kovačevićevi napadači osuđeni, odslužene su, nalogodavci ovog zločina nikada nisu imenovani, a šest godina poslije medijskim nebom Bosne i Hercegovine još uvijek leti milijun pitanja sažetih u jedno – kada će doći dan kada će novinari nakon završenog radnog dana moći otići kući bez straha od nekih maskiranih lica u zasjedi?
Sve ovo nam govori i sam Kovačević, koji ističe da je nakon udaraca na svojoj koži osjetio samo djelomičnu pravdu. Oni koje je njegov posao očigledno dodirnuo na neki drugi način, u očima svih i dalje su nedodirljivi.
„Sankcionirani su neposredni počinitelji, ali nikada nije sankcioniran nalogodavac. Banjolučko tužiteljstvo po tom pitanju nije ništa uradilo niti, očigledno, ima namjeru da bilo što uradi. To je jasna poruka da su oni koji stoje iza napada ustvari nedodirljivi. Za sada“, rekao je za Hercegovina.info Vladimir Kovačević.
Institucije imaju sluha za nasilje nad novinarima, ali deklarativno, mišljenja je Kovačević.
„Svaki put kad se dogodi bilo kakav napad na novinare u Republici Srpskoj, mi dobijemo i osude od nadležnih u institucijama. Štoviše, neki od ključnih funkcionera u Republici Srpskoj svojim vlastitim primjerom u odnosu sa novinarima i medijima javnosti pokazuju da je prihvatljivo vrijeđati i napadati novinare. Bilo kakva osuda institucija pada u vodu kada Milorad Dodik optuži novinare da su izdajnici i strani plaćenici“, istaknuo je Kovačević.
Pet godina nakon napada na Kovačevića, ali i desetina drugih napada izvršenih nad novinarima u Bosni i Hercegovini, u Republici Srpskoj na snagu stupa zakon koji medijske djelatnike ovog puta izvodi na ulice. Vlasti Republike Srpske klevetu su okarakterizirale kaznenim djelom, pa će tako od kolovoza 2023. godine svatko tko se osjeća oklevetanim nečijim tvrdnjama, izjavama, medijskim ili objavama na društvenim mrežama, bez obzira na to jesu li navodi istiniti ili ne, moći podnijeti tužbu te očekivati kazne od 1.000 do 3.000 eura za počinitelje ovog djela navedenog u još uvijek svježem zakonu.
„Kriminalizacijom klevete, odnosno cijelim setom odredbi, sloboda izražavanja je dosta ugrožena. Kleveta kao kleveta nije najveći problem jer onaj tko kleveće i treba odgovarati, ali problem je što je cilj zakona napad na one koji ne kleveću. To vidimo iz primjera da portali i novinari koji su pod kontrolom vlasti nisu prestali sa klevetom i stigmatizacijom političkih protivnika vlasti, aktivista, novinara“, objasnio je Kovačević.
Sve to mu govori da nikoga od njih kriminalizacija klevete uistinu ne zanima, a baš sve to nas je velikim koracima unazad vratilo na polju zaštite osnovnih prava te na put ka EU dodalo još nekoliko teških stepenica.
„BiH je predaleko od brojnih europskih vrijednosti, a približavanje EU je samo posljedica aktualne političke situacije u svijetu, prije svega rata u Ukrajini. Ni Europa nije iskrena u svom odnosu ka BiH“, prokomentirao je Kovačević.
U BiH je teško biti novinar ukoliko radite ono što je posao novinara, ukoliko propitujete, sumnjate, tražite odgovore, ukazujete na nepravilnosti i kriminal, naglašava Kovačević, ukazujući na to da su razlike o mjestu gdje novinari rade evidentne.
„Ukoliko ste režimski novinar onda posao i nije težak, ali onda niste zapravo novinar. Novinarstvo u BiH je teško iz razloga što su novinari premalo plaćeni i nerijetko zarađuju manje od konobara ili taksista što je poražavajuće“, izjavio je Kovačević.
Inače, od 2023. godine, na osnovu zajedničke inicijative Misije OSCE-a u BiH i Ureda EU u BiH u cilju jačanja sigurnosti novinara, novinarima i novinarkama u Bosni i Hercegovini dostupan je spisak kontakt točaka u tužiteljstvima i policijama koji će biti zaduženi za pitanje njihove osobne sigurnosti. Ipak, s ovim postupkom Kovačević nije upoznat, a mi smo potražili dalje potražili odgovore.
Glavni Tužitelj Županijskog Tužiteljstva Mostar je dana 12. svibnja 2023. godine donio odluku o imenovanju Kontakt osobe Tužiteljstva za komunikaciju i koordinaciju s novinarima, novinskim agencijama, agencijama za provođenje zakona koje rade na otkrivanju i gonjenu počinitelja kaznenih djela učinjenih na štetu osoba koje obavljaju poslove od javnog značaja u oblasti informiranja i to županijskog tužitelja Juricu Knezovića.
Kako nam Knezović kaže, trenutno u Županijskom Tužiteljstvu Mostar, postoje dva predmeta u kojima se kao oštećeni navode novinari.
„U jednom predmetu je podignuta i potvrđena optužnica te se čeka suđenje na Općinskom sudu u Konjicu, dok je drugi predmet u fazi istrage. Treba naglasiti, kako postoje predmeti u kojima su oštećeni novinari, a koji su zaprimljeni u ovom Tužiteljstvu prije ove funkcionalnosti, pa će se izvršiti dodatna provjera kako bi i ovi predmeti, a to su predmeti po nepoznatom počinitelju, bili evidentirani, kao predmeti u kojima su oštećeni novinari“, kazao je tužitelj Jurica Knezović za Hercegovina.info.
Kontakt točke su imenovane u svim Tužiteljstvima u BiH i lista istih je dostupna s telefonskim brojevima za kontakt. Osim toga, istče Knezović, ista je trebala biti dostavljena svim novinskim agencijama i udruženjima novinara.
„Udruge BH novinara i Linija za pomoć novinarima uz pomoć međunarodnih organizacija, već je održala nekoliko seminara i radionica na ovu temu s ciljem upoznavanja novinara i ljudi koji obavljaju poslove od javnog značaja u oblasti informiranja na kojim se definirala uloga kontakt točaka u Tužiteljstvima i na stranicama Udruge BH novinari dostupni su podaci o kontakt točkama u svim županijskim Tužiteljstvima u FBiH kao i Okružnim Tužiteljstvima u RS-u, te kontakt točke u Tužiteljstvu BD i Tužiteljstvu BIH te su narednom razdoblju planirane i druge aktivnosti kako bi novinari imali sve potrebne informacije, kako i na koji način, se mogu kontaktirati kontakt točke, kao i sve obaveze koje kontakt točke imaju prema novinarima-oštećenima u kaznenom pravnim postupcima“, objasnio je Knezović.
Kako nam je Knezović potvrdio, najčešće prijave su bile prijetnje koje novinari primaju putem društvenih mreža, zatim razne prijeteće poruke, a nažalost bilo je i fizičkih napada, kako na same novinare tako i na imovinu istih.
Sloboda govora i sloboda medija dio su 14 ključnih prioriteta koje treba ispuniti na europskom putu BiH. Koliko mi uistinu radimo na tome, je li situacija nešto bolja ili gora u odnosu na prethodne godine, odgovore smo potražili kod predstavnika Misije OSCE-a u BiH.
„S obzirom na to da je medijski prostor u BiH izložen negativnim značajnim političkim, ekonomskim i pravnim pritiscima, stanje slobode medija i ostalih temeljnih sloboda rapidno se pogoršava. Nedavna događanja uključuju rastuću prijetnju primjene strateških postupaka protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP), čime se utišavaju medijske kuće i oduzimaju im se prijeko potrebni resursi. Pored toga, i nedavno uvođenje klevete u Kazneni zakonik, narušava osnovne funkcije istraživačkog novinarstva u Republici Srpskoj. Ova nepovoljna događanja dodatno otežavaju izazove sa kojima se suočavaju i mediji i građani, čime se ograničava njihova moć da nositelje vlasti pozovu na odgovornost, ali i ugrožava njihova osobna sigurnost“, kazali su za Hercegovina.info iz OSCE BiH.
Imenovanjem kontakt osoba u tužiteljstvima i policijskim agencijama širom BiH, stvorena je mreža podrške novinarima, koja pomaže u pružanju efikasnog odgovora institucija na moguće prijetnje po sigurnost, mišljenja su ispred ove organizacije.
„Misija će omogućiti rad ove mreže, između ostalog i kroz realizaciju aktivnosti izgradnje kapaciteta. Osim toga, predstavnica OSCE-a za slobodu medija, pružit će širu regionalnu perspektivu i koordinaciju u oblasti jačanja slobode medija na Zapadnom Balkanu. Konačno, Misija je spremna pružiti podršku BiH u ispunjenju ključnog prioriteta br. 12, u cilju zaštite slobode izražavanja i slobode medija, što je u velikoj mjeri u skladu sa prioritetima OSCE-a“, izjavili su oni.
Od kada je Misija započela sa sistematskim praćenjem stanja sigurnosti novinara u BiH 2019. godine, bilježi se u prosjeku između 30 i 40 incidenata ili napada na novinare godišnje. Nagli rast je uočen 2023. godine, kada je Misija zabilježila više od 50 incidenata.
„U to uključujmo usmene prijetnje i prijetnje u online sferi; uznemiravanje i zastrašivanje; fizičko nasilje; oduzimanje i/ili oštećivanje opreme ili imovine u vlasništvu novinara; pritiske u cilju otkrivanja izvora informacija; ograničavanje pristupa javnim objektima i institucijama; targetiranje i uvrede upućene od strane nosilaca javnih funkcija i političara; te pokretanje postupaka za klevetu“, rekli su fokusirajući se na problem koji dovodi do toga da ih sve više brinu cyber napadi na internet stranice nezavisnih medija i profile na društvenim mrežama.
Unatoč nekim pozitivnim primjerima pokretanja istražnog i kaznenog postupka protiv počinitelja napada na novinare i medije, Misija i dalje zapaža zabrinjavajuće trendove u pogledu efikasnosti i učinkovitosti. To uključuje izostanak svrsishodnog djelovanja nakon što novinar prijavi mogući incident, te sklonost ka pokretanju prekršajnog postupka, što ne djeluje odvraćajuće na počinitelje niti doprinosi zaštiti prava i sloboda novinara. Ostaje nada da će nedavno osnovana mreža kontakt osoba doprinijeti boljem odgovoru institucija.
Europski akt o slobodi medija predstavlja važan korak naprijed za slobodu medija u Europskoj uniji.
„U skladu sa Evropskim aktom o slobodi medija, države članice EU dužne su osigurati pristup građana ... 'mnoštvu urednički nezavisnih medijskih sadržaja'. Zakonom propisane mjere zaštite obuhvaćaju odgovor na uplitanje u uredničke odluke, zaštitu funkcionalnosti javnih emitera i transparentnost vlasništva medija. Sve od navedenog ima važnost u kontekstu BiH i može poslužiti kao dragocjen primjer državama izvan EU“, poručili su iz OSCE.
Nezadovoljstvo građana medijskom situacijom u BiH ne može se sakriti, a to je potvrdio i Izvještaj Misije pod naslovom: „Procjena potreba medijskog sektora u BiH“ iz 2022. godine.
Prema navedenoj procjeni, ispitanici smatraju da je domaći medijski prostor zasićen tzv. „lažnim vijestima“, govorom mržnje i pristranim izvještavanjem koje je posljedica političke i financijske ovisnosti medija.
„Ispitanici su također ukazali na nedostatak povjerenja u medije, te iznijeli stavove kojima medije opisuju kao neprofesionalne, sklone podjelama, političke poslušnike, te netočne. U isto vrijeme, ispitanici su iskazali stav da medijske radnike i novinare percipiraju kao ugrožene, nedovoljno zaštićene, te stoga onemogućene u profesionalnom obavljanju svog posla. Procjena ukazuje na postojanje podrške strožim sankcijama za širenje 'lažnih vijesti', u cilju objektivnijeg izvještavanja i sprečavanja širenja govora mržnje“, istaknuli su oni.
U cilju zaštite nezavisnosti medija od političkih i ekonomskih utjecaja, medijskim kućama koje rade uz poštivanje standarda etike treba pružiti dodatnu podršku. Osim toga, treba poboljšati regulatorni okvir kojim se propisuje rad medija, uz dosljednu i efikasnu primjenu postojećih mjera propisanih zakonom.
U zadnjih 20 godina ukupno 1657 novinara izgubilo je život zbog svojeg posla, objavili su ranije Reporteri bez granica (RSF) u Njemačkoj.
Većina smrtnih slučajeva bila su ubojstva ili plaćena ubojstva, napadi, napadi u ratnim područjima ili ozljede, a u 95 posto slučajeva riječ je bila o muškarcima.
Po RSF-u, Rusija je i dalje zemlja s najviše ubijenih novinara u Europi. Otkako je Putin predsjednik, u zemlji je ubijeno 37 novinara, među kojima Ana Politkovskaja 7. listopada 2006. godine, slučaj koji je potresao mnoge, a istraživanje organiziranog kriminala i korupcije pokazalo se kao osobito opasno po život onog tko drži 'kemijsku' u ruci.
Kada je u pitanju novinarstvo u Bosni i Hercegovini, pored čestih napada, prijetnji i ometanja novinara u svom poslu, Upravni odbor BH novinara svake godine podsjeća i na pokušaj ubojstva Željka Kopanje, vlasnika “Nezavisnih novina” iz Banje Luke, u listopadu 1999. godine, kada je eksplodirala bomba ispod njegovog automobila a on zadobio teške tjelesne povrede. Kopanja je umro 2016. godine, ne dočekavši okončanje istrage ovog atentata i kažnjavanje počinitelja.
Visokom stupnju nekažnjivosti u miru, treba dodati i podatak da država BiH i njeni entiteti: Federacija BiH i Republika Srpska nisu kaznili ratne zločine prema novinarima i novinarkama počinjene u periodu 1992-95. U tom periodu mučki je ubijeno, stradalo tijekom granatiranja ili nestalo 80 novinara i novinarki, među kojima je bilo i 10 stranih državljana.
„Nijedan od ovih zločina nije adekvatno istražen niti su počinitelji kažnjeni. BH novinari su u lipnju ove godine predali Tužiteljstvu BiH spisak novinara i novinarki i ratnih žrtava. Još jednom su ih pozvali da pokrenu istrage i stvore uvjete za procesuiranje i ovih djela ratnog zločina“, podaci su udruge BH novinari od prethodne godine.
Petar Kočić, domaći književnik, novinar i političar rođen davne 1887. godine, svoju borbu u Bosni i Hercegovini kao novinar vodio je s tadašnjom Austrougarskom.
„Austrougarska vlast je u Kočiću vidjela veliku opasnost te je radila na suzbijanju njegove političke i novinarske djelatnosti. Tri puta je bio uhićen i zatvaran zbog novinskih članaka i kritike vlasti. Ukupno je proveo dvije godine u zatvoru i to većinom u samici, što je negativno utjecalo na njegovo duševno zdravlje. U Banjoj Luci je pokrenuo list 'Otadžbina'. Kao nacionalni i socijalni revolucionar, Kočić je bio veoma omiljen u seljačkim masama i kod napredne omladine, pa je izabran i za poslanika Bosansko-hercegovačkog sabora, ali je ovu funkciju napustio 1913. zbog pogoršanja zdravlja“, govore dostupni podaci.
Godine 1914. primljen je u duševnu bolnicu, gdje je dočekao početak Prvog svjetskog rata i gdje je nakon dvije godine preminuo. Na taj način su se ispunile njegove proročke riječi koje je izgovorio izlazeći jednom iz tuzlanskog zatvora: „U ropstvu se rodih, u ropstvu živjeh i u ropstvu, vajme, umrijeh”.
Inače, poznato je da je Kočić u to vrijeme morao plaćati ljudima koji su se teška srca odlučivali biti novinari, duplo više novca za dane u zavoru, jer se znalo da će zbog svojih riječi biti kažnjavani.
Koliko se društvo u BiH promijenilo od Kočića pa do danas rekli su nam prethodno navedeni podaci u tekstu, a Upravni odbor BH novinara poziva sve novinare i novinarke, urednike i urednice i druge medijske radnike i radnice da prijavljuju svaku prijetnju i svaki oblik nasilja Liniji za pomoć novinarima (FMHL), policiji i tužiteljstvima ili svima zajedno.
Jer, višedesetljetnu spiralu nasilja prema bosanskohercegovačkim novinarima i novinarkama jedino je moguće zaustaviti stalnim prijavljivanjem slučajeva i privođenjem pravdi njihovih počinitelja.
I portal Hercegovina.info konac 2022. i početak 2023. pamtit će po nizu pokušaja pritisaka na redakciju. Osim usmenih i inbox prijetnji, u nekoliko navrata nam je oštećivana imovina. Povratnu informaciju o tim nemilim događanjima od policije i tužiteljstva nemamo, premda smo ih sve uredno prijavili.
Vezani članci