Hrvatski sabor trenutačno raspravlja o izvješću o provedbi saborske Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH za 2022. godinu. To što se u 2024. godini raspravlja o izvješću za 2022. godinu resorni ministar vanjskih poslova i europskih poslova Gordan Grlić-Radman je okrivio oporbu jer, kako je ironično naveo, bavili su se bitnijim stvarima pa ova tema nije došla na red. Vrlo brzo zaiskrilo je između MOST-ovog Mostarca Nine Raspudića i Gordana Grlića-Radmana, ministra vanjskih poslova.
"Najbolji simbol pomoći Hrvatima u BiH je famozna tvornica kečapa u Kruševu pored Mostara za koju su kamen-temeljac prije skoro četiri godine svečano položili Plenković i Čović par tjedana prije izbora u Hrvatskoj. Evo snimke od jučer i te tvornice za koju ste govorili da će držati 10 tisuća Hrvata zahvaljujući investicijama Podravke u Bosnu i Hercegovinu", nastavio je Nino Raspudić (MOST) u svom 15-minutnom izlaganju ispred kluba zastupnika te stranke.
"Vi kao ozbiljan čovjek i intelektualac nosite taj smotuljak sa slikom, a i ranije ste vi i kolega Grmoja tvitali neku slučajnu kuću, a ja doista nisam imao pojma o tvornici rajčica, reagirali su ljudi koji dolje rade. Trebali ste to provjeriti, vi ste iz Čapljine i znate gdje je to sve dolje", odgovor je Grlić-Radmana Raspudiću o tvornici
Nino Raspudić se u replici osvrnuo na to da je Čapljinac te zatražio još jednom najnovije snimke tvornice za koju je ministar Grlić-Radman uvjeren da radi punom parom.
"Ovdje bi se moglo zaključiti da je neki Nino Raspudić predsjednik Sabora ničim izazvan izvukao fotografiju neke kućice u Kruševu i lažno tvrdi da je to tvornica kečapa. Međutim, istina je sljedeća: ja nisam predsjednik Sabora još uvijek, ja nisam iz Čapljine koju volim nego iz Mostara i ja nisam potegnuo priču o tvornici kečapa nego vi koji ste se hvalili da će ta tvornica hraniti 10 tisuća ljudi. Danas to izgleda ovako, a ako je ovo laž, molim vas prezentirajte mi fotografiju te tvornice koja radi punom parom i hrani 10 tisuća Hrvata", odgovor je MOST-ovog zastupnika.
Ministar ne da na svoja uvjerenja da tvornica radi te iskazuje skepsu prema fotografiranom.
"To je bilo demantirano prije godinu i pol. Vi govorite da je slika od jučer, vi ste kolega Raspudiću mogli uslikati bilo što", replicirao je Grlić-Radman kojeg nije zabrinula činjenica da tvornice nema nego više konstruktivnost Nine Raspudića u hrvatskom Saboru.
"1. 12. 2016. Ustavni sud BiH je u predmetu Ljubić eksplicitno je zabranio da jedan narod drugome bira u Dom naroda Federacije BiH i naložio izmjene Izbornog zakona. U proljeće 2022. godine izvjesni Grlić-Radman kaže 'mi ako bi pristali na održavanje izbora prema ovome zakonu, mi bi priznali da ne podržavamo vladavinu prava'. Dva tjedna nakon toga Visoki predstavnik Schmidt s veleposlanicima Francuske, Italije, Nizozemske i Njemačke upućuje svim vladajućima u BiH organiziranje izbora inače će se to smatrati potkopavanjem prava i demokracije. Je li održavanje izbora po tom neustavnom izbornom zakonu potkopavanje prava kao što tvrdi Gordan Grlić-Radman ili bi neodržavanje izbora bilo potkopavanje prava i što se dogodilo kasnije?", pitao je ministra u sabornici MOST-ovac Nino Raspudić.
Ministrov odgovor se odnosio na Raspudićevo dekontekstualiziranje njegovih ranijih govora i analiza pa je nastavio o kompleksnosti odnosa u Bosni i Hercegovini.
Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista prozvao je ministra i, u ovom slučaju izvjestitelja, Grlić-Radmana zbog nedovoljne brige o Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
"Ministre, vaša je dužnost, posao i obveza doći u ovaj dom i slušati mišljenja zastupnika. Vi ste pobrkali pojmove, vi nama polažete račune, a ne mi vama. A koliko smo vanjskopolitički uspješni pokazuje i to da ni dan-danas ne možemo birati svoga člana Predstavništva u BiH, Hrvati nemaju zajamčene mandate u Republici Srbiji i niste riješili pitanje granica. To su rezultati vaše politike", govorio je u Saboru Pavliček te zaradio opomenu jer je zlorabio povredu kako bi replicirao Grlić-Radmanu.
"Zadnjih tjedana se mogao steći dojam o pojačanoj aktivnosti diplomatskih predstavnika našeg najvećeg saveznika - SAD koji su vrlo jasno stavili do znanja da hrvatsku stranu u BiH barem u tri segmenta smatraju problematičnom. Prvo je o Južnoj interkonekciji jer ne žele da ide preko već postojeće tvrtke i da žele novo poduzeće, druga je da su se odlučili potpuno neprimjereno odlučili uključiti u dogovore domaćih predstavnika oko Izbornog zakona u kojem je i prijedlog Hrvatskog narodnog sabora (HNS) bio prihvaćen od strane političkih partnera. Treće je da jedan od čelnika HNS-a, Marinko Čavara još uvijek pod sankcijama SAD-a. Kako tumačite takav angažman najveće svjetske sile i našeg partnera?", pitao je Bauk ministra.
Ministar vanjskih poslova smatra da Hrvatska i SAD mogu imati različita mišljenja, ali da je zajednički interes za Bosnu i Hercegovinu.
"Naravno, SAD kao i Hrvatska su supotpisnici Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Iz naziva ovih sporazuma možete razaznati ulogu SAD-a koja je pomogla u zaustavljanju rata. Mi možemo imati različita mišljenja, ali ih moramo uskladiti i mora biti zajedničkog interesa budući da je Bosna i Hercegovina neposredni susjed Hrvatske mi imamo najveće iskustvo i znanje te kao takvi želimo razgovarati. Ono što je nama zajedničko je stvoriti energetsku ovisnost od ruskog plina i vjerujem da ćemo naći dogovor koji će zadovoljiti sve aktere", odgovorio je Grlić-Radman.
Vezani članci