Martin Raguž: BiH je na povijesnoj prekretnici

On odgovara i na pitanje hoće li HDZ 1990 pristupiti ujedinjenju sa sestrinskom strankom, a sada koalicijskim partnerom HDZ-om BiH, te zašto je odbio biti jedan od trojice kandidata dijaspore u XI. Izbornoj jedinici za Sabor RH u netom završenim izborima. Raguž kaže da je rješenje hrvatskog pitanja u BiH ključ rješenja za cijelu BiH, te najavljuje novi politički uzlet stranke koju su mnogi već „otpisali".

Razgovarala: Vera Soldo/republika

Prvo i, za BiH za sada najvažnije pitanje. BiH još nema vijeće ministara, a sudeći po stavovima pregovarača, šest lidera vodećih parlamentarnih stranaka, još je ne možemo očekivati u dogledno vrijeme. Kako to komentirate i zar je moguće da bh političari mogu, na uštrb svih građana BiH, i dalje biti toliko nefleksibilni i neodgovorni?

 Činjenica da ni 14 mjeseci nakon izbora BiH još nema Vijeće ministara najbolje ilustrira dubinu političke i institucionalne krize, po ocjeni ozbiljnih političara, najteže od Daytona do danas. Ali, neformiranje Vijeća ministara samo je vrh ledenog brijega ispod kojeg se kriju tektonski, razarajući procesi u ovoj zemlji. Nepostojanje spremnosti za kompromis, neuvažavanje temeljne činjenice da je BiH država tri konstitutivna naroda, neuvažavanje izbornih rezultata i legitimne političke volje, u ovom slučaju kao i u mnogim prethodnim, hrvatskog naroda kao najmalobrojnijeg, različiti politički koncepti i viđenja budućnosti BiH, nepostojanje institucionalnog dijaloga i odgovornosti ključnih institucija u traženju odgovora na ova pitanja, slabljenje fokusa međunarodne zajednice, te različite startne pozicije tri strane, proistekle iz Daytona, koje ne upućuju na dogovor, kulminirale su u periodu nakon izbora, a neformiranjem Vijeća ministara u toliko dugom periodu samo se dodatno kompliciraju. Na žalost cijenu plaćaju građani ove zemlje kao i mnogo puta do sada, što pokazuju svi relevantni parametri kada je u pitanju njihov status, od broja nezaposlenih do iznosa mirovina, plaća, ogromnog broja tvrtki u stečaju, skoro potpunog izostanka vanjskih investicija, blokiranja resursa i zauzimanja posljednjeg mjesta kada je u pitanju euroatlantski put, a prvog kada je u pitanju korupcija. Svi sudionici pregovora imaju odgovornost. Naravno, ona nije ista.

Vi ste jedan od najcjenjenijih političara u BiH, a posebno vas poštuje međunarodna zajednica, jer u vama vide da iskreno vjerujete u suvremenu BiH, koja će počivati na principima dijaloga, iskrene suradnje i bez podizanja nepotrebnih tenzija. Kakvu vide BiH za, primjerice, 5 ili 10 godina?

 Mislim da je BiH na povijesnoj prekretnici. Jasno je da je i u bližoj i daljoj povijesti bilo sličnih situacija, ali definitivno je rasplet ove situacije dramatičniji nego ikada. Ukoliko se ne zaustave tendencije, koje se prvenstveno ogledaju u želji za dominacijom na jednoj, a secesijom na drugoj strani, te ukoliko se žurno ne riješi, dramatično otvoreno hrvatsko pitanje u BiH, koje predstavlja ključ rješenje za budućnost BiH, nastavit će se pogoršavanje ukupnih prilika, što krizu dovodi u stanje agonije. To potencijalno može otvoriti procese koji bi mogli ugroziti stabilnost ne samo BiH nego i šire. Scenarij koji egzistira već duže vremena, po kojem BiH kao državu tri naroda i njenih građana treba razvijati kroz dva asimetrična entiteta, u praksi se pretvorio u najnepovoljniji rasplet za ovu zemlju, što znači prerastanje Republike Srpske entitet s potpunom dominacijom Srba, a Federacija BiH u Washingtonu utemeljena kao hrvatsko-bošnjački entitet, puzajućom revizijom, oktroiranim odlukama i ambicijom za dominacijom, potaknutom iz Sarajeva, prerasta u entitet s bošnjačkom većinom, dok je Hrvatima namijenjena uloga „curenja", po obrascu „ili se asimilirajte ili iselite", ja zastupam tezu da BiH ima legitimno pravo na demokratski ustav koji će, na isti način, urediti individualna i kolektivna prava, koji će otkloniti diskriminaciju i koji će osigurati racionalnu i učinkovitu državnu strukturu koja može skrbiti o interesima ove zemlje i njenih građana te osigurati euroatlantsku budućnost. Ali, duboko sam svjestan da je vrijeme da se krene u tom pravcu s racionalnim i realnim koracima. Jedan od tih je svakako otklanjanje diskriminacije u slučaju ne samo Sejdić-Finci, nego i nužnosti osiguranja legitimnosti izbora članova Predsjedništva BiH, u ovom slučaju hrvatskog, kao i izbora za Dom naroda te osiguravanje ravnopravne pozicije u procesu odlučivanje u Parlamentu BiH, gdje su Hrvati kao konstitutivan narod potpuno diskriminirani. Ako bi u ovoj etapi krenuli s ispunjavanjem ovih zahtjeva, BiH bi mogla početi zaustavljati putanju podjele i okrenuti smjer ka međusobnom uvažavanju, putu dijaloga i kompromisa i putu punopravnog, odgovornog i rekao bih civiliziranog članstva u EU.

Zamjenik ste predsjednika HDZ 1990, kojaj upravo održala Izvještajni sabor. Međutim, očekivalo se da će to biti izborni sabor, a Vas se spominjalo kao ozbiljnog kandidata za predsjednika stranke. Zašto je Sabor izvještajni, a ne izborni?

Ovaj sabor HDZ 1990 održava se dvije godine nakon 2, Sabora, a po Statutu naše stranke, svaki dvije godine održava se izvještajni sabor, a svake četiri godine izborni. Svjesni svih izazova kao i turbulencija 5 kojima se stranka suočavala u relativno kratkom, a izuzetno burnom periodu nastanka do danas, razmišljali smo i mogućnosti održavanja izbornog sabora, što je također legitimno. Na koncu, prevladala je ocjena da u ukupnoj dubini krize, u kojoj se našla BiH u cjelini, a pogotovu hrvatski narod, da je nužno podnijeti izvješće o stvarnom stanju u zemlji ali i u stranci te naznačiti politički smjer kojim će dalje nastaviti HDZ 1990, a nakon toga krenuti u revitalizaciju stranačke  infrastrukture i kadrovsku selekciju na svim razinama, od temeljnog ogranka do vrha stranke, za što je potreban još jedan izvjestan period. Vjerujem da ćemo u narednih nekoliko mjeseci, u svim dijelovima BiH uspjeti ojačati našu poziciju na način da, kao što je bila njegova temeljna misija, HDZ 1990 prednjači političkim inicijativama, idejama, odgovornošću i vjerrodostojnošću u odnosu na ciljeve koje zastupamo, bez obzira na trenutni politički odnos političkih snaga ili „jačinu" nekih drugih stranačkih infrastruktura i sponzora koje imaju. Neposredni period koji slijedi nakon ovog Sabora, po meni podrazumijeva puno značajniji ulazak mladih i obrazovanih ljudi u sve strukture stranke, i ne samo unutar stranke nego i na institucionalne pozicije koje će popunjavati HDZ 1990.

Kako vidite daljnju programsku poziciju stranke?

 HDZ 1990 nastavit će dalje programsko profiliranje u pravcu suvremene stranke desnog centra koja će baštinili temeljne vrijednosti koje baštine narodne, socijalne i demokratske stranke, koje slijede osnovnu ideju i načela kao što su demokracija, utemeljena na slobodnom čovjeku i slobodnom narodu, pluralističkom i demokratskom sustavu, a kad je u pitanju BiH, na osiguranju pune ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, kao i potpune zaštite i poštovanja individualnih piava na čitavom prostoru BiH. Bez obzira što smo kao stranka prvenstveno okrenuti predstavljanju i zaštiti prava hrvatskog naroda u BiH, HDZ 1990 uvažava i zalaže se za multietnički karakter BiH i kao takav otvoren je za sve građane, koji dijele ove programske vrijednosti. U tom smislu, HDZ 1990 je autonomna stranka bosanskohercegovačke odgovornosti i mišljenja sam da u narednom periodu još značajnije mora staviti naglasak na ovu programsku dimenziju. Također, HDZ 1990 ima kapacitet da inicira i bude ozbiljan dio političkog spektra koji će predvoditi procese integriranja BiH u EU, jer je to strateški interes BiH, u cjelini hrvatskog naroda u BiH i svih njenih građana. Vjerujem da ćemo naći balans između beskompromisne zaštite temeljnih nacionalnih i individualnih prava, što je u samoj srži političke filozofije HDZ 1990 i nužnog kompromisa s drugim političkim opcijama koji imaju legitimitet u BiH, a svoje djelovanje temelje na drugim programskim načelima. Postizanje ovog balansa bili će jedan od vodećih političkih prioriteta za našu stranku jer će nas to sve skupa vratili u okvire dijaloga, argumenata, odgovornog institucionalnog djelovanja koje je ovoj zemlji prijeko potrebno. U vodeće programske prioritete, svakako treba uvrstili zaštitu i stavljanje u funkciju prirodnih i ljudskih resursa koji u ovoj zemlji postoje, a već duže vrijeme su blokirani, jer je to preduvjet za ostanak mladih ljudi te valorizaciju njihovih potencijala.

Nakon što je HDZ. 1990, nakon prošlogodišnjih izbora, iznenada sklopio koaliciju s HDZ-om mnogi analitičari su ocijenili da je to početak kraja dvedesetke, tim više što je upravo HDZ 1990 nastao kao alternativa HDZ-u u BiH, kao vid bunta protiv načina vođenja stranke od strane dr. Dragana Čovića. Dakle, je li točno da se HDZ 1990 polako „stapa" u HDZ BiH te jesu li točne ocjene da je to put ka ujedinjenju te dvije stranke, odnosna nestanku Devedesetke?

Mi smo žilava stranka. Oni koji su nas podcijenili u nastanku u političkom smislu, slomili su zube na nama. Bez obzira na sve oscilacije koje smo imali, koje su posljedica izrazito ubrzanog nastanka stranke i nemogućnosti kvalitetne kadrovske selekcije u tako kratkom vremenu, jednom sam to nazvao strankom koja je nastala u sprintu, što je omogućilo da u stranku uđe dio ljudi koji nisu motivirani ovim temeljnim vrijednostima koje sam naveo, a što nam je oduzelo puno vremena i energije, kao i sudjelovanje u različitim oblicima koaliranja na raznim razinama, za što smo također platili veliku političku cijenu, smatram da će buduće pozicioniranje HDZ 1990 i dalje odredivati sadržaj politike, a ne forma. Znači, mi smo otvoreni za raspravu o svim mogućnostima, ukoliko će one biti u funkciji jačanja i ostvarivanja ovih političkih ciljeva, još jednom - pitanje ujedinjenja je forma, a ne sadržaj. Ne dolazi u obzir opcija „utapanja" HDZ-a 1990 jer smo mi preozbiljni za takav „rasplet", bez obzira na nečije ambicije u tom pravcu. Naš sporazum s HDZ-om BiH, prvenstveno je podrazumijevao zajednički nastup i djelovanje u nastojanjima da dodemo do novog ustava, odnosno, ustavnih reformi koje će osigurati ravnopravnost hrvatskom narodu i kroz promjene Izbornog zakona te zajedničku borbu u osiguranju poštivanja legitimne hrvatske volje, izražene na izborima. Sporazum je potpisan kao sporazum dva ravnopravna politička subjekta. Članstvo HDZ-a 1990 to tako doživljava, a ne kao što bi neki htjeli, da Sporazum bude okvir za „utapanje" ili nestanak HDZ-a 1990. Sporazum će se cijeniti po rezultatima u ostvarenju ovih ciljeva, a ne po tome čiji su stranački mišići jači i svi zajedno, u tom mislu, imamo puno posla i veliku odgovornost.

Kako komentirate formininje vlasti u F BiH, ali  i njihov dosadašnji rad?

 Eskalacija i onako pogoršane situacije u čitavoj BiH dogodila se nakon neustavnog formiranja federalne vlasti Nakon togi stvari su se otežale oko pregovora oko formiranja državne vlasti, a ignoriranje većinske volje hrvatskog naroda u Federaciji pokazalo je besmislenost izbora s postojećim ustavnim i zakonskim rješenjima, a istovremeno jasno pokazalo kakve su krajnje političke ambicije kad je u pitanju Federacija BiH. Što može napraviti na taj način formirana vlada u takvom nepovoljnom političkom ozračju, u ovakvoj ukupno složenoj i globalnoj situaciji, kada je već sada deficit proračuna preko 350 milijuna KM i kada su na minimum svedene vanjske investicije? Bio sam član prve Federalne vlade, uspostavljene nakon Washingtonskog sporazuma i s punom odgovornošću tvrdim da se od tada do danas radikalno pogoršala pozicija hrvatskog naroda u F BiH. Zato mislim da najveći politički prioritet, ne samo HDZ 1990, nego i svih odgovornih političkih subjekata u F BiH, ali i onih koji su pomagali uspostavu Federacije, prvenstveno SAD-a, mora biti strukturalna reforma cijele Federacije. Neodrživo je stanje s ovolikim brojem županija, vlada, ministarstava, skupština, javnih ustanova, državnim aparatom koji je skup i neracionalan i koji čak ni sam sebe više ne može financirali, a kamoli stvarne potrebe svojih građana. Vrhunski interes je reformirati Federaciju, učiniti je racionalnom i odgovornom, a to je put ka stabiliziranju ukupnih prilika u BiH. Pokazivanje da se to teško pitanje može riješiti u Federaciji, značilo bi da se takav pristup može prenijeliina razinu BiH i ojačati državu u ostvarivanju europske budućnosti i stabilnosti same zemlje i njenog razvoja.

 Možda da se vratimo na formiranje državne vlasti. Vas se spominjalo kao kandidata za predsjedatelja Vijeća ministara BiH, o vama se puno govori kao o političaru koji ima kredibilitet, znanje i mogućnost učinili iskorak u kreiranju političke zbilje u BiH. Međutim, vi ste često samozatajni. Zašlo se vaš glas ne čuje glasnije?

Mislim da sam u svim važnim etapama i raspletima imao jasan stav, obzira je li me taj politički stav i osobno koštao. Neki mi, naprotiv, zamjeraju da sam često preoštar i preotvoren, pa čak i unutar HDZ 1990. Naravno da, nakon kampanje koju sav vodio pod sloganom "Ovo je naša zemlja'u koju sam uložio ogromnu osobnu energiju i u kojoj sam jasno artikulirao, po ocjeni najeminentnijih analitičara u BiH, potpuno novu političku filozofiju, kao mogućeg okvira za rješavanje složenih odnosa u ovoj zemlji, uslijedio je postizborni rasplet, gdje su dominirale teme uspostave vlasti potencijalnih koalicija gdje su glavnu riječ vodili stranački lideri. U tom kontekstu jasno je da je fokus trebao biti na postizanju ukupnog tješenja a ne na bilo čijoj individualnoj poziciji. U tom smislu mogu prihvatiti ocjenu da sam bio samozatajan, ali isto taka potpuno sam svjestan da sam svojom kampanjom ostvario veliki i politički učinak koji, evo i danas, više od godinu dana od i izbora, ne samo da nije izgubio na snazi nego svakodnevno jača. Temeljem tih činjenica, a i dugogodišnjeg iskustva, podsjetit ču da sam prije 11 godina pokrenuto  tada blokirano Vijeće ministara kao prvi Hrvat koji je i uopće bio na čelu Vijeća ministara nakon Davtona, doduše kratko do dolaska Alijanse na vlast, moje ime jeste u svim ozbiljnim krugovima spominjano kao rješenje koje može premostiti ovu potpuno sukobljenu i konfrontiram situaciju. Ali, moje mišljenje je bilo i ostaje da je najvažnije postići politički dogovor o uspostavi Vijeća ministara, a onda se opredijeliti koja osoba ima kapacitet da u ime hrvatskog biračkog tijela bude imenovana na tu poziciju. Bez obzira kako to tko tumačio, i tu sam se ponašao samozatajno, ali očito je da rješenja još nema te da će se pravo rješenje morati žurno tražiti.

 Spominjani ste kao kandidat zajednog od tri saborska zastupnika dijaspore u Saboru RH. Međutim, tu vas nije bilo, a kandidat Stranke hrvatskog zajedništa prof. dr. Dražen Pehar, u jednom od svojih predstavljanja u medijima, spomenuo je da vas je ,,s liste skinula Kosor". Je li to točno?

Jedina je istina da ja nisam prihvatio da budem na listi u okolnostima u kojima je ta lista nastala, bez obzira što sam mogao biti izabran u Hrvatski sabor sa stopostotnom sigurnošću. 0 tome, na kojoj poziciji ću se ja naći, najvažniju ulogu odigrat će kriterij kvalitete i odgovornosti, a ne nečije projekcije koje me već dugi niz godina pogrešno smještaju, temeljem svojih dnevno-političkih potreba, u različite kadrovske križaljke.

republika/hercegovina.info