LOŠE VRIJEME ZA MOSTARSKE ZLATARE 'Ljudi ne kupuju novo, nego još prodaju svoje uspomene za dodatni novac'

Cijena jednog grama zlata u zlatarnama širom Mostara košta između 120 i 140 KM, potvrdio nam je ovo jedan od gradskih zlatara, a baš zbog takvih cijena od nekad neizostavnog materijala za nakit i ukras, danas tek netko otvori vrata zlatarne u želji da kupi baš takav neki komad. Kako nam je objasnila Anamaria Golemac, direktorica operacija i financija u Singapuru i NYC pri JST Capital, na cijene zlata koje divljaju u mnogo čemu je utjecao rat između Ukrajine i Rusije, a za imućne ljude ulaganje u zlato oduvijek je predstavljalo siguran, isplativ posao te niskorizično ulaganje.

Pravila burze su jasna, što je veća potražnja za zlatom, to je viša cijena, a zlatari iz BiH potvrđuju ovu rečenicu, pa poručuju da je zlato, po svemu sudeći, postalo luksuz, a njegovi vlasnici su sve češće samo turisti, jer čovjek s prosječnim primanjima nema mogućnost takvog poklona sebi ili drugome. Bilo kako bilo, trendovi koji se nameću moraju se ispratiti.

„Kupaca zlata ima, ali nemjerljivo manje nego prethodnih godina. Stanje s prodajom je pogoršano do krajnje granice, a evo, mi konkretno oslanjamo se u ovim ljetnim danima na turiste i naše ljude koji dolaze na odmor, pa požele neki unikatni poklon ili uspomenu. Sve mimo toga, a što ima veze sa zlatom, ide loše“, kazao je za Hercegovina.info jedan od mostarskih zlatara, čija radnja postoji više od desetljeća u gradu. 

Kako kaže, ljudi kupuju zlato po običaju, za neke važne događaje, a ne zato što vole ili mogu. 

„Kod nas još uvijek važi to mišljenje i pravilo da burme trebaju biti zlatne. Isto tako, za rođenje djeteta i neke druge proslave, također slavljenicima bliski ljudi kupuju zlatne komade nakita. Ali, čak i s tim, prodaja i dalje ne sija baš kao zlato. Naročito mlađi sada sve češće biraju srebro. Činjenica je da su za naše standarde ovdje, cijene zlata ipak previsoke“, objasnio je ovaj zlatar.

Uvijek ima izuzetaka koji ne žale potrošiti novac za neki kvalitetan komad zlatnog nakita, ali ti izuzeci ipak prerijetko otvaraju vrata zlatarni. 

„Cijena zlata svakako raste, već kad usporedite s prethodnom godinom, a kamoli prijašnjim, primijetit ćete razliku. Mi pratimo burzu, to nisu neka pretjerana poskupljenja, možda do 15 posto, ali ipak, osjeti se razlika. Hoće li i dalje rasti to ne znamo niti ovisi o nama, ali evo, od rata u Ukrajini, cijene na burzi su iznenadno skočile“, pojasnio je on za naš portal.

Kada je u pitanju Republika Srpska, cijena jednog grama zlata iznosi i do 160 KM, riječi su Dragane, zlatarke iz radnje "Still" iz Banje Luke. 

 Poruka je ista – nikad nije bilo teže razdoblje ni za kupovinu ni za prodaju zlatnog nakita. 

„Prodaje se ono što se mora, a kod nas čak toliko unosno ne idu više ni burme. Češće se ljudi odlučuju za neke dječje programe i setove, a rođenje i krštenje su uvijek povod za kupovinu. Srebrne izrađevine idu sve više i češće“, kazala je ona za Hercegovina.info. 

Kako kaže ova dugogodišnja zlatarka, nerijetko se događa da ljudi donose svoje zlato u cilju prodaje zlatarnama. 

„Ljudi prodaju uspomene za novac, pa je nekako logično primijetiti da je teško razdoblje. Puno obitelji je u teškoj financijskoj situaciji i obiteljsko zlato im predstavlja rješenje za kratkoročno osiguranje gotovog novca. Kada su u pitanju cijene, mi zlatari smo prinuđeni pratiti trendove koji nam se diktiraju, to je pravilo jer je, na neki način, u ovom poslu je sve uzajamno“, rekla je ona. 

Prema saznanjima Hercegovina.info, gram zlata u Brčko disktriktu varira između 110 i 130 KM, dok kupci u Sarajevu za gram zlata trebaju izdvojiti između 120 i 130 KM. U svakom slučaju, Banja Luka prednjači s cijenama.

O ovoj situaciji razgovarali smo detaljnije s Anamarijom Golemac, ekonomisticom iz Mostara koja je trenutačno zaposlena u New Yorku i Singapuru, a ona ovu situaciju pojašnjava jednostavno - BiH je pod direktnim utjecajem događanja na svjetskim tržištima, posebno onima na kojima se trguje u dolarima i eurima.

"Kako bismo komentirali razine cijena zlata u 2023. godini, prvo moramo govoriti o tome što zlato predstavlja u globalnoj ekonomiji. Od početka fiat papirnate valute koju danas poznajemo kao gotovinu, zlato se smatralo imovinom 'Store of Value', što znači da bez obzira što se događa na deviznim (FX) tržištima i kako se FX valute kreću zbog događaja poput ratova, gladi, inflacije, deflacije, samo zlato bi uvijek trebalo ostati stabilno i uvijek zadržati vrijednost, za razliku od onoga što bi se moglo dogoditi valutama poput EUR, USD, BAM i slično", izjavila je Golemac za Hercegovina.info.

Dakle, kada se dogodi nešto tako geopolitički uznemirujuće kao što je rat u Ukrajini na istoku europskog kontinenta, tržišta dionica i deviznih tržišta imaju tendenciju da postanu izuzetno nestabilna i ljudi mogu izgubiti svoju životnu ušteđevinu u tren oka.

"Trgovci diljem svijeta toga su svjesni, pa svoj novac usmjeravaju prema imovini nižeg rizika kao što je zlato. Što je veća potražnja za zlatom, to je viša cijena. Osim toga, Rusija je jedan od najvećih proizvođača zlata i to izravno utječe na ponudu zlata na svjetskim tržištima što zauzvrat povećava cijenu", objasnila je Golemac.

Ovo je jednostavno objašnjenje onoga što se posljednjih nekoliko godina događa s cijenom zlata u kontekstu ukrajinskog sukoba.

"BiH je pod direktnim utjecajem na događanja na svjetskim tržištima, posebno onima na kojima se trguje u dolarima i eurima. Budući da se BiH smatra geopolitički rizičnijom zemljom s jugoslavenskim ratom koji nije daleko od kolektivnog sjećanja, njezini stanovnici, trgovci i ekonomisti vjerojatno će svoja sredstva preusmjeriti u materijalnu i sigurniju imovinu poput zlata. Tržište dionica u BiH odražava ono što se događa u svijetu s rekordno visokim cijenama zlata ove godine, s blagim olakšicama u proteklih nekoliko tjedana koji su došli s pozitivnijim ekonomskim podacima i podacima o inflaciji na Zapadu", istaknula je Golemac za naš portal.

Ekonomistica Ana Milutin također je u svojoj izjavi za naš portal poželjela obratiti pažnju na jednu stvar.

"Ljudi generacijski u slučajevima kriza posebno svjetskih razmjera kupuju zlato kao investiciju, točnije štednju, jer njemu teže pada cijena. Ako čovjek ima puno novca, a dogodi se inflacija, on ga se mora brzo riješiti inače će izgubiti svoju vrijednost. Naravno, u tim slučajevima se teži ka tome da se uloži u nešto, a što je isplativije nego zlato i nekretnine", pojasnila je Milutin.

Složila se s kolegicom Golemac da je pravilo burze što je veća potražnja, to je veća cijena, pa onda uzročno posljedično raste i cijena u zlatarama.

"Također, činjenica je da obični ljudi ne kupuju zlato. To i nije neka novost, s obzirom na to da danas ljudi jedva preživljavaju sa svim financijskim izdacima. Za običnog čovjeka je nakit u kategoriji luksuza, a luksuz u ekonomiji se definira kao nešto bez čega možeš živjeti", zaključila je Milutin.