LOKALNI IZBORI Stranke na oglašavanje dale 10,8 milijuna KM, evo tko je potrošio najviše

Transparency International u BiH predstavio je rezultate praćenja troškova izborne kampanje, koji pokazuju da su stranke do 1. listopada potrošile oko 10,8 milijuna KM na bilboarde, reklame u medijima (televizija i tiskani mediji), oglase kompanije Meta i predizborne skupove.

Najviše je potrošio SNSD (1,6 milijuna KM), zatim slijede SDA (1,3 milijuna KM), SDP BiH (1 milijun KM), PDP (713 tisuća KM) i HDZ (643 tisuće KM).

Najveći iznosi su potrošeni na oglašavanje na bilbordima (oko 6,2 milijuna), zatim na predizborne skupove (2,6 milijuna), dok vrijednost oglašavanja u najvećim medijima iznosi 1,6 milijuna KM. Dodatno, prema podacima kompanije Meta, na online oglase preko Facebooka, Instagrama i WhatsAppa potrošeno je 254.000 KM do sada.

Ovi iznosi predstavljaju samo dio troškova, jer nisu uključeni troškovi oglašavanja i predizbornih skupova u završnici izborne kampanje, kao ni drugi oblici oglašavanja koje nije moguće procijeniti, poput troškova Google oglasa, za koje ne postoje otvoreni podaci.

Stranke su po novim odredbama Izbornog zakona bile obvezne da sva sredstva za financiranje kampanje prođu kroz poseban račun, a tri dana prije dana održavanja izbora podnesu CIK-u konačni izvještaj o svim transakcijama s tog računa, koji uključuje i izvore financiranja. TI BiH je ranije ukazivao da su stranke prethodnih godina prijavljivale znatno manje troškove kampanje od onih koji su se utvrdili na terenu, jer većina nije imala legalne izvore kojima bi opravdala milijunske iznose.

Stranačka obilježja na otvaranju puteva, više od 2.500 primjera zloupotreba javnih resursa

Promatrači TI BiH zabilježili su u posljednja tri mjeseca više od 2570 primjera koji se mogu okarakterizirati kao korištenje javnih resursa za izbornu kampanju ili se radi o izravnom kršenju izbornog zakonodavstva. Nadležnim institucijama podnesene su 123 prijave, a Centralna izborna komisija je po prijavama TI BiH do sada izrekla 18 sankcija u ukupnom iznosu od 115.500 KM. Ove kazne se u najvećoj mjeri odnose na preuranjenu kampanju, po dijelu prijava još uvijek nije postupano, dok mnogi slučajevi zloupotrebe javnih resursa i dalje prolaze nekažnjeno.

TI BiH je već ukazivao na brojne primjere neizravne kupovine glasova kroz podjelu jednokratnih subvencija, kroz koje je u posljednja tri mjeseca podijeljeno oko 60 milijuna maraka sa svih razina vlasti. Ipak, CIK je zauzeo stav da sva jednokratna davanja pred izbore za koja vlast tvrdi da su planirana proračunom ne predstavljaju zloupotrebu javnih resursa, pa su mnoge prijave TI BiH odbačene. U samoj kampanji Vlada Brčko distrikta izdvojila je jednokratnu pomoć svim umirovljenicima od 100 KM, dok je Vlada HNK jednokratno dala po 1000 KM za 5.700 proračunskih korisnika. Predsjednik RS je tijekom same kampanje podijelio 56 ugovora o dodjeli sitne stoke povratnicima u USK, dok je Vlada ZDK izdvojila jednokratno po 200 KM za više od 8.100 proračunskih korisnika.

CIK je do sada zaprimio ukupno 140 prijava za zloupotrebu javnih resursa, a do početka posljednjeg tjedna kampanje izrečeno je samo 7 sankcija, od kojih je većina za zloupotrebu sredstava komunikacije i objave na društvenim mrežama. U jednom od posljednjih slučajeva gradonačelnik Banja Luke kažnjen je zbog promocije podjele kartica za besplatan prijevoz umirovljenicima, iako je po istom osnovu CIK ranije odbio prijavu TI BiH, a zatim ponovo vodio postupak za istu stvar po prijavi drugog subjekta i izrekao sankciju od 15.000 KM.

CIK je donio i spornu odluku po prijavi TI BiH protiv SNSD-a, koju je osporio Sud BiH, a radilo se o promociji te stranke na nizu skupova u okolini Banja Luke pod nazivom “Krajiško veče”. U prvotnoj odluci CIK nije smatrao ništa spornim u tome što se s govornice na ovim skupovima pozivalo na glasanje za kandidate ove partije, ali je nakon odluke Suda u ponovljenom postupku izrečena sankcija za preuranjenu kampanju. Ono što je posebno sporno jest da se ne zna službeno tko plaća ove manifestacije koje se održavaju pred svake izbore i predstavljaju ustaljeni vid kampanje kandidata SNSD-a.

U samoj kampanji nastavljena je i praksa izborne promocije putem infrastrukturnih projekata, a vrijednost započetih i završenih radova uz nekoliko većih projekata u ovom predizbornom razdoblju iznosi 589 milijuna KM. TI BiH je podnio i nove prijave CIK-u u brojnim slučajevima gdje su ovi radovi predstavljeni kao uspjeh stranke, ali su sankcije izricane samo zbog preuranjene kampanje. Jedna od nedavnih prijava odnosi se na kandidata NES-a u Zavidovićima čiji se predizborni plakat nalazio na kamionima koji su asfaltirali lokalne puteve. Načelnik Žepča prije predizbornog skupa otvorio je lokalni put, a na samom događaju bila su brojna obilježja HDZ-a iako Izborni zakon jasno zabranjuje vođenje kampanje na događaju institucija.

Protiv ministra zdravstva BPK koji je i kandidat NIP-a za gradonačelnika Goražda podnesena je prijava zbog promocije usluge besplatnih pregleda s logom političke partije, dok je CIK-u prijavljen slučaj iz bolnice “Srbija” u Stanarima gdje su na plutu za prijem pacijenata dijeljeni predizborni materijali Ujedinjene Srpske. TI BiH je već informirao javnost o prijavama protiv ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića zbog snimke na kojoj obećava biračima u Višegradu da će urgirati na natječaju u policijskim agencijama za kandidate iz ove općine “bez obzira jesu li iz SNSD-a ili DNS-a”. Prijava je podnesena i protiv Milorada Dodika zbog govora na predizbornom skupu u kojem upozorava birače koji ne glasaju za kandidata njegove partije “da će imati smanjene šanse za život ako im zatreba operacija”.

Evidentiran je i 47. primjer zloupotrebe djece u političke svrhe, 79 slučajeva povećanog zapošljavanja pred izbore, 77 primjera omogućavanja posebnih pogodnosti u vidu besplatnih pregleda, javnog prijevoza ili drugih javnih usluga u predizbornom razdoblju. Po prijavama TI BiH s liste predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika uklonjeno je 41 osoba za koje se utvrdilo da su povezane s političkim partijama, dok je CIK odbio ukloniti više od 160 osoba za koje je TI BiH dostavio dokaze o njihovoj povezanosti s političkim partijama. Iz svega je evidentno da same tehničke izmjene Izbornog zakona u praksi nisu dale očekivane rezultate ni u kažnjavanju zloupotrebe javnih resursa niti u sprječavanju uspostave stranačke kontrole nad biračkim odborima.