Ljiljana Lovrić: 'Mini Schengen je loš za BiH, Jugoslavija bez Hrvatske i Slovenije'

Ideji o pristupanju BiH mini Schengenu apsolutno se protivi voditeljica Ureda za gospodarstvo Hrvatskog narodnog sabora i šefica Ureda zamjenika ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Ljiljana Lovrić.

Ona komentira i brojna druga pitanja, od uspostave vlasti do odnosa u HNS-u.

Je li, po vašem mišljenju, bilo razloga za ovoliko odugovlačenje i ucjenjivanje glede uspostave vlasti?

Činjenica jest da je prošlo trinaest mjeseci, no činjenica je i da još nismo srušili rekord s 2011. na 2012. godinu. Bolje je ipak i nakon trinaest mjeseci ustrojiti novi saziv nego da smo čekali još toliko. Naravno da nije bilo potrebe za ovakvim odnosom i ucjenjivanjima. Kompromis se sigurno mogao postići i prije nekoliko mjeseci. Ali, to je Bosna i Hercegovina i to je naša realnost.

Neki su čak glasovi iz oporbe komentirali da i nema razlike između razdoblja kada nema vlasti i onoga kada vlast funkcionira. Vi ste dio struktura, je li ovo objašnjenje upravo takvo kako se pojednostavljuje?

Ti komentari su stizali iz grupacija koje su se svih prethodnih godina predstavljale kao nekakvi reformatori i veliki domoljubi. No, vrijeme će pokazati da u tome razdoblju nije bilo reformi, a domoljublja još manje.

Istina je da posljednjih godinu dana od izbora sve stoji te se završavaju samo tekući poslovi. Ne događa se, međutim, ništa vrijedno što bi moglo pokrenuti ekonomiju ili bilo koji drugi segment društva. Svaka promjena i svaka nova vlast nose nešto novo. Sigurna sam da će se brzo pokrenuti s mrtve točke brojne stvari koje sada stoje.

Na što konkretno mislite?

Prije svega mislim na infrastrukturne projekte, ali i na reformske procese vezane uz europski put.

U strukturi budućeg saziva Vijeća ministara bit će dužnosnici HNS-a BiH, SDA i SNSD-a pa se upozoravalo kako bi moglo doći do udruživanja dvojice prema jednomu. Je li takvo što moguće ili je pak izgovor za odugovlačenje dovršetka procesa ustroja vlasti?

Apsolutno se radi o spinovima koji su plasirani u javnost kako bi se kupilo vrijeme. U ovoj državi svi smo apsolutno svjesni da dvoje protiv jednoga nikada nije donijelo dobro. Ne vjerujem čak ni da je itko imao namjeru za bilo što takvo. Nije moguće doći do takvih pregrupiranja zbog samih odnosa unutar Vijeća ministara i institucija na državnoj razini. Zbog toga je kompromis jedino što je moguće u ovoj državi.

Pojedini hrvatski predstavnici očekivali su kako će HNS-u pripasti pozicije ministra vanjskih poslova nakon što je za člana Predsjedništva nametnut Željko Komšić. Kako ocjenjujete raspodjelu funkcija, je li se moglo bolje proći?

Mislim da je raspodjela očekivana i da unutar HNS-a općenito možemo biti zadovoljni raspodjelom resora. Mislim da su vrlo kvalitetni. Nisam ni jednoga trenutka mislila da mi trebamo dobiti ministra vanjskih poslova jer nemamo člana državnog Predsjedništva.

To je jednostavno stoga jer bismo došli u poziciju da izgubimo drugo, još značajnije ministarstvo. S druge strane, zna se da je, po Ustavu BiH, Predsjedništvo to koje kreira vanjsku politiku, a ne Ministarstvo vanjskih poslova ili pak Vijeće ministara. Predsjedništvo BiH bira i veleposlanike i MVP na to ne može utjecati. Zato mislim da je pozicija zamjenika ministra u tome resoru posve dovoljna u smislu da se prati situacija i imaju prave informacije.

Jeste li vidjeli Program reformi oko kojega su se lomila koplja vezana uz uspostavu vlasti?

Nažalost, ne.

Ima se dojam da se novi dokument ponovno koristi u pokušaju dokazivanja kako je jedna strana pobjednička u ovome procesu ili je pak orijentirana više za NATO. Kako na to gledate?

Meni su bili simptomatični istupi dijela srpskih dužnosnika, oporbe u Republici Srpskoj, koji su tvrdili da je BiH u MAP-u od kraja prošle godine. Istodobno ti koji su to tvrdili u vlasti su na državnoj razini pa se postavlja pitanje što su oni radili ili pak što se dogodilo u posljednje vrijeme. Za mene je, međutim, najvažnije da je postignut jedan kompromis, da je to dobro za sve nas. To je jedini način da krenemo naprijed. Pri tome ako jedna od strana nije za određena rješenja, onda se stvari ne mogu rješavati prisilom, nego samo kompromisom.

Pokušavalo se Hrvate trpati u drugi koš, no je li za vas jasan stav Hrvata oko EU-a i NATO-a?

Hrvatima je najveći interes članstvo u NATO-u i Europskoj uniji. No, treba imati na umu da ako se ne može doći do dogovora, onda treba pronalaziti put kako se kretati naprijed. Nema nikakvih izgovora oko puta BiH prema EU.

Kako komentirate ideju o uspostavi unije zapadnog Balkana, odnosno mini Schengena?

Iskreno gledano, promatram vrlo negativno. Najprije mi imamo uređen odnos u okviru CEFTA-e kao zone slobodne trgovine. Kada su ulazilo u CEFTA-u, objašnjavalo nam se kako se radi o predvorju Europske unije. No, u posljednjih nekoliko godina diskreditira se ta ideja te se predstavlja kao prevladana.

No, tvrdim da je CEFTA odličan sporazum, jako dobro ispregovaran kada je u pitanju BiH, kao i zaštitni mehanizmi unutar ministarskog Vijeća. Taj sporazum je dorađivan protokolima i sporazumima i, iskreno, ne smatram da je prevladan i zastario. U posljednje vrijeme govori se o mini Schengenu, no to već imamo kroz CEFTA- u jer se unutar ove zajednice putuje samo s osobnom iskaznicom bez zapreka na granicama.

Identično je stanje i s protokom roba. Sve što je bilo problematično u tome protoku riješeno je biletaralno između država.

Kakve bi izmjene donio taj mini Schengen?

Posve je jasno što podrazumijeva ideja o carinskoj uniji. Sve ove zemlje imaju različite ispregovarane sporazume o stabilizaciji i pridruživanju te različite carinske stope. Sve bi se u tome slučaju moralo mijenjati, a to je, po mom mišljenju, nemoguće. Na kraju se predviđa stvaranje zajedničkog ekonomskog prostora. To nisu samo carinske stope nego i vanjska te obrambena politika.

To je u biti mini Jugoslavija bez Hrvatske i Slovenije. Za BiH, koj  je vrlo ranjiva, takvo rješenje ne bi bilo dobro.

Mediji su jučer donijeli najave kako bi se PDV mogao sa 17 posto podići na 19. Kako gledate na tu inicijativu?

Ne znam čija je to inicijativa, ali mislim da je PDV u BiH njezina konkurentska prednost. Čak i unatoč tome što nemamo diferenciranu stopu. Svi koji predlažu povećanje sa 17 na 19% trebaju imati na umu da to automatski znači poskupljenje svega u ovoj državi.

Možda se može i povećati PDV, ali onda morate povećati plaće u državi.

Na posljednjoj sjednici HNS-a BiH potaknuta je inicijativa o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima sljedeće godine. Kako to komentirate?

Naravno da to apsolutno podržavam kao članica Predsjedništva HNS-a BiH. Posebno u onim općinama gdje su Hrvati najranjiviji kako ne bi dolazilo da zbog rasipanja glasova gubimo pozicije.

Iskustva nas uče da zbog podjela manje stranke ne dobiju ništa, a da smo ujedinjeni mogli ostvariti puno bolje rezultate.