Lijanovići potražuju 54 000 KM

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Esad Fejzagić, punomoćnik Jerka Ivankovića Lijanovića, zatražio je da se tužitelju isplati naknada materijalne štete u iznosu od 30.000 KM zbog zabrane predsjedavanja Nadzornim odborom i posjete sjedištu poduzeća 'Lijanovići' u trajanju od 15 mjeseci koju mu je Sud BiH odredio.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

On je u tom razdoblju, kako je punomoćnik naveo, kao predsjednik Nadzornog odbora trebao primati naknadu od 2.000 KM mjesečno, objavio je BIRN. Pravobraniteljica Nađa Hozić kazala je kako dokazi na osnovu kojih se traži isplata naknade imaju formalne i suštinske nedostatke.

"Ugovor od 8. veljače 2007. godine koji je zaključio tužitelj ne sadrži naznaku da je direktor ovlašten za zaključivanje tog ugovora shodno Zakonu o gospodarskim društvima Federacije Bosne i Hercegovine", navela je Hozić, dodavši kako se, prema ovom zakonu, član nadzornog odbora bira na razdoblje od četiri godine, što znači da bi ugovor najkasnije trebao biti potpisan 2011. godine.

"Ukratko, ugovor koji je predočen kao dokaz nije zaključen na neodređeno jer to zakon ne dozvoljava", rekla je Hozić, dodavši kako je potvrda kao drugi dokaz nejasna jer se u njoj navodi da osoba koja je bila u pritvoru nije primila naknadu na temelju ugovora, ne navodeći kojeg ugovora točno.

Fejzagić je u odgovoru na prigovor kazao kako ugovor za predsjednika nadzornog odbora vrijedi do dana razrješenja od skupštine društva. "Kako nije bio razriješen, ugovor je punovažan", rekao je Fejzagić.

On je za Slavu Ivankovića Lijanovića tražio isplatu naknade od 24.000 KM, navodeći da je on, po ugovoru iz 2007. godine, trebao primati naknadu od po 2.000 KM za poziciju direktora poduzeća. U razdoblju od 12 mjeseci, zbog naredbi Suda, Ivanković Lijanović nije mogao obavljati ovu dužnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

On je u listopadu 2018. godine, prvostupanjskom presudom sa Jerkom Ivankovićem Lijanovićem, Miloradom Bahiljom, Jozom Sliškovićem, Željkom Mikulićem, Draženkom Kvesićem, Mirjanom Šakotom, Mirkom Galićem i Miroslavom Čolakom, kao i tvrtkama iz Širokog Brijega – 'Farmer', 'Farmko' i 'Optimum' – osuđen na ukupno 52 godine i osam mjeseci zatvora.

Nakon ukidanja prvostupanjske presude i obnovljenog suđenja, Apelacijsko vijeće ih je oslobodilo. "Prema Zakonu o gospodarskim društvima, direktor je član uprave, gdje mu se ograničava mandat na četiri godine, s tim što može biti ponovno imenovan", navela je Hozić, dodavši kako bi ugovor trebao biti najkasnije iz 2011. godine.

Ona je navela da je ugovor fiktivno sačinjen, zbog čega ni potvrda kojom tužitelj potvrđuje da nije primao naknadu u razdoblju od 12 mjeseci nije od značaja, piše BIRN.

Fejzagić je u odgovoru na ove prigovore podsjetio da je 'Sud BiH po potvrđenoj optužnici Tužiteljstva BiH donio prvostupanjsku presudu i osudio Slavu na deset godina jer je u svojstvu direktora društva počinio krivična djela koja mu je Tužiteljstvo stavilo na teret'.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nije moguće niti pravno održivo imati dva pristupa u svojstvu optuženog u krivičnom i tužitelja u parničnom postupku", kazao je Fejzagić. Sud će odluku po tužbama donijeti naknadno.

Vezani članci