Grad Široki Brijeg suočava se s brojnim ozbiljnim pitanjima nakon objave revizorskog izvještaja u kojem su dobili negativno mišljenje za uklađenost sa zakonskim propisima, te mišljenje s rezervom za financijske izvještaje.
Revizori su utvrdili brojne nepravilnosti, a jedna od njih je i neobična suradnja gradonačelnika sa TP „Lijanovići“.
Pod upitnikom je valjanost ugovora o zakupu zemljišta i ispunjenju obveza zakupaca, nakon što je otkriveno da nema dokaza o zapošljavanju predviđenog broja radnika.
Prema izvješću, Grad Široki Brijeg je temeljem ugovora o zakupu iz 1993. godine, ustupio 299.212 kvadratnih metara zemljišta društvenog vlasništva TP „Lijanovići“ na razdoblje od 20 godina bez naknade. Ugovorom je propisano da je zakupac obvezan formirati farmu goveda, ovaca i svinja te osigurati zapošljavanje 50 djelatnika sa područja općine. Ispunjenjem ovih uvjeta, zakupnina bi se smatrala namirenom.
Nakon isteka prvotnog ugovora, „Lijanovići“ d.o.o. Široki Brijeg su ustupili ugovor Farmi koza „Muša“ d.o.o. Široki Brijeg u studenom 2010. godine, što je Vijeće odobrilo. Iako je ugovor prvotno bio predviđen na 20 godina, odluka Vijeća iz 2014. godine omogućila je produženje roka zakupa za najviše pet godina.
Gradonačelnik je u ožujku 2019. godine imenovao stručnu komisiju za procjenu vrijednosti izgrađenih objekata na zemljištu. U lipnju iste godine, komisija je bez računovodstvene dokumentacije izradila Elaborat o utvrđivanju vrijednosti objekata.
Temeljem tog Elaborata, Grad je zaključio Sporazum s Farmom koza „Muša“ u svibnju 2021. godine, kojim su svi izgrađeni objekti pripali Gradu, dok je Grad preuzeo obvezu isplate 770.000 KM kroz 36 jednakih rata, od kojih se 128.333 KM odnosi na 2023. godinu.
Međutim, Grad nije revizorima ponudio nikakav dokaz da je zakupac ispunio svoju glavnu obvezu zapošljavanja 50 djelatnika, što je bio ključni uvjet za isplatu naknade za sagrađene objekte.
"Grad ne raspolaže dokazima da je zakupac u cijelom razdoblju zapošljavao 50 osoba sa područja grada, zbog čega nismo mogli potvrditi da je zakupac ispunjavao obveze koje su uvjet za isplatu naknade za sagrađene objekte utvrđene vrijednosti od 770.000 KM (od čega se na 2023. godinu odnosi 128.333 KM). Zbog navedenog, ne možemo potvrditi da se ovom imovinom raspolagalo u
interesu lokalnog stanovništva i s pažnjom dobrog domaćina, sukladno odredbama Zakona o principima lokalne samouprave u FBiH, niti da su poštovane odredbe zaključenih ugovora", zaključio je u izvještaju federalni revizor.
Ovaj slučaj izaziva sumnje i otvara pitanja o transparentnosti i odgovornosti u upravljanju gradskom imovinom te zaštiti interesa lokalne zajednice.
Vezani članci