KUJOVIĆ Ljudska prava osoba sa Down sindromom kao prioritet države

Predsjednica Udruženja "Život sa Down sindromom" Federacije Bosne i Hercegovine Sevdija Kujović smatra da državni sustav mora poštovati ljudska prava osoba s tim sindromom, a da nevladine organizacije trebaju partnerskim odnosom pomoći vlastima da iznađu najbolja rješenja.

U razgovoru za Fenu, Kujović je govorila razvojnoj prilagodbi osoba sa Down sindromom, inkluziji, zaposlenju, samostalnom životu tih osoba te o zakonskim okvirima.

"Ničija prava ne smiju ovisiti od odnosa sustava i nevladinih organizacija. Država mora pozicionirati ljudska prava osoba sa Down sindromom kao prioritet, jer postoje mnogobrojne diskriminacije u tom domenu", naglasila je Kujović.

Fokus djelovanja tog udruženja podijelili su u četiri područja, a to je uspostave sustavskih rješenja za ranu intervenciju, inkluzivno obrazovanje, pravo na zaposlenje i samostalan život.

U polju inkluzivnog obrazovanja djece s Down sindromom, dodala je, od 2006. godine do danas postoji određen progres. Za razliku od vremena kada je djeci zabranjivan upis u redovne vrtiće i škole, Kujović ističe da su danas vrtići i škole otvoreni i upisuju djecu.

Međutim, naglasila je da upis djeteta u redovan vrtić ili školu ne znači da je zadovoljena inkluzija, jer to podrazumijeva mnogo više.

"Jedna od, po nama, ključnih momenta je shvaćanje 'razumne prilagodbe' kao prava djeteta, koji je vrlo jasno objašnjena u UN Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom koju je BiH ratificirala još 2010. godine", kazala je.

Razumna prilagodba u sustavu obrazovanja, istakla je, predstavlja odgovarajuća podešavanja, stručna, programska, didaktička i metodička, na različit i kreativan način pristupa, kojima se učenicima s invaliditetom omogućava i olakšava pristup općem obrazovanju i stjecanje potrebnih znanja i vještina na ravnopravnoj osnovi.

"Zato je jako važno da nam prilikom procjene i planiranja, učenik i njegove potrebe, želje i interesiranja budu u fokusu i da njegovo učešće promatramo s aspekta barijera u školskom okruženju i školskom sadržaju", pojasnila je.

Razumna prilagodba se, kazala je, izvršava u momentu kada je potrebna, dok propust da se osigura razumna prilagodba predstavlja diskriminaciju po osnovu invaliditeta. Zbog nedovoljnog razumijevanja razumne prilagodbe, Kujović tvrdi da u suradnji sa školskim timovima za podršku inkluzivnom obrazovanju razvijaju model koji će školama olakšati identifikaciju barijera za sudjelovanje i učenje učenika s teškoćama i samim tim lakše planiranje, realizaciju plana, monitoring i evaluaciju.

Govoreći o zakonskoj regulativi iz područja obrazovanja djece i mladih s invaliditetom, Kujović kaže da nije u dovoljnoj mjeri usklađena sa UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.

Mnogi se zakoni oslanjaju na Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju BiH, koji je donesen 2003. godine. Konvencija Ujedinjenih nacija je ratificirana 2010. godine te je neophodno usklađivanje primarno Okvirnog zakona.

"U Županiji Sarajevo usvojen je Pravilnik o inkluzivnom odgoju i obrazovanju. Nismo baš sretni s rješenjima, ali se nadamo se da će se planiranim izmjenama zakona i on unaprijediti", poručila je.

Problem prava na rad osoba s Down sindromom, kao pravo koje se ne poštuje, aktualizirali su prije par godina.

"Moramo priznati da smo pioniri u ovome, ali želimo da naša djeca rade, budu korisni sebi i društvu. Do sada smo napravili određene aktivnosti, anketirali smo stavove mladih osoba s Down sindromom i otkrili da jako žele da rade i da ih to čini sretnim", naglasila je Kujović.

Na temelju tih istraživanja, dodala je, razvili su Smjernice za zapošljavanje osoba s Down sindromom na tržištu rada i Individualni tranzicijski program koji bi trebali postati dio obrazovnog sustava u BiH.

Govoreći o samostalnom životu osoba s Down sindromom, kazala je da je to 'pitanje svih pitanja' te da će biti moguć ukoliko država osigura dovoljno kvalitetnu podršku da se u takvom načinu života i istraje.

"Njihovo je pravo da žive u zajednicama u kojima su i živjeli do smrti roditelja, protiv smo njihovog institucionalnog smještaja ili bilo kojeg oblika zatvorenog smještaja, ali smo za ciljane programe u zajednici koje sistem mora osigurati", poručila je Kujović.

Naglasila je da odluku o svemu tome trebaju donijeti osobe sa Down sindromom, samostalno ili uz podršku bližih te da ta odluka mora uticati pozitivno na njih.

"Pozitivno će biti samo ako oni i dalje nastave živjeti aktivan život, imati svoj krug prijatelja te svojim angažmanom doprinositi i sebi i zajednici", podcrtala je Kujović.

Prošla godina je, dodala je, bila vrlo intenzivna, realizirali su mnogobrojne projekte od kojih neke nastavljaju i u ovoj godini kao što je 'Sretna porodica - sretno dijete', 'Odgovorno roditeljstvo' te 'Razumna prilagodba je pravo'.

Posebno je izrazila zadovoljstvo zbog formiranja Odbora za inkluzivno obrazovanje Županije Sarajevo u kojem je imenovana i njihova predstavnica. Odbor je formirao Koordinacijski odbor organizacija osoba s invaliditetom Županije Sarajevo kao jedan od zadataka Strategije zagovaranja-promocije "Razumijevanja pristupa invalidnosti zasnovanom na ljudskim pravima 2018.-2021“.

"Suradnja Odbora sa Ministarstvom za obrazovanje znanost i mlade ŽS je vrlo intenzivna i osigurava glas osoba s invaliditetom u svim procesima u oblasti obrazovanja", naglasila je Kujović.

Udruženje "Život sa Down sindromom" osnovano je 2006. godine iz potrebe da se unaprijedi položaj tih osoba u BiH.

Zalažu se za poštovanje osnovnih ljudskih prava osoba s Down sindromom u BiH u skladu s UN-ovom Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, smanjenje predrasuda prema njima, te za unapređenje razvoja djece i mladih s Down sindromom.

Udruženje djeluje kroz aktivnosti javnog zagovaranja, sudjelovanja u kreiranju pozitivnih zakonskih i drugih propisa, informiranja i edukacije roditelja, odgajatelja, nastavnika, zdravstvenih radnika i drugih stručnjaka koji prate razvoj i podučavaju osobe s Down sindromom, te kroz pružanje direktne podrške djeci i mladima.