KREDITI TEŠKI POLA MILIJARDE KM Povećana zaduženja javnih poduzeća u BiH

Javna/državna poduzeća u BiH krajem rujna 2022. godine imala su kredite teške 532,7 milijuna KM.

Ovim je praktično povećan nivo zaduženja državnih kompanija u BiH jer su prema podacima Centralne banke BiH (CB) na kraju 2021. ukupni krediti plasirani od strane banaka javnim poduzećima iznosili 510,7 milijuna KM, od čega su banke iz Federacije BiH izdale 328,1 milijuna KM, a banke iz Republike Srpske 182,6 milijuna KM.

Ako se gleda u pojedinačnom obimu kreditnih zaduženja u 2022. godini, krediti koji su plasirani javnim poduzećima u Republici Srpskoj zaključno s 30. rujnom iznosili su 197,9 milijuna KM.

"Od ukupno plasiranih kredita javnim poduzećima na kraju rujna 2022. godine, koji su iznosili 532,7 milijuna KM, na javna poduzeća kod banaka iz Federacije BiH se odnosilo 334,8 milijuna KM", rečeno je za Nezavisne novine iz Centralne banke BiH.

Ekonomist Admir Čavalić kaže da su krediti sastavni dio poslovnih operacija gotovo svakog poduzeća, ali da problematično može biti ako poduzeće ima konkretne i velike probleme i da im je hitno neophodan novac.

"To može biti problematično ne samo za poduzeće, već i za kreditore, a u ovom slučaju to su banke, koje su onda izložene dodatnom riziku u plasmanu kredita", ističe Čavalić za Nezavisne.

On ipak smatra da su banke u BiH procijenile kome će dati novac te da sigurno sebi ne bi dozvolile taj luksuz da ga ne dobiju nazad.

"Razumijevajući koliko su naše banke konzervativne pri procjeni kreditnih sposobnosti, generalno davanju kredita, mišljenja sam da su one vrlo dobro procijenile kome će dati ta sredstva i da je moguće da je riječ o određenim javnim poduzećima koja su u manjini, ali koja i dalje imaju mogućnost da dobro posluju ili slično. Istina, takvi postoje. Prema izvještajima MMF-a to je 10 do 15 posto, što je manjina. Sve je to pretpostavka da se vežu za njih", navodi Čavalić.

Također, nastavlja, i namjena tih kredita može biti upitna.

"Tu se može voditi polemika koriste li se samo za unaprjeđenje stanja ljudskih resursa, odnosno veće plaće, ili za neke strateške investicije, koje će dobro donijeti njihovim krajnjim potrošačima", kaže Čavalić.

Na pitanje događa li se, usprkos činjenici da banke prate kome će dati novac, da krediti budu odobreni i za vraćanje zaduženja poduzeća, čak i kada taj novac praktično ne može pomoći, ističe da je i to moguće, ali da bi to značilo da oni neće biti vraćeni u periodu na koji se javno poduzeće obvezalo.

"Ali napominjem, takvi krediti se posežu ako postoje neki talovi s bankama jer sumnjam da će banke tek tako davati te kredite. Isto tako, moguće je da nekada i politički i lokalni moćnici urgiraju da se odobri kredit za javno poduzeće, ali nadam se da je takvih slučajeva zaista minimalan broj", kazao je Čavalić.

Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista RS (SWOT) podsjeća da je poslovanje banaka u BiH strogo regulirano, a posebno od ekonomske krize iz prvog desetljeća 2000. godina. Zbog toga, on je, poput Čavalića, uvjeren da su krediti, koje banke plasiraju svim licima, uključujući i javna poduzeća, apsolutno osigurani te da se u ovom slučaju treba voditi računa o drugom pitanju: zašto javna poduzeća uopće posežu za kreditima.

"Sigurno je da je jedan dio kredita uzet zbog neadekvatnog upravljanja tim javnim poduzećima. Javnost treba znati zašto je to tako", kaže Grabovac.

Kada je u pitanju činjenica da je iznos kredita u 2022. godini za 20 milijuna KM veći nego u prošloj, a do kraja godine ima manje od mjesec dana, Grabovac smatra da je neizvjesna ekonomska i gospodarska aktivnost doprinijela tome, jer je već sada jasno da mnoga poduzeća neće uspjeti ostvariti zacrtane planove poslovanja.