KRAĐA GLAZBE Autorska prava za kafiće su manja od cijene pola kave, a ipak se pravda istjeruje na sudu

Autorska prava, poput mnogih drugih prava, u našoj državi su pod upitnikom. Većina nas je navikla da se sve može srediti ili, u ovom slučaju, skinuti besplatno i uživati tuđi rad i trud besplatno. Autorska prava najčešće štite u tri smjera: moralnom, imovinskom ili nekom drugom autorskom pravu autora. U Bosni i Hercegovini od 2000. godine djeluje AMUS (Asocijacija skladatelja glazbenih stvaralaca) koji Zakonom o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava žele zaštiti glazbenike i glazbene autore. Iz AMUS-a za hercegovina.info su govorili o najvećim izazovima i radu Asocijacije u praksi.Mnogi su na sudu zbog autorskih prava.

"Niti jedan od tri javna servisa i dalje ne plaća autorsku naknadu. AMUS je pokrenuo sudske procese pa će uz kamate i sudske troškove naplatiti više novca od njih i podijeliti autorima. Pored toga, činjenica je da su posljedice pandemije Covid-19 loše ili nikakvo poslovanje korisnika, te da naplata autorske naknade itekako trpi. AMUS je iskazao razumijevanje za korisnike glazbe (organizatore koncerata, diskoteke, klubove...) koji nisu poslovali zbog restrikcija uzrokovanih pandemijom. Međutim, i u ovako teškim okolnostima uspjeli smo ostvariti značajno veći prihod nego što je i svjetska organizacija autora CISAC očekivala. Posebno jer su brojne druge kolektivne organizacije ostvarile slabije poslovanje, što je razumljivo u datim okolnostima", započinje Lejla Trnčić, generalna direktorica Stručne službe AMUS-a.

Praksa je često drukčija od teorije.

"Teoretski ili zakonski rečeno, autorsko pravo nastaje i pripada autoru na osnovu samog stvaranja autorskog djela i nije uvjetovano ispunjenjem bilo kakvih formalnosti. Međutim, da bi AMUS mogao pružiti zaštitu, odnosno prikupljati i isplaćivati tantijeme, autor muzike, teksta ili aranžmana treba nam registrirati svoje djelo. Uvijek preporučamo autorima da prijave djelo odmah po nastanku, odnosno objavi djela kako bi ono automatski ušlo u sustav kolektivnog ostvarivanja autorskog prava. Ukoliko djelo ima više ko-autora, svaki od njih mora prijaviti djelo u svoje ime. Prijava se vrši putem jednostavnog formulara na našoj web stranici www.amus.ba.

Autor zaštiti svoju pjesmu veoma jednostavno predavanjem ispunjenog formulara AMUS-u. Ono što je teško, je provesti to u praksi u našoj zemlji gdje se krše mnoga prava i pravila. Zakon kaže da korisnik glazbenih djela, kafić, restoran, organizator koncerta i drugi moraju prvo potpisati ugovor s AMUS-om pa onda mogu legalno koristiti muziku. Nažalost, mnogi korisnici autorskih glazbenih djela i dalje ilegalno koriste glazbu. Stručna služba AMUS-a svakodnevno ulaže napore kako bi korisnicima na najjednostavniji način približili obavezu plaćanja autorske naknade.  AMUS je prisiljen da u skladu s dozvolom Instituta za intelektualno vlasništvo BiH pokreće sudske sporove pred nadležnim sudovima.

Tu mrežu odvjetnika i suradnika AMUS jača po ugledu na HDS ZAMP iz susjedne nam Hrvatske, gdje državne institucije (policija, inspekcije, sudovi) aktivno i efikasno sudjeluju protiv kradljivaca glazbe. Na taj način smo povećali naplatu i u vrijeme pandemije. U BiH tijekom rata i godinama nakon rata nije postojala naplata korištenja glazbe u ugostiteljskim objektima i razumljiva je nedisciplina i nepoštovanje zakona. Zato AMUS pokreće tužbe pa su nelegalni korisnici glazbenih djela suočeni s presudama prema kojima plaćaju i velike kamate i sudske troškove. Apsurdno je što se ne radi o nikakvim basnoslovnim naknadama za korištenje glazbe u ugostiteljskim objektima. Recimo, naknada za korištenje glazbe u kafiću je manja od cijene od pola kave u tom objektu na dan", ističe.

Krađa glazbe je ozbiljan zakonski prekršaj.

"AMUS ima dvije mogućnosti koje su predviđene Zakonom o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, a to su nadležne inspekcijske službe i aktivnosti nadležnih policijskih stanica, obzirom da neovlašteno korištenje autorskih glazbenih djela predstavlja kazneno djelo. Po zakonu se krađa automobila i krađa glazbe tretiraju isto. Uz svo razuijevanje koje AMUS ima, radi se o nedozvoljenom korištenju glazbe koju AMUS štiti i AMUS redovno dobiva tužbe protiv takvih neodgovornih korisnika", nastavlja Trnčić.

A pravdu je lakše dočekati u Republici Srpskoj negoli u Federaciji...

"Ovisi od efikasnosti Suda pred kojim se proces pokreće. Sudovi u Republici Srpskoj su mnogo efikasniji u odnosu na sudove u Federaciji Bosne i Hercegovine", govori nam generalna direktorica.

Jedine osobe koje mogu napuniti stadione su članovi AMUS-a.

"Sve smo zadovoljniji reakcijama šire bh. javnosti. Prije posljednjeg rata u BiH, u SFRJ je postojao veoma efikasan sustav zaštite. Međutim, rat i postratno razdoblje su urušili tu disciplinu, uostalom kao i mnoge druge društvene norme, pa je AMUS od 2012., dobivanjem Dozvole od nadležnog Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, započeo s kontinuiranim sustavnim educiranjem i javnosti i korisnika glazbe. To činimo putem promo spotova u elektronskim medijima, putem plaćenih oglasa u tiskovinama, te informativnim materijalima koje distribuiramo korisnicima. Javnost reagira veoma pozitivno. Hajmo to sagledati iz ovog kuta: jedine osobe u BiH koje mogu napuniti stadione su članovi AMUS-a. S tim ide i ugled i status u društvu koji uživaju. Koncerti Halida Bešlića, Dine Merlina, Zdravka Čolića… su najbolji dokaz za to. Oni su, uglavnom imućni ljudi zahvaljujući svom talentu i radu. Ali, sustav kolektivne zaštite autorskih prava ima za cilj zaštitu prava i skoro tisuću naših ostalih članova koji nisu imućni. Činjenica je da većina njih slabog ili veoma slabog materijalnog stanja. Za razliku od filmskih, likovnih i drugih umjetnika za koje su vlasti osigurale Fondacije s milijunskim fondovima pomoći, kojima se dodjeljuju ateljei, stanovi, galerije, itd… korisnici sredstava iz sličnih Fondacija za glazbu su, uglavnom, iz krugova klasične ili tradicionalne glazbe, veoma rijetko to su članovi AMUS-a. Mnogim našim članovima jedini prihod kojeg imaju je isplata tantijema koja se obavlja šestomjesečno. Zato je postojanje AMUS-a izrazito važno, a to je i dodatni motiv nama koji radimo u Stručnoj službi i organima AMUS-a da se svakodnevno energično borimo za što veće poštovanje glazbenih vrijednosti koje štitimo. Sa sigurnošću možemo reći da je svijest o intelektualnom vlasništvu i autorskim pravima sve prisutnija. Javnost u BiH sve bolje razumije opravdanost aktivnosti AMUS-a, odnosno shvaćaju da se radi o materijalnim pravima od kojih mnogobrojni autori žive i svakako da zaslužuju novčanu naknadu za svoj talent, trud i rad. Na kraju, radi se o autorima čije pjesme svi pjevamo u trenucima radosti, slavlja ili tuge", priča nam.

Daleko smo od Zapada po pitanju autorskih prava.

"U regiji se možemo pohvaliti da smo najbrže rastuća kolektivna organizacija, ali svakako da imamo mnogo prostora za dalji napredak.
U usporedbi sa Zapadnom Europom, BiH značajno zaostaje jer je tamo poštovanje autorskih prava civilizacijski standard, a kod nas su institucije prilično pasivne i nezainteresirane za bolje poštovanje naših zakona u sferi intelektuanog vlasništva. 
Posebno značajno gledište rada AMUS-a jest međunarodno ostvarivanje prava, kako bh. autora u inozemstvu, tako i inozemnih autora u BiH. Ovo je moguće jer je AMUS članica Svjetske konfederacije autorskih društava – CISAC, što podrazumijeva niz standardiziranih pravila i procedura za prikupljanje podataka i isplatu novca članovima.
AMUS koristi sustav automatskog prepoznavanja izvedenih djela COSIS koje uz podršku CISAC-a koristi nekoliko desetina kolektivnih organizacija... Tim se sustavom vrši sustav raspodjele tantijema autorima u BiH i širom svijeta", zaključuje Lejla Trnčić iz Asocijacije.

Ekipe Stručne službe AMUS-a redovno širom BiH kontroliraju na licu mjesta ilegalno korištenje muzike i to se sankcionira. Pored toga, mnogi glazbeni događaji se reklamiraju putem javnih medija, TV-a, radija i drugih izvora, što AMUS svakodnevno provjerava.