KOTOR VAROŠ Od gradnje MHE do zapošljavanja osuđenog liječnika

Prije tri godine, zadrugare je zatekla vijest da je općinska administracija odlučila nezakonito srušiti žitno skladište Zemljoradničke zadruge “Zadrugar” Vrbanjci, o čemu je pisala eTrafika. Riječ je o jednoj od najatraktivnijih parcela u ovom gradu, a o rušenju nisu obaviješteni ni vlasnici, ni Porezna uprava RS. Sve je učinjeno pod izgovorom da je to u javnom interesu i da narušava estetiku grada, a samim rušenjem prekršeno je niz zakona.

Suvlasnici su za sve saznali kada je rušenje bilo u tijeku. Bili su uvjereni da se iza svega krije namjera načelnika općine Zdenka Sakana da “naštima” kompletno vlasništvo nad ekskluzivnom lokacijom svom vjenčanom kumu Miroslavu Malijeviću, vlasniku kompanije “Fagus” i jednom od suvlasnika “Zadrugara”.

Zadrugari pričaju da se u ovoj, ali i u drugim situacijama gdje su srušene zgrade u privatnom vlasništvu pod izgovorom “javnog interesa” i “estetike grada”, uglavnom radi o vrijednim objektima na najboljim gradskim lokacijama, a u čiju je vlasničku strukturu Malijević ušao tijekom privatizacije. Zbog lošeg stanja u kojem se objekti nalaze, i u dogovoru s načelnikom općine koji mu je kum, teret i troškovi uklanjanja objekata pali su na suvlasnike, koji se onda, kako ne mogu da ih plate, prinuđeni da se odriču svojih udjela u vlasništvu, prenosi Mapa istraživačkih sadržaja.

Zastupnik dijela zadrugara u trenutku rušenja, odvjetnik Din Tešić, rekao je da je administracija zakonske procedure zaobišla tako što je dio dokumentacije o rušenju dostavljala bivšem direktoru “Zadrugara”, koji je u tom trenutku već bio zaposlen na protokolu Skupštine općine Kotor Varoš.

„U trenutku dok sam zastupao ‘Zadrugar’ očigledno je došlo do samovoljne uzurpacije posjeda nekretnine mojih klijenata. Više puta smo ih upozoravali da ne narušavaju posjed i vlasništvo te da ne smiju uklanjati temelje. Upozoravali smo i da se tu radi o malicioznom pokušaju namjernog rušenja objekta da bi se došlo do izuzetno vrijednog zemljišta, ali i skupog građevinskog materijala, koji je naočigled svih popakovan i odnesen, vjerujemo u prodaju. O šteti koja je počinjena, tada smo obavijestili i policiju, koja je Okružnom tužiteljstvu u Banjoj Luci podnijela izvještaj o počinjenom kaznenom djelu. Jasno se vidi da je Općina pokušala uzurpirati privatno vlasništvo i na tome još i zaradi“, rekao je Tešić tada za eTrafiku.

On priča da je istog dana poslao obavještenje i načelniku općine i Poreznoj upravi Republike Srpske, koja je stavila zabilježbu na ovaj objekt zbog postojanja zakonske hipoteke, zbog čega je zabranjeno bilo kakvo raspolaganje i ovim i ostalim objektima “Zadrugara”.

Ovo nije prvi put da je općinska administracija Zdenka Sakana radila za korist kumovske veze. U listopadu 2020. godine, grupa građana općine Kotor Varoš, podnijela je Policijskoj upravi i Okružnom javnom tužiteljstvu u Banjoj Luci, kaznenu prijavu protiv načelnika, njegovog savjetnika Gorana Đurića, bivšeg direktora Šumskog gazdinstva “Vrbanja” Igora Andrića i vlasnika kompanije „Fagus“ Miroslava Malijevića. Kaznena prijava ih tereti da su oštetili proračun Republike Srpske za 6,5 milijuna KM.

Kako je tada pisao portal „Capital.ba“, Sakan, Đurić, Andrić i Malijević su duže od četiri godine nezakonito koristili resurse ŠG “Vrbanja” i zaključivali štetne ugovore koji su ovu firmu doveli u minus i s akumuliranim gubitkom od 6,5 milijuna KM.

U prijavi je istaknuto da je sve osmislio Đurić, a da je Sakan koristio poziciju načelnika općine i direktno poslovao s Malijevićem, odnosno kompanijom „Fagus“.

Ovaj slučaj pojedini oštećeni građani prozvali su i „Savamalom“ u Srpskoj. Naime, riječ je o aferi iz 2016. godine, kada su u beogradskom kvartu „Savamala“ srušeni objekti koje su koristili privatni korisnici. Za spomenuti događaj, koji je svojevremeno dobrano ustalasao političku scenu u Srbiji, neslužbeno su okrivljeni visoki dužnosnici vladajućeg SNS-a, ali nitko nije procesuiran.

Velika krađa privatne šume

Hrvatski povratnici u Kotor Varoš oštećeni za stotine tisuća maraka. Njihova šuma godinama je predmet bespravne sječe od strane desetak osoba. Godinama, država ne reagira, a povratnici su nemoćni i ne mogu spriječiti ovaj organizirani kriminal u svojim obiteljskim šumama.

Ne tvrde da se sve događa zato što su Hrvati, ali vjeruju da to svakako „ne odmaže“, pogotovo što neki od njih, stjecajem poslijeratnih okolnosti, danas žive na relaciji inozemstvo - selo Podbrđe u Kotor Varoši.

Sumnjaju da su lokalni policajci u dosluhu s lopovima i da ih obavještavaju prije policijskog postupanja.

„Rekli smo policiji da imamo dokaz, jedan panj im nije odgovarao pa su ga ostavili neposječenog skroz. Mi smo to poslikali. Kad smo se vratili – nije ga bilo više, znači oni su to njima dojavili najvjerojatnije. Umreženi su s policijom, jednostavno. U policiju kad odeš kažu da nisu oni nadležni da čuvaju privatnu šumu. U šumariju kad odemo kažu da nisu ni oni, nego da mi sami čuvamo našu šumu“, priča povratnik Jakov Kljajić za Valter portal.

Mještani su šumokradice s traktorima i svom potrebnom opremom i natovarenim kamionima nekoliko puta zaticali u krađi. Kroz njihove su šume probili improvizirane zemljane puteve. Traktori kojima sijeku i odvoze balvane ostave parkirana u neposrednoj blizini, a onda drva odvoze dalje u Čelinac.

Jedan od oštećenih, Zlatko Bujdo, navodi da je prošle godine izvodio na lice mjesta policiju, šumara i vještaka. Napravljena je zabilješka i prijava, međutim Bujdo nikada nije dobio nikakav izvještaj.

„Godinu dana nemam nikakvog izvještaja ni zapisnika. Šumokradice nisam ja osobno zatekao, već smo u vrijeme kad smo radili fasadu vidjeli traktor i da voze moju šumu. Nisam po imenima rekao tko je. Rekao sam policiji da sumnjam tko i što, ali da policija mora utvrditi. Napravili su prolaze kroz šumu i lager gdje lageruju drva“, rekao je Bujdo za Valter.

Kao dokaz o povezanosti pojedinaca iz policije s lopovima navodi, da im je policija čak nudila da dovede šumokradice kako bi se mještani s njima nagodili, što su ovi, međutim, odbili.

Činjenica da se, iako su izvještaji o počinjenom kaznenom djelu u dva navrata podneseni Okružnom tužiteljstvu Banja Luka, krađa šume nastavlja gotovo nesmetano i bez ikakvih problema, otvoreno budi sumnju u povezanost osoba koja fizički kradu šumu u Podbrđu s pojedincima iz lokalne policije iz Kotor Varoša.

Sve ukazuje na organiziranu grupu, čiji samo jedan dio predstavlja nekolicina onih koji sijeku šumu i odvozi trupce. Drugi dio predstavlja zaštitu od progona, a treći omogućuje distribuciju i zaradu na ukradenim trupcima.

Kako piše Valter portal, ovaj kriminal traje već godinama i teško je procijeniti količinu štete, odnosno zarade s druge strane.

Osuđivani doktor zaposlen u Hitnoj pomoći

Kirurg Marinko Lovre, iza sebe ima dvije pravomoćne osuđujuće presude. U prvom slučaju je, za primanje mita kažnjen novčanom kaznom, a drugu je odležao u zatvoru nakon što je pacijentkinji greškom odstranio jajnik. Ipak, presude nisu bile prepreka za njegovo zapošljavanje u Domu zdravlja Kotor Varoš, točnije u Hitnoj pomoći.

Za nesavjesno pružanje liječničke pomoći pravomoćno je osuđen na godinu dana zatvora i kaznu je odslužio u Kazneno-popravnom zavodu Banja Luka na Tunjicama. Ranije je pravomoćno osuđen zbog primanja mita, i to na novčanu kaznu. On je tada uzeo mito od 500 eura kako bi sačinio lažni nalaz.

Da je dr. Lovre imao problematično ponašanje znaju u Domu zdravlja Kotor Varoš, ali su im, tvrde, ruke bile vezane. Zaposlili su ga, kažu, prije nekoliko mjeseci, ali na određeno vrijeme. Vladimir Bibić, direktor Doma zdravlja Kotor Varoš, kaže da im je bio potreban liječnik u Hitnoj pomoći i da su raspisali natječaj.

„Čovjek se prijavio, ispunjava sve uvjete. Ja sam to provjeravao i u Ministarstvu, on nema zabrana. Nama se on jedini i prijavio na natječaj, nismo ga mogli odbiti, žalio bi se i imali bismo problem“, rekao je Bibić za Nezavisne novine, dodajući da je bilo sitnijih žalbi na njegov rad, ali da je s njim obavio razgovor.

Ni kapi Duboke

U ožujku ove godine, mještani sela Duboka stali su u obranu rijeke Duboke, na kojoj je planirana izgradnja mini- hidroelektrane. Tada su jasno poručili: “Ni kapi Duboke!”. Rijeka Duboka je poznata po vodopadu Skakavac, koji bi izgradnjom male hidroelektrane bio ugrožen, pisala je eTrafika početkom ove godine.

“Zašto da sve ovo prodamo za interes jednog pojedinca koji želi da se bogati? I da nam uništi ovo sve? Ima li logike da svaki dan niču hidroelektrane, a mi plaćamo sve više i više struju? Ne damo vodu u cijevi! To je nešto najgore što se može uraditi. Nama nekoliko hiljada turista dolazi svake godine”, rekao je Petar Trivunović iz planinarskog društva “Mehanizam”.

U borbu protiv male hidroelektrane uključio se i Centar za životnu sredinu, čiji predstavnik Vladimir Topić ističe za eTrafiku, da se ovdje radi o velikoj šteti po prirodu i ljude, a sve u korist pojedinca.

“Male hidroelektrane nisu ni demokratske ni ekološke. Uništavaju životnu sredinu, stavljaju nam rijeke u cijevi, bogate se pojedinci, a narod i danas nema struju u svojim kućama. Mi dalje nemamo uredbu o ekološki prihvatljivom protoku, koja će nam reći koliko vode mora ostati u koritu, a koliko da ide u cijevi. Devedeset i pet posto bi trebalo da ostane u koritu, a pet posto da ide u cijevi. Mi danas imamo situaciju da je to suprotno. U ljetnim mjesecima je korito potpuno prazno, što znači da 100 posto vode ode u cijevi. Rijeke su na na taj način zarobljene. Naša korita su prazna, uništavaju se putevi, uništavaju se šume, živi svijet u vodi i oko vode se uništava”, upozorava on.

Topić podsjeća i na to da je upravo ovo područje predviđeno da bude zaštićeno po Prostornom planu Republike Srpske.

Rijeka Duboka protječe kroz Kneževo i Kotor Varoš i dalje se ulijeva u Vrbanju. Bogata je potočnom pastrvom, u na njoj se nalaze brojni slapovi i dva vodopada, što privlači posjetitelje. Prije 15 godina općina Kotor Varoš je, u suradnji s nekoliko nevladinih organizacija, uredila staze koje vode do rijeke i vodopada.

Planirana trasa cjevovoda za malu hidroelektranu vodi kroz šumu koja je bogata stablima bukve i javora, a koja će također biti ugrožena ako dođe do izgradnje. Privatni vlasnici ne pristaju da se cjevovod gradi kroz njihove parcele, tik uz rijeku, pa je alternativa državna šuma. Narančaste oznake u njoj jasno pokazuju da se ne odustaje od projekta. Ako cjevovod krene šumom, rijeka će u postojećem koritu presušiti. A s rijekom, plaše se, umrijet će i biljni i životinjski svijet.

“Onaj tko je dao suglasnost bez znanja naroda, mora odgovarati” , kaže jedan mještanin za N1.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS dalo je, 2017. godine, ekološku dozvolu DSM ELEKTRUS-u iz Kotor Varoša za gradnju MHE na Dubokoj. Po prvoj dozvoli rijeka je u cijevima trebalo da bude u dužini od 1.780 metara. Naknadno je zbog pobune mještana, koji svoje parcele ne daju, smišljeno da cjevovod bude duži, ukupno tri kilometra.