FOTO/VIDEO  Kinezi izvlače sirovine iz BiH, masovno kupuju tisuće kubika trupaca

Dok vlasti BiH već nekoliko puta glasaju protiv zabrane izvoza trupaca, Kina svojim državljanima daje ogromne poticaje za uvoz drvnih asortimana, što su Kinezi iskoristili i s torbama punim gotovine dolaze u BiH, otkupljuju trupce po daleko većim cijenama od onih u "Šumama Srpske“ i u kontejnerima ih izvoze u svoju zemlju, otkriva portal CAPITAL.

Trupci se mahom izvoze preko Luke Brčko u koju se balvani dovoze kamionima, a zatim prebacuju u kontejnere i voze do Kine.

Otkupljuju se mahom trupci hrasta u privatnom vlasništvu za koje Kinezi plaćaju od 600 do 900 maraka po kubiku, dok je prosječna cijena hrasta koju "Šume Srpske“ naplaćuju oko 230 maraka po kubiku.

Zbog toga je, kako se saznaje, povećana i nelegalna sječa, jer brojni pokušavaju iskoristiti ogromnu potražnju i potpunu nezainteresiranost države da stane u zaštitu svojih proizvođača, a prema riječima drvoprerađivača, ponovo je na djelu i preprodaja trupaca koje "Šume Srpske“ prodaju tvrtkama, a koja je ugovorima zabranjena.

Brojni sugovornici CAPITAL-a iz oblasti drvne industrije potvrdili su ove informacije navodeći da je zbog neodgovornog odnosa države prema gospodarstvenicima, koja ne želi donijeti odluku o privremenoj zabrani izvoza, ugrožen značajan broj radnih mjesta, jer domaća poduzeća ostaju bez sirovine.

Kinezi koriste nedostatak političke volje u BiH

Za razliku od Srbije koja je prije nekoliko dana donijela odluku o privremenoj zabrani izvoza drvnih asortimana od bitne važnosti za tu zemlju, predstavnike vlasti BiH ta tema ne zanima previše, te su nedavno ponovo odbili prijedlog da se donese odluka o privremenoj zabrani izvoz trupaca. Očigledno je da nedostatak političke volje u BiH ide na ruku sve većoj kineskoj gladi za sirovinama.

Ne treba zanemariti činjenicu da Kina u BiH posljednjih godina radi brojne velike projekte i da se njihovim investitorima često izlazi u susret brojnim povlasticama. Jedan od primjera svakako je i autocesta Banjaluka – Prijedor koju će graditi upravo Kinezi, iako ugovor o koncesiji za njegovu izgradnju nikada nije dobio pravomoćnu suglasnost Pravobraniteljstva Republike Srpske.

Kinezi su također dobili velike projekte i u elektroenergetskom sektoru RS poput HE "Dabar“ i HE "Bistrica“, kao i Blok 7 TE Tuzla u FBiH, čija gradnja je, prema pisanju medija, sve neizvjesnija.

Vlasnici kineskih tvrtki na pilanama u Srpskoj

Izvor CAPITAL-a iz "Šuma Srpske“ kaže da vlasnici kineskih tvrtki osobno dolaze na pilane u BiH i daju poprilično velike iznose za trupce. Navodi i da su Kinezi imali plan za slučaj da vlasti BiH zabrane izvoz.

"Oni su bili potpuno pripremili teren i namjeravali su pokupovati domaće pilane i raditi ovdje u slučaju da BiH usvoji odluku o zabrani izvoza trupaca“, kazao je on.

Kaže da je trenutno problem sječa privatne šume jer je cijena koju Kinezi nude toliko skočila da ljudi na sve načine pokušavaju sjeći više od onog što im se dozvoli.

Pojašnjava da, iako je riječ o privatnoj šumi, vlasnici ne mogu sjeći po slobodnoj procjeni već moraju dobiti dozvolu "Šuma Srpske“, odnosno lokalnih gazdinstava.

Ističe da ljudi prijavljuju minimalne količine šume koje će sjeći da bi imali samo bilo kakav papir, a da u praksi sijeku daleko više.

Dodaje da većinu tih poslova odrađuju nakupci koji od vlasnika privatnih šuma dobiju punomoć i oni dalje sve završavaju.

"Događa se da nam čovjek pošalje zahtjev da isiječe 10 kubika šume. On slobodno procijeni da može toliko isjeći. Naš inženjer izađe i dozvoli mu da sječe 20 kubika, jer ga vlasnik šume vjerojatno počasti. Međutim, događa se da na tih doznačenih 20, on isiječe 40 kubika i tu je problem jer trenutno u Republici Srpskoj veliki broj ljudi sječe svoju šumu i može bukvalno doći do pustošenja, ali je teško to sve iskontrolirati“, kaže sugovornik.

Drvoprerađivači: Kinezi donose torbe s gotovinom i otkupljuju trupce, a mi ostajemo bez sirovine

Vlasnik tvrtke "Drvoprodex“ Darko Partalo kaže da preprodavači trupaca, privatne tvrtke, skupljaju trupce, prije svega, iz privatnih šuma i prodaju ih drugim tvrtkama koje izvoze u Kinu. Međutim, nisu rijetki slučajevi i da sami Kinezi idu po terenu i nude mnogo veće cifre od domaćih tvrtki kako bi došli do trupaca.

"Čak su i Kinezi tu na terenu, donose torbe s gotovinom i otkupljuju trupce, stavljaju ih u kontejnere i voze za Kinu. Cijene su nerealne jer oni imaju velike poticaje od svoje države i ozbiljno ruše našu konkurentnost. Ono što je najgore oduzimaju nam repromaterijal tako da naše tvornice za završnu preradu drveta nemaju dovoljne količine, a ne možemo to spriječiti. Molili smo vlasti BiH da donesu odluku o privremenoj zabrani izvoza i taj prijedlog je bio na sjednici Vijeća ministara, ali on nije prošao. Očigledno je neko od tih trgovaca izlobirao da ta odluka ne prođe, jer su gospodarstvenici iz RS i FBiH bili potpuno jedinstveni po pitanju tog zahtjeva, koji je podržala i većina ministara“, rekao je Partalo za CAPITAL.

Izvoz  u Kinu skočio 250%

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH izvoz drveta iz BiH u Kinu u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje lani povećan je dva i po puta.

Vrijednost izvezenog drveta u Kinu u prva tri mjeseca ove godine bila je 10,4 milijuna KM, a u istom razdoblju prošle godine 4,3 milijuna KM. U tom izvozu dominira neobrađeno drvo čiji izvoz je sa 717.427 KM u prva tri mjeseca prošle godine povećan na čak 6,5 milijuna KM u istom razdoblju ove godine.

Njegove riječi potvrđuju i drugi drvoprerađivači koji ističu da je hrastovina u RS i BiH prije samo pola godine koštala oko 300 maraka, dok sada košta od 800 do čak 1.300 maraka.

"Njihovi nakupci, ljudi koji rade za Kineze, daju kapare za kupovinu duplo veće nego što se inače daju. Ako, recimo, ja odem i dam za šumu koja košta 30.000 maraka kaparu od 5.000 maraka, oni dođu i daju 10.000 maraka za kaparu, dakle, pokriju moju i pojačaju za još toliko da bi oni kupili“, kaže jedan od drvoprerađivača.

Navodi da oni mogu da daju toliko novca jer Kina daje subvencije za uvoz u visini vrijednosti robe.

"Dakle, država im u potpunosti pokriva cijenu nabavke sirovine, a zarađuju na radu pilane“, navodi naš sugovornik.

Zbog toga, dodaje, lokalni drvoprerađivači, koji imaju 30 do 40 radnika ostaju bez robe, a oni koji kupuju za Kineze zarade od 100 do 200 maraka po kubiku.

Ističe da je prosječna cijena hrasta u šumariji od 200 do 300 KM, u ovisnosti od klase, dok u privatnoj šumi, najlošija klasa košta od 500 do 550 maraka.

"Danas pola drvoprerađivača u BiH ne može više konkurirati i kupiti trupce ili dasku, zbog čega će ih pola propasti. Mene zovu ljudi da kupe dasku, nude 800-900 maraka, a ja sam toliko trupac platio. Sada se mora ponuditi puno više da bi se kupila daska. Svi mali stolari koji su sitno radili, morat će zatvoriti tvrtke“, navodi ovaj drvoprerađivač.

Prihodi Luke Brčko od izvoza u Kinu za tri mjeseca ove godine duplo veći nego u čitavoj 2021.
Direktor Luke Brčko Perica Josić za CAPITAL kaže da oni za tvrtke koje izvoze trupce rade uslugu pretovara punih i praznih kontejnera i iznajmljuju skladišni otvoreni prostor.

Značajno povećanje izvoza odrazilo se i na njihove prihode koji su samo u prva tri mjeseca ove godine duplo veći u odnosu na prihode ostvarene u čitavoj prošloj godini.

Izvoznici

Osim povećanja vrijednosti izvoza, podaci UNO BiH pokazuju da je u ovoj godini povećan i broj izvoznika u Kinu. Tako je na listi izvoznika u prvom prošlogodišnjem kvartalu bilo 14 poduzeća, dok je u ovoj godini taj broj povećan na 26. Među tvrkama koje izvoze “AL-EX“ Zenica, “Archigreen“ Sarajevo, “Beli-Borna“ Laktaši, “BH Export“ Brčko, “Biofood“, “DD Export“ Brčko, “D-Group“, “Euroholz“, “Fulin wood“, “Genena“ Usora, “Gramex“ Sarajevo, “No limit“ Prijedor i druge.

"Mi smo u čitavoj prošloj godini imali oko 20.000 KM prihoda, a sada smo u prvom kvartalu već na nekih 70.000 do 80.000 KM prihoda od pretovara kontejnera“, rekao je Josić i dodao da tjedno u Luku stiže oko 50 kontejnera.

Trupci se prevoze i željeznicom, a CAPITAL je u posjedu snimka gdje se vidi 40 vagona s trupcima koji su izvezeni u Kinu.

Tajnik Udruge šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS Šinik navodi da su gospodarstvenici tražili zabranu izvoza upravo zbog toga što su se pojavili razni "preuzimači“ koji izvoze na kinesko tržište velike količine trupaca.

"Mi imamo značajne kapacitete i u privatnim šumama koje čine oko 22 posto ukupnih šuma i to je do pred kraj prošle godine uglavnom išlo prema našim tvrtkama. Međutim, sada se pojavila nelojalna konkurencija. Zbog toga bi privremena zabrana izvoza bila značajna za nas, ali ne znam zbog čega nije bilo razumijevanja vlasti da se ona donese. S druge strane, jednim dijelom drvo preprodaju i neodgovorni kupci "Šuma Srpske" koji umjesto da prerađuju, prodaju trupce“, kaže Šinik i dodaje da su “Šume“ dužne da raskinu ugovore s takvim kupcima.

Međutim, u "Šumama Srpske" tvrde da nisu upoznati s povećanim izvozom trupaca u Kinu niti da njihovi kupci prodaju šumske drvne asortimane.

"Poduzeće nema ovlaštenje, a ni mehanizam da kontrolira izvoz šumskih drvnih asrotimana, jer je to u nadležnosti carine i Granične policije“, rekli su u "Šumama“.

Podsjećamo, Vijeće ministara BiH razmatraloo je nedavno prijedlog odluke o zabrani izvoza trupaca, ali ona nije prošla jer su protiv glasali ministri iz Federacije BiH.

Komentar ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košaraca novinari nisu uspjeli dobiti jer nije odgovarao na telefonske pozive i poruke.