Kako je kruzer ušao Neumu sazad

Treba li podsjećati uopće na ranije djelovanje dvojice bošnjačkih članova Predsjedništva kada je u pitanju Pelješki most, koji je po prvi puta u povijesti uvezao Hrvatsku, a čiji građani više neće morati čekati na dvije granice prema Dubrovniku. Željko Komšić i Šefik Džaferović bili su 2019. protiv gradnje mosta, tvrdeći da Pelješki most blokira pristup otvorenome moru. Htjeli su i spor protiv Hrvatske, pa je Dodik potegnuo vitalni nacionalni interes!? Luđačka je to košulja koju mogu razumjeti samo oni koji žive u BiH.

Jutros ranije gurnut je najveći brod iz susjedstva ispod Pelješkog mosta, izgledno da bi se poslala poruku Sarajevu. Neum pak s time nije imao ništa, a mogao bi pretrpjeti štetu. U tom gradiću još nemaju uvid tko je dopustio kruzeru ulazak u Neum.

Kako Neum nema luku, niti uvjete da primi toliki brod, on se usidrio negdje kod plaže hotela Zenit, a domicilni su izašli na mirni prosvjed.  

Što je pokazao kruzer? Osim da može proći ispod mosta, što je bio cilj, pokazao je i da može svatko ući Neumu sazad, posve neočekivano, kad god i tko god hoće. Lokalna vlast nema uvid tko je dao suglasnost za ulazak tolikog broda u plitki neumski zaljev.

Predsjedništvo BiH donosilo je nekakve zaključke oko Neuma, Vijeće ministara dalo je solidno mišljenje temeljem tih istih zaključaka i preporuku da veliki brodovi nemaju što raditi u Neumu, osim štetu. Međutim kruzer duži od 200 metara spustio se u neumske vode, baš kao i visoka politika.

„Akvatorij je poprilično zatvoren i u tim uvjetima je slaba cirkulacija morskih strujanja koja može biti otežavajući čimbenik ekološke zaštite. Svi veći brodovi koji se imaju namjeru zadržavati u ovom akvatoriju prinuđeni su na sidrenje. Za područje Malostonskog kanala RH najozbiljnije razmatra mogućnost potpune zabrane plovidbe i zadržavanja svih brodova s opasnim ili štetnim tvarima ili sa većom količinom goriva. Zato plovidba brodova osim manjih turističkih brodica u tom području načelno nije prihvatljiva. Geografski gledano, područje Malostonskog kanala i Neumskog zaljeva predstavlja cjelovit prostor, pa bi se iz tog razloga sve gore navedeno odnosilo i na Neumski zaljev“, kaže se, uz ostalo u mišljenju koje je sedam članova izradilo po zahtjevu Predsjedništva u travnju 2015.

To su(tadašnje funkcije) Izet Bajrambašić, pomoćnik ministra prometa i komunikacija BiH, Mitar Kujundžić, pomoćnik ministra vanjskih poslova za multilateralne poslove, Ismail Sarić, šef odjela za graničnu sigurnost, Lazar Prkačin, savjetnik predsjedavajučeg Vijeća ministara, Ivica Raič, stručni savjetnik u sektoru za politiku i planove ministarstva obrane BiH, Senad Oprašić, šef odsjeka za zaštitu životne sredine u državnom ministarstvu vanjeske trgovine, te Vicko Jogunica, pomoćnik načelnika u Neumu.

Isti podsjećaju da je neumsko područje prirodni rezervat.

„Naime, zbog ekoloških posebnosti šire područje, a to je Malostronski zaljev, Bistrina, Kuti, zaljev Klek-Neum i dio Malog mora, 1981. godine proglašeno je prirodnim rezervatom prije svega za ribe i školjke“, kaže se dalje u mišljenju dostavljenom Predsjedništvu. U ovom ekosustavu živi 100 vrsta različitih kičmenjaka, među kojima 97 vrsta riba, te veliki broj različitih vrsta beskičmenjaka – spužvi, rakova, školjki, glavonožaca, korala, bodljikožaca...”, naveli su, uz ostalo.

Kruzeri u Neumi nisu poželjni, a nadati je se da će prvi ovoliki brod biti i zadnji.