KAD RS ZAPOŠLJAVA Nezakoniti ugovori sa zaposlenicima u Vladi, pripravnici se zapošljavaju bez natječaja

Istraživanje portala Infoveza za prošlu, 2022. godinu, o zapošljavanju u institucijama u Republici Srpskoj pokazuje poražavajuće rezultate koji govore u prilog tome da se ni najviše institucije u Srpskoj ne pridržavaju ni zakona ni drugih propisa odnosno podzakonskih akata.

Utvrdili su da su tijekom 2022. u Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske zaključeni ugovori o djelu s tri osobe  za poslove koji predstavljaju redovnu, osnovnu djelatnost Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske i koji su sisteamtizirani Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, što nije u skladu sa članom 205. stav (1) Zakona o radu.

Navedenim članom je propisano da se ugovor o djelu može zaključiti radi obavljanja poslova koji su izvan djelatnosti poslodavca. U Ministarstvu su zaključeni ugovori o djelu s tri osobe o obavljanju posredničkih, stručnih i konzultantskih usluga i poslova vozača ministra.

U Ministarstvu obitelji, mladih i sporta Republike Srpske ugovori o djelu sa šest izvršitelja su zaključivani također na ime poslova koji predstavljaju redovnu, osnovnu djelatnost Ministarstva obitelji, mladih i sporta Republike Srpske.

Pravi javašluk vlada u Generalnom tajništvu Vlade RS, gdje su tijekom 2022. godine dva pripravnika zaposlena bez provođenja natječajne procedure što predstavlja najdirektnije moguće kršenje zakona, dok je pet izvršitelja zasnovalo radni odnos na određeno vrijeme radi povećanog obujma posla u razdoblju dužem od šest mjeseci, a jedan izvršitelj je bio na neplaćenom odsustvu u ukupnom trajanju od 48 mjeseci, što nije u skladu s članom 62. stav 2), članom 50. stav 3) točka b) i članom 19. stav 3) Zakona o državnim službenicima.

Iako smo se obratili Tajništvu i u dopisu tražili imena protupravno zaposlenih pripravnika, odgovor od ove institucije nisu dobili, što znači da ista krši i Zakon o slobodi pristupa informacijama. Kako Infoveza neslužbeno saznaje, zaposleni su članovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata iz Banje Luke.

Nadalje, Ministarstvo za znanstveno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informacijsko društvo Republike Srpske je s četiri izvršitelja tijekom godine (od kojih s jednim neprekidno od 2019. godine) zaključilo ugovore o radu na određeno vrijeme radi povećanog obujma posla za sistematizirana radna mjesta, koja nisu popunjena. Ugovori su zaključeni na razdoblje duži od šest mjeseci, što nije u skladu s članom 50. stav (3) tačka b) Zakona o državnim službenicima.

Ministarstvo je u 2022. godini zaključilo ugovore o djelu s dvije fizičke osobe radi obavljanja određenih poslova za poslove koji predstavljaju redovnu, osnovnu djelatnost i koji su sistematizirani Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu.

Ništa drugačije nije ni u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske koje je u tijeku 2022. godine zbog povećanog obujma posla angažiralo dva izvršitelja po ugovoru na određeno vrijeme dužem od šest mjeseci, dok su u Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske ugovori o djelu zaključeni s čak osam izvršitelja za poslove koji predstavljaju redovnu, osnovnu djelatnost Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, što nije u skladu sa već spomenutim članom 205. Zakona o radu. U tijeku 2022. godine po osnovu ugovora o djelu u Ministarstvu je angažirano deset izvršitelja. Ugovori o djelu s osam izvršitelja zaključeni su u kontinuitetu od početka 2022. godine za poslove koji predstavljaju redovnu, osnovnu djelatnost Ministarstva.

Ministarstvo gospodarstva i poduzetništva Republike Srpske u razdoblju 01.01-31.12.2022. godine je zaključilo 25 ugovora o djelu sa 6 izvršitelja za poslove koji predstavljaju redovnu djelatnost Ministarstva.

Da ne nastavljamo dalje, ovakvi primjeri se nižu kao perle i, kako smo na početku naglasili, odnose se samo na prošlu godinu. Stanje na terenu je, podrazumijeva se, isto i u svim ranijim godinama.

Slična situacija i u općinama i gradovima

Brojne nepravilnosti koje se najčešće odnose na ugovore o djelu koji su tijekom 2021. i/li 2022. godine zaključivani za poslove koji predstavljaju redovnu djelatnost i koji se odnose na poslove koji su sistematizirani u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta uočene su u općinama: Foča, Petrovac, Šekovići, Mrkonjić Grad, Nevesinje, Istočno Novo Sarajevo, Kostajnica, Kneževo, Istočna Ilidža, Trebinje i dr.

U općini Petrovac nije zaključen ugovor o pripravničkom stažu s jednim zaposlenim radnikom koji je obavljao pripravnički staž, dok su u općinama Mrkonjić Grad, Istično Ilidža, Nevesinje, slično kao i u Gradu Trebinje, tijekom godine, na određeno vrijeme, zbog privremeno povećanog obujma posla, angažirani izvršitelji koji su bili zaposleni na razdoblje duže od šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini.

Novinar Goran Dakić iz Banje Luke objašnjava da su prošla vremena kada se u našoj zemlji brinulo o državi i radilo svoj posao i da Glavna služba za reviziju javnog sektora u RS, koja bi trebalo da se bavi ovim stvarima, u realnosti predstavlja, kako kaže, odjeljenje za šminkanje vlasti.

„Davno je iza nas vrijeme Boška Čeke čije su konferencije za novinare bile posjećenije nego danas Dodikove. Čeko je bio posljednji revizor koji je “brinuo” o državi i koji je svoj posao radio onako kako bi valjda trebalo da ga rade svi. Danas revizori koji kontroliraju i ocjenjuju stvari o kojima pišete povremeno utvrde određene nepravilnosti, ali to će biti nepravilnosti za koje nitko neće odgovarati. Glavna služba za reviziju javnog sektora je zapravo odjel za šminkanje vlasti. Ona mora da se potrudi da sve izgleda savršeno lijepo i neupitno ispravno“, ističe Dakić.

Damjan Ožegović iz Transparency International-a pojašnjava da prema odredbama Zakona o radu, ugovor o djelu se može zaključiti s osobom radi obavljanja poslova koji su izvan djelatnosti poslodavca, ali, kako kaže, činjenica da se ovi ugovori zaključuju za poslove koji su redovna djelatnost institucija već dovoljno govori o slobodi koju rukovoditelji javnih institucija imaju pri kršenju zakona znajući da za svoje postupke neće snositi sankcije, a da s druge strane mogu izvući sigurnu dobit za sebe i treće osobe, ona koja primaju u ovakav odnos.

„Ovo se često čini s osobama koja će se kasnije primiti u stalni radni odnos kako bi se zaobišle redovne procedure, ali vrlo često i s kadrovima koji su stekli uvjete za mirovinu kao vid nagrade. Jedan od motiva, osim zaobilaženja procedura za zapošljavanje, jest izbjegavanje i prilagođavanje internih pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta. Međutim, nedostatak adekvatne sankcije potiče ovakvo ponašanje, a revizorski izvještaji ostaju mrtvo slovo na papiru, iako je zakonska mogućnost revizora da utvrđene nezakonitosti prosljeđuju na postupanje nadležnim institucijama", kazao je.