Tragedija koja je potresla čitavu Bosnu i Hercegovinu, ali i regiju otvorila je brojna pitanja i pokazala još jednom kako sustav zaštite ne funkcionira. O tome kako unaprijediti sustav, što treba mijenjati, čega se treba pridržavati, te zašto počinitelj ima veća prava nego žrtva, govorio je Josip Ančić, tužitelj u Zapadnohercegovačkoj županiji, u emisiji ‘Dobar dan BiH’ Hayat TV.
''Odbačen je zahtjev za izricanje zaštitnih mjera i obustavljen je postupak. Riječ je o Zakonu o zaštiti obitelji gdje su te mjere propisane kao preventivne mjere koje bi razdvojile žrtvu od počinitelja kaznenog djela. Što se tiče mjera, te mjere su u jednu ruku dobre, ali u drugu nisu. Te mjere su formalne, ali se ne postiže svrha. Često imate situacije kad se te mjere izriču, a nisu efikasne. Imate primjer da su izricane mjere zabrana približavanja na dva metra. To nije logično. Ako izreknete mjeru zabrane približavanja na dva metra znači da osumnjičeni žrtvi može svašta govoriti, uhoditi, pratiti i udariti. Te mjere su propisane Zakonom o zaštititi od nasilja u obitelji. Sud određuje na kojoj udaljenosti'', rekao je Ančić.
Kaže kako je bilo slučajeva gdje je bila udaljenost veća od 15 metara, a da su osobe živjele zajedno. Međutim, problem tih mjera je što se izvršavanje istih ne prati.
''Ako je zabrana o približavanju, te se žrtva bude susrela s prekršajem te mjere, trebala bi obavijestiti policiju koja bi mogla od suda tražiti kažnjavanje. Imate situacije kad imate zabranu približavanja osumnjičenog žrtvi, a žrtva mora predati dijete ili slično. Dolazi do tih nekih nelogičnosti. U praksi se ne podnosi za svako nasilje izricanje tih mjera. Dakle, te mjere su efikasne i provodljive ako će se tu večer žrtva smjestiti u osiguran smještaj, tada je ta mjera i provodljiva i tada postoji veća mogućnost da će žrtva svjedočiti na sudu. Problem nastaje kod onih situacija kada žrtva nema gdje otići. Imate situaciju kada žrtva ispriča policiji što se dogodilo i vrši se istraga. Dok se to sve doradi prođe određeni period. Nakon toga se podiže optužnica i onda se čeka zakazivanje ročišta. Ako žrtva i osumnjičeni ostanu živjeti skupa, u 50-60 posto slučajeva žrtva kada dođe na sud mora reći ono što je rekla u istrazi, te žrtva odbija svjedočenje'', govori Ančić.
Ističe da su kazne za počinitelje nasilja veoma niske.
Vezani članci